REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-11263/2024

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Jasne Momirović, kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ŽJ, zbog prekršaja iz članka 28. stavka 1. točke 1. Zakona o turističkoj pristojbi („Narodne novine“ broj: 52/19., 32/20. i 42/20.), odlučujući o žalbi tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Puli, protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, broj: Pp-2610/2023-3 od 15. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Puli, i potvrđuje pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljeni ŽJ je oslobođen od optužbe, zbog prekršaja iz članka 28. stavka 1. točke 1. Zakona o turističkoj pristojbi, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da djelo, koje se okrivljeniku stavlja na teret, nije prekršaj, jer nedostaje rok u kojem je okrivljenik bio dužan ispuniti obvezu, a rok čini bitno obilježje konkretnog prekršaja pa je okrivljenika, na temelju odredbe članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, trebalo osloboditi od optužbe.

2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava.

4. Žalitelj u žalbi ističe kako smatra da je prvostupanjski sud trebao primijeniti odredbu članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona i tužitelja pozvati da dopuni ili ispravi optužni prijedlog, ukoliko je smatrao da istom nedostaje koji od podataka iz članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona te navodi rokove u kojima je okrivljenik bio dužan ispuniti obvezu.

5. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

6. Žalba je neosnovana.

7. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13,. 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ocijenio je da je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju pravilno i zakonito okrivljenika oslobodio od optužbe jer djelo, na način kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj.

8. Naime, okrivljenik je oslobođen od optužbe zbog prekršaja iz članka 28. stavka 1. točke 1. Zakona o turističkoj pristojbi, jer u činjeničnom opisu djela prekršaja u optužnom prijedlogu nedostaje vrijeme počinjenja prekršaja, odnosno nisu navedeni propisani rokovi za ispunjenje zakonske obveze okrivljenika, iz čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje konstitutivan element prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret.

9. Odredbom članka 28. stavka 1. točke 1. Zakona o turističkoj pristojbi, propisano je da će se kazniti osoba koja pruža ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ako ne uplati godišnji paušalni iznos turističke pristojbe jednokratno u cijelom iznosu do 31. srpnja tekuće godine ili u tri jednaka obroka, s tim da prvi obrok dospijeva 31. srpnja, drugi 31. kolovoza, a treći 30. rujna tekuće godine.

10. Dakle, kako u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu prekršaja tužitelj nije naveo vrijeme počinjenja te, i iz tog razloga, djelo po optuženju nije prekršaj, budući da je vrijeme počinjenja prekršaja, odnosno rok u kojem je okrivljenik bio dužan ispuniti zakonsku obvezu, u konkretnom slučaju, bitno obilježje predmetnog prekršaja, okrivljenika je trebalo osloboditi od optužbe, kako je to valjano zaključio i prvostupanjski sud.

11. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja te vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja i ostale bitne okolnosti za točno utvrđenje prekršaja, a kako optužni prijedlog nije sadržavao konkretan način počinjenja prekršaja, bez navedenih odlučnih činjenica se u konkretnom slučaju ne može raditi o inkriminiranom prekršaju.

12. Naime, zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, pa sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

13. Stoga, budući da činjeničnom opisu prekršaja iz optužnog akta nedostaju bitna obilježja, odnosno vrijeme počinjenja prekršaja, dakle isti ne sadržava odlučne činjenice, djelo, kako je činjenično opisano, nema obilježja djela prekršaja te time ne predstavlja predmetni prekršaj pa je, stoga, pravilna odluka prvostupanjskog suda kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.

14. Neosnovano žalitelj u žalbi prigovora da je sud bio u mogućnosti, u skladu s člankom 161. stavkom 4. Prekršajnog zakona, u slučaju da nedostaje kakav odlučni podatak bez kojeg se ne može voditi postupak ili bi podaci bili pogrešni, pozvati tužitelja da nadopuni ili ispravi optužni prijedlog u roku od osam dana, a što je isti propustio učiniti. Naime, odredbom članka 161. stavkom 4. Prekršajnog zakona propisano je postupanje suda ako u optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona bez kojih nije moguće voditi postupak ili su pogrešni. Međutim, kako je odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona propisano da ako sud, ispitujući optužni prijedlog, nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, iz iste proizlazi da citirana odredba članka 160. stavak 2. Prekršajnog zakona isključuje mogućnost pozivanja tužitelja na dopunu ili ispravak optužnog prijedloga u odnosu na činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja u optužnom prijedlogu.

15. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je već u fazi ispitivanja optužnog prijedloga, čim je našao da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, pravilno odmah donio presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.

16. Zbog izloženih razloga, presuđeno je kao u izreci.

-

U Zagrebu 5. veljače 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Jasna Momirović, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Puli-Pola, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.