REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-16/2025
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika UR, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20. i 144/22.), odlučujući o prigovoru okrivljenika UR, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Središnjeg ureda, Sektora za mobilne jedinice, Područne jedinice – Službe za mobilne jedinice Rijeka od 5. prosinca 2024., broj: 245/24., Klasa: 471-02/24-04/2849, Ur. broj: 513-02-1974/53-24-4 na sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I Prihvaća se prigovor okrivljenika UR te se preinačuje pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni na način da se za prekršaj iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanog izrekom tog prekršajnog naloga temeljem citiranog zakonskog propisa uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljeniku izriče novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura koju kaznu je dužan platiti u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.
Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik UR dužan je platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 25,00 (dvadesetpet) eura u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenik UR proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanog izrekom tog prekršajnog naloga te mu je temeljem citirane zakonske odredbe, izrečena novčana kazna u iznosu od 1.320,00 (tisućutristodvadeset) eura.
2. Istim prekršajnim nalogom, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu od 15,00 (petnaest) eura.
3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenik je sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnio prigovor zbog izrečene novčane kazne.
4. U podnijetom prigovoru okrivljenik tek šturo navodi kako žali zbog počinjenog prekršaja, no odmjerenu novčanu kaznu nije u mogućnosti platiti, bez odgovarajućeg prijedloga povodom podnijetog prigovora, no kako to proizlazi indirektno iz njegovog sadržaja, predlaže da se odmjerena novčana kazna smanji, odnosno podredno da ga se oslobodi od kazne.
5. Prigovor je osnovan.
6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede odredbi materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika, niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Ispitujući nadalje, pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojima okrivljenik ukazuje kako je odmjerena novčana kazna prestroga, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići i blažom kaznom od one koja je odmjerena.
8. Naime, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je kako izdavatelj prekršajnog naloga navodi da je strani okrivljenika olakotno cijenio njegovu „dosadašnju nekažnjavanost, svjesnost počinjenja prekršaja i priznanje djela, koje utječu na ublažavanje kazne“, dok je vođeno računa o težini učinjenog prekršaja i njegovim posljedicama, iako suprotno navedenom, odmjerena novčana kazna nije ublažena, već je izrečena u posebnom minimumu novčane kazne koja je za ovog počinitelja, propisana za taj prekršaj.
9. Imajući u vidu da okrivljenik navodima prigovora ne osporava počinjenje inkriminiranog prekršaja, izražavajući žaljenje zbog istog, pridonoseći takvim svojim ponašanjem brzom i efikasnom okončanju postupka i pokazujući svijest o protupravnosti svog postupanja, a kako značaj pravilno utvrđenih olakotnih okolnosti na strani okrivljenika nije cijenjen u dovoljnoj mjeri, ovaj Sud smatra kako se radi o takvim olakotnim okolnostima koje opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne sukladno odredbi članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona. Stoga je ovaj Sud, uvažavajući navedeno, a kako je za ovog počinitelja (fizička osoba obrtnik) za inkriminirani prekršaj propisana novčana kazna u rasponu od 1.320,00 do 39.810,00 eura, preinačio pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni, kao u točki I izreke ove odluke, primjenjujući naveden institut.
10. Ujedno, imajući u vidu doista mali iznos za koji nije izdan račun (1,20 eura), a posebice vodeći računa o načelu kako izrečena novčana kazna mora predstavljati primjerenu društvenu osudu za počinjeno djelo, ovaj Sud je, uvažavajući vrstu počinitelja, iznos propisane novčane kazne za inkriminirani prekršaj, kao i granice ublažavanja iste, odmjerio novčanu kaznu ispod posebnog minimuma novčane kazne koja je zakonom propisana za taj prekršaj.
11. U tako odmjerenoj novčanoj kazni, pravilan su odraz pronašle sve utvrđene olakotne okolnosti, kao i izostanak bilo koje otegotne okolnosti na strani okrivljenika koja bi se subjektivno ticala okrivljenika, pa odmjerena novčana kazna, po mišljenju ovog Suda, odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri.
12. Ovaj Sud je mišljenja kako je takva novčana kazna primjerena težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se ovako odmjerenom novčanom kaznom postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenika, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.
13. Konačno, kako zakon izričito ne propisuje da će se okrivljenik za počinjeni prekršaj osloboditi od kazne (članak 38. stavak 1. Prekršajnog zakona) niti su po mišljenju ovog drugostupanjskog suda ispunjeni uvjeti koji bi mogli opravdati fakultativno oslobođenje od kazne (članak 38. stavak 2. Prekršajnog zakona), bez osnova je indirektan prijedlog okrivljenika da ga se oslobodi od kazne.
14. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj Sud vodio računa o visini izrečene novčane kazne.
15. Kako se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga, temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.
16. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenika, određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 euro (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna sukladno ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.
17. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.
U Zagrebu 5. veljače 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Dubravka Besednik Horak, v. r.
Sanja Gospočić, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Središnjem uredu, Sektoru za mobilne jedinice, Područnoj jedinici – Službi za mobilne jedinice Rijeka u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i ovlaštenog tužitelja.
