Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-2802/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Marija Soljačića, kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika – specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika pravne osobe POLJOPRIVREDNE ZADRUGE POLIČANKA i okrivljene odgovorne osobe PH, zbog prekršaja iz članka 224. stavka 1. točke 29. i stavka 2. Zakona o vodama (Narodne novine br. 66/19, 84/21, 47/23), odlučujući o žalbi okrivljenika pravne osobe POLJOPRIVREDNE ZADRUGE POLIČANKA i okrivljene odgovorne osobe PH podnesenoj putem braniteljice Katarnne Kranjčević Zanki, odvjetnice iz Zadra protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 1. ožujka 2024., Broj – 41 Pp-10308/2022-16, na sjednici vijeća održanoj dana 5. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
IU povodu žalbi okrivljenika pravne osobe POLJOPRIVREDNE ZADRUGE POLIČANKA i okrivljene odgovorne osobe PH, a po službenoj dužnosti, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. 118/18. i 114/22), okrivljenik pravna osoba POLJOPRIVREDNA ZADRUGA POLIČANKA i okrivljenik odgovorna osoba ČH se
oslobađaju od optužbe
što su 3. studenoga 2021. na lokaciji klaonice u Poličniku, Stjepana Radića 43, iz predmetne klaonice industrijske otpadne vode ispuštali u individualni sustav odvodnje – sabirnu jamu bez vodopravne dozvole,
dakle, ispuštali otpadne vode bez akta iz članka 165. Zakona o vodama,
čime su počinili prekršaj iz članka 224. stavka 1. točke 29. i stavka 2. Zakona o vodama.
II.Uslijed odluke pod točkom žalba okrivljenika pravne osobe POLJOPRIVREDNE ZADRUGE POLIČANKA i okrivljene odgovorne osobe PH je bespredmetna.
III.Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1.Pobijanom presudom okrivljenik pravna osoba POLJOPRIVREDNA ZADRUGA POLIČANKA i okrivljenik odgovorna osoba PH su zbog prekršaja iz čl. 224. stavka 1. točke 29. i stavak 2. Zakona o vodama proglašeni krivima i kažnjeni novčanim kaznama.
2. Protiv citirane presude okrivljenik pravna osoba POLJOPRIVREDNA ZADRUGA POLIČANKA i okrivljenik odgovorna osoba PH su pravodobno podnijeli žalbe zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede materijalnog prekršajnog prava te odluke o kazni i troškovima postupka.
3. Žalbe su bespredmetne.
4. Rješavajući predmet i ispitujući pobijanu odluku u smislu odredbe članka 202. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18 i 114/22), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske našao je da nije nastupila zastara prekršajnog progona, te da nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, a na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Međutim, Visoki prekršajni sud RH je po službenoj dužnosti našao povredu materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika na koju povredu sukladno članku 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, pazi po službenoj dužnosti. Naime, djelo prekršaja po zakonu nije prekršaj jer činjenični opis djela prekršaja ne sadrži sva bitna obilježja djela prekršaja.
5. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da je pobijanom presudom povrijeđeno prekršajno materijalno pravo iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer djelo, a na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu, kao i u činjeničnom opisu izreke prvostupanjske presude, nije prekršaj.
6. Naime, u činjeničnom opisu prekršaja u izreci pobijane presude, kao niti u činjeničnom opisu djela navedenom u optužnom prijedlogu, nije naveden propis, koji dopunjuje blanketnu normu slijedom čega nije točno navedeno bitno obilježje tog prekršaja. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
7. Odredbom članka 224. stavka 1. točke 29. i stavka 2. Zakona o vodama je propisano da će se kazniti za prekršaj pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi ako ispušta otpadne vode bez akta iz članka 165. ovoga Zakona, a člankom 165. istog Zakona je propisano da je vodopravna dozvola potrebna za svako ispuštanje otpadnih voda za koje se propisom iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona propisuju granične vrijednosti emisija, dok je člankom 70. stavkom 4. istog Zakona propisano da ministar pravilnikom propisuje granične vrijednosti emisija otpadnih voda iz stavka 2. ovoga članka (industrijskih otpadnih voda prije njihova ispuštanja u građevine za javnu odvodnju ili u individualni sustav odvodnje i svih pročišćenih ili nepročišćenih otpadnih voda koje se ispuštaju u vode). Ovim se pravilnikom propisuju i: ispuštanja koja su izuzeta od primjene graničnih vrijednosti emisija, ispuštanja koja su isključena iz obveze iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona, pretpostavke za privremeno dopuštenje ispuštanja otpadnih voda iznad propisanih količina i graničnih vrijednosti emisija, mjerila i pretpostavke za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda, pretpostavke za iznimno dopuštena ispuštanja otpadnih voda u podzemne vode, mjerila za određivanje mjesta ispuštanja oborinskih voda te način ispuštanja oborinskih voda.
8. Člankom 4. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj: 26/20) pobliže su utvrđene granične vrijednosti emisija otpadnih voda.
9. Dakle, granične vrijednosti emisija otpadnih voda mogu se utvrđivati na temelju posebnog propisa, dakle, radi se o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela, što je izostalo u činjeničnom opisu djela.
10. Kako u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden blanketni propis –Pravilnik, kojom se određuje biće prekršajnog djela, na taj način ostvarena je povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. stavka 1. Prekršajnog zakona, na štetu okrivljene pravne i odgovorne osobe, jer su okrivljenici proglašeni krivima za djelo koje niti po optuženju niti po činjeničnom opisu djela sadržanom u izreci osporavane presude nije prekršaj.
11. Slijedom navedenoga ovaj Sud je u povodu žalbe okrivljenika, po službenoj dužnosti, pravilno primjenjujući zakon, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, prvostupanjsku presudu preinačio i okrivljenike zbog prekršaja za koji se optužuju, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe jer djelo iz činjeničnog opisa pobijane presude po propisu nije prekršaj.
12. Uslijed ove odluke, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
13. Zbog izloženih razloga, trebalo je odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 5. veljače 2025.
Zapisničar:
Predsjednik vijeća :
Željko Kudrić, v.r.
KH, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu Splitu, u 6 otpravaka : za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.