Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-937/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić, kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika SČ, zbog prekršaja iz članka 61. stavka 1. točke 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije („Narodne novine“, broj: 40/16.), odlučujući o žalbi okrivljenika SČ, koje brani odvjetnik Ivan Gelenčir iz Zagreba, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Osijek, Vijeća za prekršaje, od 12. prosinca 2024., Klasa: 413-01/21-26/777, Ur.broj: 513-02-7002/20-24-21, na sjednici vijeća održanoj dana 5. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika SČ i potvrđuje se pobijano rješenje o prekršaju.

-

II. Okrivljenik SČ je dužan platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka ovoga suda u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura), u roku od 8 (osam) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju okrivljenik SČ proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.350,00 eura (tisućuristo eura), zbog prekršaja iz članka 61. stavak 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, pobliže opisanog u izreci pobijanog rješenja.

2. Istim rješenjem okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog

postupka u paušalnom iznosu od 25,00 eura (dvadesetpet eura).

3. Protiv tog rješenja okrivljenik SČ je pravodobno, putem branitelja, podnio žalbu iz svih žalbenih razloga predviđenih u članku 194. Prekršajnog zakona, navodeći da je već platio novčanu kaznu na licu mjesta (26. ožujka 2021.g.). Ističe u bitnome da nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, navodeći u bitnome da carinsko obilježje na teretni prostor vozila postavlja Carinska uprava, pa stoga on nije odgovoran za način i ispravnost postavljanja carinskog obilježja. Navodi da je plomba bila neoštećena na teretnom vozilu prilikom kontrole i da je plombu skinuo/potrgao carinski službenik, te da prilikom kontrole nisu pronađene nikakve nepravilnosti u teretnom prostoru, što je i potvrdio carinski službenik/svjedok DČ. Stoga, ističe da nije niti izbjegao postavljanje carinske plombe niti je istu uklonio.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

5. Žalba nije osnovana.

6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijano rješenje u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske našao je da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak pravilno primijenilo materijalno pravo, pravilno pravno označivši djelo okrivljenika kao prekršaj iz predmetnog članka, nije počinilo bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, te da nije nastupila zastara prekršajnog progona, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Naime, neosnovano okrivljenik poriče počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret izrekom pobijanog rješenja, jer je ovaj sud ispitujući pobijano rješenje, uz ocjenu navoda žalbe, našao da je činjenično stanje u potpunosti i točno utvrđeno na glavnoj raspravi, na kojoj je čitana pisana obrana okrivljenika, saslušan svjedok PČ – carinski službenik, te provedeni i drugi dokazi, pa je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, opravdano moglo zaključiti da je okrivljenik počinio predmetni prekršaj.

8. Tijekom prvostupanjskog postupka nesporno je utvrđeno da okrivljenik nije dana 25. ožujka 2021. godine kao vozač teretnog vozila SRB reg. oznaka [registarska oznaka]/AE158SU u vlasništvu prijevozničke tvrtke TNT TRANSPORT d.o.o. iz Subotice, Srbija, kojim je prevozio robu – Izmjenjivače topline, 36 koleta, bruto mase 5233,25 kg – koju je deklarirao provoznom carinskom deklaracijom T1 MRN br. 21RS042072C6HB7TH7 na ulazu u carinsko područje EU preko GP Erdut i Željeznički kolodvor, spriječio uklanjanje sredstva za prepoznavanje robe, jer je utvrđeno od strane ovlaštenih carinskih službenika da je moguće popustiti zatezač cerade i otvoriti ceradu bočno, pa je time omogućen pristup tovarnom prostoru bez skidanja carinske plombe. Pregledom robe i tovarnog prostora nisu pronađene nepravilnosti. Navedenim je okrivljenik postupio suprotno odredbi članka 31. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU, kažnjivo po članku 61. stavak 1. točka 11. navedenog Zakona.

9. Naime, okrivljenik se tereti za prekršaj iz članka 61. stavak 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, da nije spriječio uništenje ili uklanjanje carinskih obilježja. Okrivljenik je u smislu članka 31. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije bio dužan primjereno zaštititi stavljeno sredstvo za prepoznavanje robe, a to je propustio učiniti, tako da su u činjeničnom opisu djela ispunjena sva bitna obilježja inkriminiranog djela prekršaja.

