Poslovni broj: Gž-339/2021-4

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja, Milene Vukelić- Margan, predsjednice vijeća, Ingrid Bučković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Helene Vlahov-Kozomara, članice vijeća, u građansko pravnoj stvari tužitelja 1. FI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. JI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Marini Kedžo, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika LI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Damiru Batarelo, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-5690/19 od 23. listopada 2020., u sjednici održanoj 5. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja kao osnovana te se ukida presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-5690/19 od 23. listopada 2020. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda u točki I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev za utvrđenje da su tužitelji vlasnici u jednakim omjerima za po 1/2 svaki prostora koji se nalazi na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji u naravi predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu fizički odijeljenu od ostataka čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja ima zaseban ulaz, u netto površini 77,6 m2 i sastoji se od kuhinje i dnevnog boravka površine 58,5 m2, svlačionice površine 2,5 m2, saune površine 5,8 m2, praonice površine 9,1 m2 i wc-a površine 1,7 m2 i ostave površine 5,5 m2, sve opisano u vještvu vještaka Tomislava Čipčića dipl. inž. geodezije od 11. 11. 2014. iz predmeta R1-339/14 Općinskog suda u Splitu, koja skica i vještvo čini sastavni dio izreke presude, kao i podruma površine 20,30 m2, položenog u prizemlju zgrade na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], z. k. ul. [broj ZK uloška], koji se nalazi sjeverno od garaža oznake G40, G41 i G42, položenih na čest. zem. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u koji prostor podruma se ulazi direktno iz jedne od garaža G40 i G41, a sve kroz zajednički ulaz na južnoj strani objekta "D" položenog na nekretnini pobliže označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što je tuženik dužan priznati te trpjeti da tužitelji temeljem ove presude postignu uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, uz istodobno brisanje prava vlasništva sa imena tuženika na točno utvrđenim i fizički odvojenim dijelovima čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] z. k. ul. [broj ZK uloška], uz naknadu troškova postupka tužiteljima. Točkom II. izreke naloženo je tužiteljima da naknade tuženiku parnični trošak u iznosu od 63.281,25 kuna sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. Protiv navedene presude žalbu su podnijeli tužitelji pozivom na sve žalbene razloge propisane čl. 353. st 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 11/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev, uz naknadu troškova postupka tužiteljima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na prostorima koji se nalaze na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to prostoru površine 77,60 m2 i podrumu površine 20,30 m2, svakog u ½ suvlasnička dijela, uz upis prava vlasništva tužitelja u zemljišne knjige, a koji zahtjev temelje na pravnom poslu- ugovoru o kupoprodaji i institutu dosjelosti.

6. Među strankama nije sporno da su tužitelji vlasnici posebnog dijela zgrade k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to apartmana „A10“ površine 166,03 m2, na IV katu, dok je tuženik vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada, dvor, K. O. [katastarska općina], kao i da se sporni prostori nalaze na kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Također, nije sporno da su tužitelji pravo vlasništva na apartmanu stekli na temelju Ugovora o kupoprodaji sklopljenog s Makro promet d.o.o. 17. srpnja 2009., a koji je vlasništvo stekao na temelju Ugovora o kupoprodaji sklopljenog sa Dal-kon ing d.o.o. 27. srpnja 2003., kao investitorom zgrade. Sporno je da li su tužitelji stekli pravo vlasništva na spornim prostorima na temelju valjanog pravnog posla - Ugovora o kupoprodaji od 17. srpnja 2009. odnosno dosjelošću.

