Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž R-35/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Kučić kao predsjednice vijeća te Veljka Kučekovića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Rep kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice IT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Srđanu Simiću, odvjetniku iz Pule, protiv tuženika Opće bolnice Pula, OIB: 16089706543, Santoriova ulica – Ospedale Generale Di Pola, Via Santorio 24A, zastupanog po punomoćnici Tei Tončić, odvjetnici iz Pule, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pr-80/20-21 od 20. listopada 2022., na nejavnoj sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pr-80/20-21 od 20. listopada 2022. i predmet se vraća tom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

«I Nalaže se tuženiku OPĆA BOLNICA PULA, Santoriova ulica – OSPEDALE GENERALE DI POLA, Via Santorio 24A, OIB: 16089706543 da tužiteljici IT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na ime manje obračunate plaće u periodu od 1. veljače 2015. do 31. siječnja 2020. godine isplati iznos od 17.444,69 kn (2.315,31 €) bruto zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koja kamata teče na iznose od:

- 57,87 kn od 16. travanj 2015.

- 477,43 kn od 16. svibanj 2015.

- 479,96 kn od 16. lipanj 2015.

- 135,08 kn od 16. srpanj 2015.

- 414,29 kn od 16. rujan 2015.

- 38,58 kn od 16. listopad 2015.

- 144,68 kn od 16. studeni 2015.

- 107,89 kn od 16. prosinac 2015.

- 993,94 kn od 16. siječanj 2016.

- 1.163,51 kn od 16. veljača 2016.

- 629,02 kn od 16. ožujak 2016.

- 522,00 kn od 16. travanj 2016.

- 577,70 kn od 16. svibanj 2016.

- 1.171,23 kn od 16. lipanj 2016.

- 959,26 kn od 16. srpanj 2016.

- 572,58 kn od 16. kolovoz 2016.

- 718,02 kn od 16. rujan 2016.

- 444,80 kn od 16. listopad 2016.

- 351,76 kn od 16. studeni 2016.

- 963,51 kn od 16. prosinac 2016.

- 459,10 kn od 16. siječanj 2017.

- 414,04 kn od 16. veljača 2017.

- 241,60 kn od 16. ožujak 2017.

- 113,09 kn od 16. travanj 2017.

- 81,96 kn od 16. svibanj 2017.

- 546,40 kn od 16. lipanj 2017.

- 422,21 kn od 16. srpanj 2017.

- 84,56 kn od 16. kolovoz 2017.

- 430,11 kn od 16. rujan 2017.

- 84,82 kn od 16. listopad 2017.

- 88,70 kn od 16. studeni 2017.

- 551,75 kn od 16. prosinac 2017.

- 618,83 kn od 16. siječanj 2018.

- 422,21 kn od 16. veljača 2018.

- 53,09 kn od 16. ožujak 2018.

- 598,43 kn od 16. srpanj 2018.

- 497,90 kn od 16. rujan 2018.

- 296,97 kn od 16. listopad 2018.

- 173,85 kn od 16. studeni 2018.

- 341,96 kn od 16. prosinac 2018.

do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana, dok se u dijelu zahtjeva za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak sadržanih u bruto plaći za svaki pojedini iznos tužitelj odbija. II Nalaže se tuženiku OPĆA BOLNICA PULA, [adresa], OIB 16089706543, da naknadi tužiteljici IT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], trošak ovog postupka u iznosu od 7.000,00 kuna (929,06 €) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) i to po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a koja kamata teče od dana 20. listopada 2022. pa sve do isplate, u roku od 15 dana. III Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u cijelosti.»

2. Protiv presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. (pročišćeni tekst), 25/13., 89/14., 70/19.; dalje: ZPP) i predlaže da se pobijana presuda preinači, a podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda je valjano obrazložena i neproturječna te se može ispitati pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, a niti koja od drugih bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavak 2. ZPP-a.

6. Tužiteljica je protiv tuženika podnijela tužbu kojom je zatražila da se tuženiku naloži da joj plati razliku plaće koja je nastala zbog toga što joj je tuženik kao svojoj radnici pogrešno obračunavao plaću.

6.1. Prvostupanjski sud je tijekom postupka proveo financijsko vještačenje te je prihvatio varijantu II nalaza i mišljenja vještaka prema kojem sveukupna razlika plaće koju je tužiteljica trebala primiti u odnosu na plaću koju je primila iznosi 17.444,69 kuna u korist tužiteljice.

6.2. Pri tom je vještak našao da je tužiteljica ostvarila 132 sata prekovremenog rada koji joj nisu plaćeni, a što se odnosi na sate koje je tužiteljica odradila preko mjesečnog fonda sati, u mjesecima u kojima je bio jedan ili više državnih praznika koji su padali u dane od ponedjeljka do petka. Vještak je našao da tuženik nije tužiteljici pravilno obračunavao sate kada je tužiteljica radila za blagdan. U tim situacijama tuženik nije tužiteljici omogućio plaćeni slobodan dan na koji imaju pravo svi zaposleni u Republici Hrvatskoj sukladno Zakonu o blagdanima. Na taj način je tužiteljica u tim mjesecima premašila mjesečni fond sati te je tako nastalo 132 neisplaćena prekovremena sata.

