REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-163/2025
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika SE, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20. i 144/22.), odlučujući o prigovoru okrivljenika SE, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Rijeka od 23. listopada 2024., Klasa: UP/I-471-02/24-01/252, Ur. broj: 513-07-08-24-1 na sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I Prihvaća se prigovor okrivljenika SE, a u povodu tog prigovora i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni na način da se prekršaj zbog kojeg je okrivljenik proglašen krivim, činjenično opisan u izreci tog prekršajnog naloga pravilno pravno označava kao prekršaj iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona, (''Narodne novine'' broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 144/22. i 152/24.), te se temeljem citiranog zakonskog propisa uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljeniku izriče novčana kazna u iznosu od 400,00 (četiristo) eura koju kaznu je dužan platiti u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.
Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik SE dužan je platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 50,00 (pedeset) eura u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenik SE proglašen je krivim zbog prekršaja koji je pravno označen kao prekršaj iz članka 192. stavka 2. Općeg poreznog zakona, činjenično opisanog izrekom tog prekršajnog naloga te mu je temeljem citirane zakonske odredbe, izrečena novčana kazna u iznosu od 3.000,00 (tritisuće) eura.
2. Istim prekršajnim nalogom, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu od 26,55 (dvadesetšest eura pedesetpet centi) eura.
3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenik je sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnio prigovor zbog izrečene novčane kazne.
4. U podnijetom prigovoru okrivljenik u bitnom navodi kako je trenutno nezaposlen, bez prihoda, obrt mu se nalazi u mirovanju i traži posao, te bi plaćanje odmjerene novčane kazne utjecalo na stabilnost njegove uskoro četveročlane obitelji, predlažući stoga da se ista smanji.
5. Prigovor je osnovan.
6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Međutim ovaj Sud je također, po službenoj dužnosti utvrdio kako je prekršaj koji se okrivljeniku stavlja na teret nepotpuno pravno označen, budući je navedeno tek kako je okrivljenik postupio protivno članku 62. stavka 4. Općeg poreznog zakona te je počinio prekršaj iz članka 192. stavka 2. Općeg poreznog zakona kojom odredbom je propisano kako će se novčanom kaznom od 1.320,00 do 39.810,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kazniti fizička osoba - obrtnik odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, pri čemu je izostalo navođenje stavka 1. i odgovarajuće točke tog stavka, koji sadrže točan i potpun zakonski opis inkriminiranog prekršaja. Budući se okrivljeniku u bitnom stavlja na teret da nije evidentirao putem naplatnog uređaja iznos od 10,00 eura naplaćen u gotovini, za prodaju zelenog plišanog zeca, nesporno je da je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona, kojeg čini počinitelj ako ne iskazuje isporuke dobara i usluga preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćuje ih gotovinom ili ne iskazuje ili ne iskazuje potpuno i /ili točno i/ili pravodobno i/ili uredno.
8. Slijedom navedenog, ovaj je Sud po službenoj dužnosti, radi pravilne primjene materijalnog prekršajnog prava otklonio navedeni propust i djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret pravilno i potpuno pravno označio kao u točki I izreke ove drugostupanjske odluke.
9. Ispitujući nadalje, pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojima okrivljenik ukazuje kako je odmjerena novčana kazna prestroga, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići i blažom kaznom od one koja je odmjerena.
10. Naime, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je kako izdavatelj prekršajnog naloga navodi da je „pri odmjeravanju novčane kazne cijenio sve okolnosti koje utječu na visinu novčane kazne navedene u članku 36. Prekršajnog zakona, s obzirom na snagu poreznog obveznika i činjenicu da je navedeni prekršaj počinjen prvi put“, koje okolnosti iako nisu tako kvalificirane, očigledno predstavljaju olakotne okolnosti na strani okrivljenika.
11. Imajući u vidu da okrivljenik navodima ne osporava počinjenje inkriminiranog prekršaja, pridonoseći takvim svojim ponašanjem brzom i efikasnom okončanju postupka, a kako značaj pravilno utvrđenih olakotnih okolnosti nije cijenjen u dovoljnoj mjeri, ovaj Sud smatra kako se radi o takvim olakotnim okolnostima koje opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne sukladno odredbi članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona. Stoga je ovaj Sud, uvažavajući navedeno, a kako je za ovog počinitelja (fizička osoba obrtnik) za inkriminirani prekršaj propisana novčana kazna u rasponu od 1.320,00 do 39.810,00 eura, preinačio pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni, kao u točki I izreke ove odluke, primjenjujući naveden institut.
12. Ujedno, imajući u vidu manji iznos za koji nije izdan račun (10,00 eura), a posebice vodeći računa o načelu kako izrečena novčana kazna mora predstavljati primjerenu društvenu osudu za počinjeno djelo, ovaj Sud je, uvažavajući vrstu počinitelja, iznos propisane novčane kazne za inkriminirani prekršaj, kao i granice ublažavanja iste, odmjerio novčanu kaznu ispod posebnog minimuma novčane kazne koja je zakonom propisana za taj prekršaj.
13. U tako odmjerenoj novčanoj kazni, pravilan su odraz pronašle sve utvrđene olakotne okolnosti, kao i izostanak bilo koje otegotne okolnosti na strani okrivljenika, pa odmjerena novčana kazna, po mišljenju ovog Suda, odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri.
14. Ovaj Sud je mišljenja kako je takva novčana kazna primjerena težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se ovako odmjerenom novčanom kaznom postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenika, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.
15. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj Sud vodio računa o visini izrečene novčane kazne.
16. Kako se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga, temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.
17. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenika, određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 euro (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna sukladno ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.
18. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.
U Zagrebu 5. veljače 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Dubravka Besednik Horak, v. r.
Sanja Gospočić, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Poreznoj upravi, Područnom uredu Rijeka u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i ovlaštenog tužitelja.