7. Prvostupanjski sud cijeneći da su sporni prostori bespravno izgrađeni na zemljištu u vlasništvu tuženika pozivom na načelo pravnog jedinstva nekretnine zaključuje da pravo vlasništva tih prostora na temelju ugovora o kupoprodaji nije moglo biti preneseno sa Dal-kon ing d.o.o. na prednika tužitelja Makro-promet d.o.o. te konačno na tužitelje i da u tom dijelu ugovori o kupoprodaji ne proizvode pravne učinke u odnosu na tuženika kao vlasnika zemljišta. Nadalje, na temelju izvedenih dokaza prvostupanjski sud zaključuje da sporni prostori nisu niti bili predmetom sklopljenih ugovora o kupoprodaji od 27. srpnja 2003. i 17. srpnja 2009. već da su tužiteljima odnosno njegovom pravnom predniku dani na besplatno korištenje pa pozivom na načelo da nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego što ih sam ima zaključuje da na prednika tužitelja i tužitelje nije preneseno pravo vlasništva spornih prostora. Stoga, prvostupanjski sud zauzima pravno shvaćanje da tužitelji nisu stekli pravo vlasništva na spornim prostorima na temelju pravnog posla.

8. U odnosu na stjecanje prava vlasništva dosjelošću prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza utvrđuje da su tužitelji i njihov pravni prednik znali da su sporni prostori bespravno izgrađeni na tuđoj nekretnini i da nisu upisani u zemljišnim knjigama pa zaključuje da su znali da im ne pripada pravo na posjed zbog čega nisu pošteni posjednici spornih prostora. Stoga, pozivom na čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 148/06., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., dalje: ZVDSP) zauzima pravno shvaćanje da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanja prava vlasništva tužitelja dosjelošću. Podredno, prvostupanjski sud zauzima pravno shvaćanje da sve i kada bi tužitelji i njihov pravni prednik bili pošteni posjednici, nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 159. ZVDSP-a za stjecanje vlasništva dosjelošću jer njihov posjed nije zakonit budući da nemaju valjanu pravnu osnovu posjedovanja, a od stupanju u posjed prednika tužitelja 2003. do 2014. kada su tužitelji pozvani na predaju u posjed spornih prostora nije protekao zakonom pripisani rok od dvadeset godina za stjecanje vlasništva dosjelošću.

9. Donošenjem pobijane presude počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.1. u vezi s čl. 4. ZPP-a na koju se sadržajem žalbe pozivaju tužitelji u dijelu u kojem navode da sud nije vezan obrazloženjem iz presude poslovni broj P-1932/2018, već da je bio dužan provesti postupak kako su tužitelji predlagali i na odlučne okolnosti ponovno ispitati saslušane svjedoke, kao i druge po tužiteljima predložene svjedoke.

9.1. Naime, prvostupanjski sud je prilikom donošenja pobijane presude odlučne činjenice koje su među strankama sporne utvrđivao između ostalog na temelju dokaza izvedenih u postupku Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1932/18. Riječ je o pravomoćno okončanom postupku koji se vodio između istih stranaka u obrnutim stranačkim ulogama i u kojem je ovdje tuženik tražio od ovdje tužitelja predaju u posjed spornog prostora površine 77,60 m2, u kojem su saslušane stranke i svjedoci RI, SI, ĐI i ČI, a na kojim iskazima je, između ostalog, prvostupanjski sud zasnovao pobijanu presudu.

9.2. Prema stanju spisa predmeta stranke u ovom postupku nisu dale izričitu suglasnost da se dokazi izvedeni u postupku poslovni broj P-1932/2018 koriste u ovom postupku pa tako ni iskazi stranaka i svjedoka. Tužitelji su u ovom postupku predlagali izvođenje dokaza njihovim saslušanjem i saslušanjem određenih svjedoka, između ostalog i onih saslušanih u postupku poslovni broj P-1932/2018, kao i izvođenje drugih dokaza (uviđaj na licu mjesta, vještačenje, pribavljanje isprava i uvid u druge spise), koje je prvostupanjski sud očito odbio zbog ekonomičnosti postupka.