6.3. Obrazlažući pobijanu presudu sud citira pojedine odredbe Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22.; dalje: ZR), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ 143/13., 96/15. i „Narodne novine“ broj 29/18., 16/19., 35/19., 78/19., 92/19., 56/20.; dalje: KU), odredbe Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj 128/17., 47/18., 123/19., 66/20., 56/22.; dalje: TKU), Dodatka KU iz 2015. kojima je regulirano pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, za rad nedjeljom, blagdanom, neradni dan dodatak za posebne uvjete rada, dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, naknade plaće za godišnji odmor, dodatke za sate odrađene u prekovremenom radu, radu u drugoj smjeni, radu u turnusima, noćni rad, time da tužiteljica ima pravo i za redovan rad kao i za prekovremeni rad na iste dodatke na plaću - što je sukladno stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa VIII sjednice Građanskog odjela od 19. prosinca 2019. Sud citira i tumačenje Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (dalje: Povjerenstvo) obzirom na odredbe članka 18. i 19. KU jer ista imaju snagu i učinke kao i sam KU, a koja tumačenja se odnose na utvrđivanje mjesečnog redovnog fonda sati.

6.4. Nije bilo sporno između stranaka da je tuženi redovni mjesečni fond sati računao na način da je ukupni broj dana u mjesecu pomnožio sa 8 te umanjio za sate odrađene subotom, nedjeljom i blagdanom koji blagdani su padali na radni dan i to u cjelokupnom utuženom razdoblju.

6.5. Povjerenstvo je na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015., u svezi upita vezanih uz mjesečni fond radnih sati kada blagdan pada u radni dan, donijelo Zaključak broj 148. koji glasi: „Odredbom čl. 51. st. 10. KU/13 određeno je da redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40 satnog radnog tjedna, a mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Sukladno Kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira radi li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu ili turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. U skladu ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom“.

6.6. Isto Zajedničko Povjerenstvo za tumačenje KU/13 na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak 153. koji glasi: "Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koji radnik odradi u tekućem mjesecu na bazi 40 satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira radi li se samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150 % prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće.“

6.7. Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora. Izmijenjeni zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene. Kako je Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio na snagu 1. prosinca 2013. to se tumačenje odredbe članka 51. stavak 10. KU/13 doneseno po Povjerenstvu pod brojem 148., a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati, primjenjuje od njegova stupanja na snagu. Budući da je tumačenje broj 148. stavljeno izvan snage tumačenjem broj 153. dana 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju redovni mjesečnih fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i osam sati, od dana izmijene tumačenja, dakle od 21. prosinca 2015. primjenjuje se to tumačenje.

6.8. Prvostupanjski sud citira prethodno navedena Tumačenja i zaključuje da mjesečni fond radnih sati kod tuženika nije bio jednak za sve radnike jer je tuženik radnicima koji nisu radili na blagdane priznavao i te neradne i neodrađene dane kao radne i odrađene uračunavajući ih u redovni mjesečni fond sati i kao takve plaćao, jednako kao i tužiteljici koja je za blagdan radila i za te dane joj isplaćivao plaću zajedno s pripadajućim dodacima.

6.9. Prvostupanjski sud je prihvatio varijantu II nalaza i mišljenja vještaka jer je uvidom u platne i evidencijske liste nekolicine radnika koji ne rade u turnusima utvrdio da je efektivni redovni mjesečni fond sati koji su bili dužni odraditi u mjesecu tuženik računao na način da je ukupni broj dana u mjesecu pomnožio sa 8 i umanjio za sate odrađene subotom, nedjeljom i blagdanom koji su padali u inače radne dane, dakle sukladno zaključku Povjerenstva broj 148. kroz cijelo utuženo razdoblje te zaključuje da redovni mjesečni fond radnih sati kod tuženika nije bio jednak za sve jer je tuženik radnicima koji nisu radili na blagdane priznavao i te neradne i neodrađene dane kao radne i odrađene uračunavajući ih u redovni mjesečni fond sati jednako kao i tužiteljici koja je za blagdan radila i za te dane joj isplaćivao plaću zajedno s pripadajućim dodacima. Prvostupanjski sud obrazlaže da se pravilnom primjenom Zaključka 153. u redovan mjesečni fond radnih sati mogu uračunavati samo radni dani umanjeni za subote i nedjelje, ali se pritom neradni dani ne smiju uračunavati u redovan mjesečni fond radnih sati. Neradni dani taksativno su navedeni u članku 1. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Stoga je zaključno stajalište prvostupanjskog suda da u konkretnom slučaju valja primijeniti oba Zaključka 148. (do 20. prosinca 2015.), kao i Zaključak 153. (od 21. prosinca 2015. pa nadalje), ali tumačenjem navedenih Zaključaka kako je naprijed obrazloženo jer bi svako drugačije tumačenje bilo na štetu medicinskog u odnosu na nemedicinsko osoblje.