Uz to imajući u vidu i slijedeće odredbe:

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447, članak 299. Postavljanje plombe kao mjera prepoznavanja robe (članak 192., članak 226. stavak 3. točka (a) i članak 227. stavak 2. točka (a) Zakonika)

1. Ako se roba stavlja u postupak provoza Unije, otpremni carinski ured stavlja plombu na sljedeće:

(a)

prostor u kojem se roba nalazi, ako je otpremni carinski ured potvrdio da su prijevozno sredstvo ili kontejner prikladni za plombiranje;

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447, članak 300. Prikladnost za plombiranje

(članak 226. stavak 3. točka (a) i članak 227. stavak 2. točka (a) Zakonika)

1. Otpremni carinski ured smatra da je prijevozno sredstvo ili kontejner prikladan za plombiranje ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

plombe se mogu jednostavno i učinkovito postaviti na prijevozno sredstvo ili kontejner;

(b)

prijevozno sredstvo ili kontejner konstruirani su tako da pri unošenju ili iznošenju robe ostaju vidljivi tragovi unošenja ili iznošenja, plomba puca ili pokazuju znakove neovlaštenog mijenjanja ili elektronički sustav praćenja registrira unošenje ili iznošenje;

(c)

u prijevoznom sredstvu ili kontejneru nema skrivenih prostora u koje se može sakriti roba;

(d)

prostori namijenjeni za robu lako su dostupni za pregled carinskog tijela.

2. Prikladnima za plombiranje smatraju se i cestovna vozila, prikolice, poluprikolice i kontejneri odobreni za prijevoz robe pod carinskom plombom u skladu s međunarodnim sporazumom u kojem je Unija jedna od ugovornih stranaka.

10. Stoga su neosnovani žalbeni navodi okrivljenika i ne ekskulpiraju ga od počinjenog prekršaja jer je u postupku nesporno utvrđeno da je bilo moguće popustiti zatezač cerade i otvoriti ceradu bočno, te je time bio omogućen pristup tovarnom prostoru bez skidanja carinske plombe, to se u konkretnom slučaju može smatrati oštećenjem carinskog obilježja. Naime, od trenutka preuzimanja vozila vozač je odgovoran za robu, odnosno za svoj tovarni prostor, te i stoga dužan znati u kakvom je stanju prostor i carinska plomba kojom se štiti roba i tovarni prostor, a biće prekršajnog djela je ostvareno omogućavanjem pristupu tovarnom prostoru i robi bez skidanja carinske plombe.

11. Vezano uz žalbeni navod okrivljenika da je već platio novčanu kaznu na licu mjesta dana 26. ožujka 2021., ističe se kako doista iz stanja spisa proizlazi da je prema prekršajnom nalogu broj 38/2021 platio 2/3 iznosa od izrečene novčane kazne i paušalni trošak u iznosu od 100,00 kuna, zbog čega prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak prilikom postupka izvršenja mora voditi računa o visini uplaćenog iznosa po navedenom prekršajnom nalogu i o sada izrečenoj novčanoj kazni, te odredbama Prekršajnog zakona glede plaćanja 2/3 novčane kazne u propisanom roku.

12. Slijedom navedenog, ovaj je sud zaključio da okrivljenik svojim žalbenim navodima nije doveo u sumnju odluku o svojoj krivnji, pa je pravilno postupilo prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak kad je okrivljenika proglasilo krivim i kaznilo, te je u obrazloženju pobijanog rješenja o prekršaju dalo za to valjane razloge.

13. Nadalje, za počinjeno djelo prekršaja u vrijeme počinjenja bila je propisana novčana kazna u iznosu od 2.000,00 do 50.000,00 kuna, odnosno preračunato prema fiksnom tečaju konverzije 7,534,50 – sada je ta kazna propisana u iznosu od 265,45 do 6.636,14 eura. Prilikom odlučivanja o visini novčane kazne prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak je cijenilo otegotne i olakotne okolnosti, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, koje utječu na vrstu i visinu kazne, te je olakotnim cijenjena dosadašnja nekažnjavanost okrivljenika, a otegotnim da nije primijenio dužnu pozornost prilikom provjeravanja carinskog obilježja, pa je okrivljeniku izreklo novčanu kaznu, po mišljenju ovog suda, primjerenu počinjenom prekršaju i stupnju njegove odgovornosti.

1. Odluka o troškovima postupka je pravilna i donesena je u skladu s postojećim propisima.

15. Kako je ovaj sud donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, to je, temeljem odredbe članka 138. stavak 2. točka 3c. Prekršajnog zakona, okrivljenik dužan naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka ovog suda u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura) u roku od 8 dana po primitku ove presude. Visina troškova odmjerena je u skladu s odredbom članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, s obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka, te imovno stanje okrivljenika.

16. Ova presuda je pravomoćna.

U Zagrebu, 5. veljače 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Sanja Radeljak, v.r.

Sanja Gospočić, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinska uprava, Područni carinski ured Osijek, Vijeće za prekršaje, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.