9.3. U takvoj procesnoj situaciji prvostupanjski sud je utvrdivši odlučne činjenice na temelju iskaza stranaka i svjedoka saslušanih u drugom postupku, povrijedio načelo usmenog i neposrednog izvođenja dokaza iz čl. 4. ZPP-a kojim je propisano da sud odlučuje o tužbenom zahtjevu, u pravilu na temelju usmene, neposredne i javne rasprave, a koje načelo zahtijeva da sud u sastavu u kojem će izvoditi dokazivanje bude isti onaj sud koji će ocjenjivati njihovu dokaznu snagu i koji će donijeti odluku. Budući da su tužitelji predložili dokaz saslušanjem stranaka i svjedoka radi utvrđenja odlučnih činjenica, to je propust suda da neposredno izvede dokaze mogao biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke, čime je počinjena prethodno navedena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka.

10. Iz navedenih razloga, valjalo je pozivom na odredbu čl. 369.st.1. ZPP-a prihvatiti žalbu tužitelja i ukinuti prvostupanjsku presudu te predmet vratiti na ponovno suđenje, kao u izreci ovog rješenja.

11. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na način da će odlučne činjenice utvrditi na temelju neposredno izvedenih dokaza sukladno dokaznim prijedlozima stranaka,nakon čega će donijeti novu na zakonu osnovanu odluku.

11.1. U svezi primjene materijalnog prava, u konkretnom slučaju su s obzirom na predmet spora mjerodavne odredbe čl. 115.- 125. ZVDSP-a kojima je regulirano stjecanje prava vlasništva na temelju pravnog posla, pa je potrebno raspraviti i utvrditi da li su tužitelji sporne prostore stekli na temelju valjanog pravnog posla. Pri tome je potrebno raspraviti i utvrditi da li su sporni prostori bili predmetom ugovora o kupoprodaji koji su sklopili tužitelji i njihov pravni prednik kao kupci i u kojem svojstvu odnosno da li u smislu čl. 67. ZVDSP-a kao posebni dio nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina] ili kao sporedni dijelovi apartmana koji je nesporno bio predmetom kupoprodaje. Ukoliko bi bilo utvrđeno da je riječ o sporednim dijelovima tada valja primjenom odredbe čl. 67.st.4. u vezi s čl. 5. ZVDSP-a ocijeniti da li se vlasništvo apartmana tužitelja kao posebnog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] može protezati na sporne prostore koji se nesporno nalaze na drugoj nekretnini te posljedično tome da li mogu biti objektom prava vlasništva i predmetom valjanog ugovora o kupoprodaji. Pri tome, potrebno je raspraviti i navode tuženika glede njegova saznanja za postojanje i korištenje spornih prostora u vrijeme sklapanja ugovora o zamjeni na temelju kojeg je stekao pravo vlasništva na nekretnini k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i upisa u zemljišne knjige.

11.2. U situaciji kada bi sud ocijenio da je tužbeni zahtjev s osnove stjecanja prava vlasništva na temelju pravnog posla neosnovan, tada je pod pretpostavkom da sud ocijeni da sporni prostori mogu biti objektom prava vlasništva u smislu čl. 5. u svezi s čl. 67. ZVDSP-a, potrebno predmet spora prosuđivati na temelju odredbi čl. 159.st. 1. i 3. i čl.160.st.1. i 2. ZVDSP-a kojima je regulirano stjecanje prava vlasništva dosjelošću i utvrditi da li su tužitelji odnosno njihov prednik bili u samostalnom poštenom posjedu tih prostora u razdoblju dužem od dvadeset godina.

11.3. Konačno, prilikom odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva valja voditi računa o odredbi čl. 5. st.2. u vezi s čl. 67. i čl. 68. ZVDSP-a kojima je regulirano pitanje vlasništva na određenom posebnom djelu nekretnine i odgovarajućem suvlasničkom dijelom cijele nekretnine odnosno vlasništva na sporednim dijelovima kao pripadnostima posebnom dijelu nekrtenine.

U Rijeci, 5. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Milena Vukelić - Margan