7. Iz prethodno navedenog obrazloženja prvostupanjskog suda jedino je za zaključiti da je sud zanemario tumačenje Povjerenstva da sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa se evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu i činjenicu da je tužiteljica radila u turnusima, te da bez obzira da li radnik radi prema rasporedu rada samo u prvoj smjeni, ili u smjenskom radu ili u turnusima, dežurstvima i pripravnostima i taj rad također ulazi u mjesečni fond radnih sati, a tek ono što prelazi mjesečni fond radnih sati, na temelju tumačenja Povjerenstva ulazi u prekovremeni rad.

7.1. S obzirom na navedeno te na tumačenja Povjerenstva o načinu na koji se izračunava mjesečni fond radnih sati, potpuno je irelevantno na koji način je tuženik izračunavao fond radnih sati za radnike koji ne rade u turnusima niti subotama i nedjeljama, već je bilo potrebno jedino utvrditi mjesečni fond radnih sati za svaki utuženi mjesec sukladno tumačenjima Povjerenstva i mjesečni fond sati koji je stvarno odradila tužiteljica za svaki utuženi mjesec bez obzira da li u noćnoj smjeni, na dane blagdana, subotama i nedjeljama te tek ako bi na taj način njezin ukupni fond sati prelazio mjesečni fond radnih sati koji se izračunava sukladno tumačenju Povjerenstva isti bi predstavljao prekovremeni rad. Naravno da tužiteljici pripada uvećanje plaće za rad na dane blagdana, subotama, nedjeljama kao i u prekovremenom radu sukladno KU ukoliko je na te dane radila. U ovom postupku se ne utvrđuje da li je tuženik pravilno/nepravilno obračunavao plaće radnika koji ne rade u smjenskom radu ili u turnusima već da li je pravilno/nepravilno obračunao plaću tužiteljice na način kako to propisuje Kolektivni ugovor i tumačenja zajedničkog Povjerenstva.

7.2. Obzirom na sve prethodno navedeno osnovani su žalbeni navodi tuženika kojima opširno obrazlaže razloge zbog čega je neprihvatljiv nalaz knjigovodstveno financijskog vještaka na temelju kojeg sud donosi osporenu presudu.

7.3. Suprotno do sad navedenom ovaj sud se ne može složiti sa žalbenim navodima da se dodaci na plaću (za posebne uvjete rada, dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje, za rad subotom, nedjeljom i blagdanom) na prekovremeni rad mogu obračunavati tek od travnja 2020. sukladno Dodatku III KU. Naime, 9. prosinca 2019. pod brojem Su-IV-56/19-18 na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto je pravno shvaćanje da "Zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13 i 96/15 - dalje: KU) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz čl. 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz čl. 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu“, a koje pravno shvaćanje snagom autoriteta VS je obvezujuće i za sve suce u Republici Hrvatskoj u građanskoj grani sudovanja. Navedeno pravno shvaćanje donijeto je prije Dodatka III KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/2020 od 13. svibnja 2020).

7.4. Kako zbog pogrešnog pravnog stava u vezi tumačenja Zaključka 153. nisu pravilno utvrđene činjenice u vezi tužiteljičinog prekovremenog rada, činjenično stanje za sada nije pravilno i potpuno utvrđeno pa je zbog tih razloga pobijana presuda ukinuta na temelju članka 370. ZPP-a i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

7.5. U nastavku postupka, ukoliko se ukaže potreba, prvostupanjski sud će obnoviti vještačenje uzimajući u obzir da tužiteljica radi u turnusima da svaki njezin odrađeni radni sat, bilo subotom, nedjeljom, blagdanom, u noćnom radu ulazi u redovni fond sati te tek ukoliko na taj način ukupni broj odrađenih radnih sati u pojedinom mjesecu prelazi redovni mjesečni fond sati koji se izračunava sukladno tumačenjima Povjerenstva isti predstavlja prekovremeni rad (koji se isto kao i za redovno odrađeni sat rada uvećava za sve dodatke na koje ima pravo na temelju kolektivnog ugovora i plaća u povećanom iznosu sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja) te će donijeti novu odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva imajući u vidu pravna stajališta Vrhovnog suda Republike Hrvatske, glede istovjetnih predmeta spora kao i u ovom postupku (npr. Revd-3157/21-2 od 15. veljače 2022., Rev-743/21-2 od 9. studenog 2021., Rev-683/22-2 od 13. rujna 2022.).

Koprivnica, 5. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Tatjana Kučić