Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2660/2023-3

U  I M E R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Tihane Pivac, kao predsjednice vijeća, Ane Grbavac, kao članice vijeća i suca izvjestitelja te Marijana Miletića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice RI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po OD Rožman & Oredić, iz Karlovca protiv tuženika RIO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj 11 P-606/2020-21 od 22. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj 11 P-606/2020-21 od 22. rujna 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

I. Utvrđuje se da je tužiteljica SIO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica dijela nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao kčbr. [katastarska čestica] livada [adresa] u [adresa] površine 182 čhv, a koji dio je na skici očevida vještaka i prijedlogu parcelacije SI od dana 3. siječnja 2023. godine, broj elaborata: KA_22072 označen oznakama A-B-C-D-E-A što je tuženik TI [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan trpjeti i dozvoliti da se naznačeni dio zemljišta upiše na ime i u vlasništvo tužiteljice u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu.

II. Nalaže se tuženom da tužiteljici nadoknadi parnični trošak isplatom iznosa od 1.998,85 EUR /15.060,30 kuna sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja tj. 22. rujna 2023. godine, pa do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanom za tri postotnih poena, a sve u roku od 15 dana.

2. Protiv prvostupanjske presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 128/22 i 155/23- dalje: ZPP, predlažući da drugostupanjski sud usvoji žalbu i u cijelosti ukine pobijanu presudu te vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, odnosno podredno usvoji žalbu, preinači odluku i u cijelosti odbije tužbeni zahtjev tužiteljice.

3. Tužiteljica u odgovoru na žalbu tuženika navode da nisu osnovani žalbeni navodi istog pa predlažu žalbu odbiti.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je dosjelošću stekla pravo vlasništva na dijelu nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao kčbr. [katastarska čestica] livada [adresa] u [adresa] površine 182 čhv, označene na skici vještaka oznakama A-B-C-D-E-A i uknjižba prava vlasništva u zemljišnu knjigu uz istovremeno brisanje toga prava s imena tuženika.

6. Po provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće činjenice:

- da je uvidom u vlasnički list za nekretninu upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno da se kčbr. [katastarska čestica] građevinsko neizgrađeno zemljište površine 272 čhv vodi upisana kao vlasništvo tužiteljice,

- da je uvidom u vlasnički list za nekretninu upisanu u [katastarska općina] k. o. [katastarska općina] utvrđeno da se kčbr. [katastarska čestica] livada škare u škari površine 182 čhv vodi upisana kao vlasništvo tuženika,

- da je uvidom u identifikaciju čestica utvrđeno da se [katastarska općina] upisana u [broj] u zemljišnim knjigama u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] vodi kao čkbr. [katastarska čestica] u površini od 272 čhv i u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] kao čkbr. [katastarska čestica] u površini od 182 čhv,

- da je uvidom u [broj] k. o. [katastarska općina] utvrđeno da se kčbr. [katastarska čestica] oranica škare površine 1396 m2 vodi kao posjed TIO [adresa] u 1/1 dijela,

- da je očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka sud izvršio identifikaciju čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te utvrdio da čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] predstavlja livadu kao dio dvornog mjesta domaćinstva [adresa] i kuću koja je sagrađena na čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koja se nalazi unutar žičane ograde na metalnim stupovima, dok čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] također u naravi predstavlja livadu, ali da je ista presječena žičanom ogradom na drvenim i metalnim stupovima te se dio te čestice nalazi iza te ograde, a sve prema skici lica mjesta,

- da je sud iz iskaza saslušanih svjedoka ŽI, JI i ĐI utvrdio da je tužiteljica nakon kupoprodaje i to od 1993. bila u posjedu čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], ali i dijela čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to do žičane ograde, pa da je sama što i po drugima uživala predmetnu površinu na način da je istu navažala kao močvarno tlo (svjedok JI), odnosno kosila (svjedok ĆI),

- da je sud iz iskaza svjedoka JI utvrdio da je u trenutku kupoprodaje između nekretnina postojala ograda,

- da svjedok ŽIO, zna da je prethodno kupoprodaji, 1992. mjernik FI odmjerio tužiteljici što se prodaje, a tužiteljica da je dostavila sudu skicu izmjere ing. FI.

10. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud zaključuje da je ŽIO, a ranije ZI prodao tužiteljici osim nesporne čkbr. [katastarska čestica] i dio čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je u nalazu i mišljenju vještaka određen slovima A-B-C-D-E-A, koja površina je bila u njegovom posjedu odnosno posjedu njegovih pravnih prednika do ograde, budući je i sam naveo da je to bila lokacija koju su ljudi nazivali "rižino polje", a koju površinu je zbog močvarnog tla i sama tužiteljica nakon kupoprodaje dala navoziti. Da je tome tako proizlazi i iz skice izmjere FI iz koje je razvidno da navedena površina čkbr. [katastarska čestica] od 1396 m2 u kopiji kat. plana (list 71 spisa) u osnovi predstavlja površinu cijele čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i dio čkbr. [katastarska čestica] od 182 čhv u dijelu od 544 m2, a koja je prema skici očevida omeđena točkama A-B-C-D-E-A. Dakle, tužiteljica da je 1993. kupila čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] prema kopiji plana (list 71 spisa) kao i dio čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te je uživala u istoj površini do ograde kao pošteni posjednik zasigurno duže od 20 godina, a u čemu da je nitko nije smetao, pa da je sukladno odredbama čl. 159 st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14-dalje ZV) dosjelošću stekla pravo vlasništva i dijela čkbr. [katastarska čestica] od 182 čhv u dijelu od 544 m2, prema skici očevida omeđena točkama A-B- C-D-E-A.

11. Navedena utvrđenja prvostupanjskog suda i zauzeti pravni stav prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.

12. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći i po službenoj dužnosti na zakonom propisane bitne povrede odredaba parničnog postupka, kako je propisano člankom 365. stavak 2. ZPP, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje kako prvostupanjska presuda nije opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka, niti bitnom povredom iz odredbe članka 354. stavak. 2. točka 11. ZPP na koju ukazuje žalitelj jer su u presudi navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama. Ti razlozi nisu nejasni i ne postoji proturječnost u odlučnim činjenicama između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika. Stoga pobijana presuda nema nedostatka zbog kojih se ne može ispitati.

13. Na temelju odredbe članka 388. stavak 2. ZV, propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, dok je odredbom stavka 3. ovog članka propisano da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

14. Cijeneći sadržaj ove zakonske odredbe i utvrđeno činjenično stanje za prosuđivanje o osnovanosti zahtjeva tužiteljice mjerodavno je pravo koje je bilo na snazi u to vrijeme-dakle ono propisano pravnim pravilima ZV kako to i pravilno zaključuje prvostupanjski sud.

15. Dosjelost kao osnova stjecanja vlasništva osniva se na samostalnom posjedu koji traje određeno vrijeme. Posjed može biti različite kakvoće (zakonit, pošten i istinit ili suprotno tome nezakonit, neistinit i nepošten), što uvjetuje i različite vrste dosjelosti: redovnu - na temelju zakonitog, istinitog i poštenog posjeda, izvanrednu - na temelju posjeda koji je samo pošten. Na osnovi posjeda koji nije pošten (koji nije savjestan), ma koliko dugo on trajao, ne može se steći vlasništvo dosjelošću. Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova. Poštenje mora trajati cijelo vrijeme dosjelosti. Poštenje je subjektivno obilježje posjeda, pa ono nikada ne prelazi s prednika na slijednika u posjedovanju – poštenje se uvijek prosuđuje s obzirom na onoga tko je posjednik. Časom kada je posjednik prestao biti pošten prekida se dosjelost, ali naknadno nepoštenje posjednika nema povratno djelovanje na ono stanje prije toga u kojem je posjednik bio pošten. Dakle, za dosjelosti kao temelj stjecanja vlasništva potrebno je dokazati barem poštenje posjeda, koji posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

16. Kod utvrđenih činjenica, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da je tužiteljica dokazala da je vlasništvo sporne nekretnine stekli dosjelošću, jer je u posjedu iste bila dulje od 20 godina od nikog smetana.

17. Suprotno žalbenim navodima žalitelja, utvrđenja prvostupanjskog suda u skladu su sa iskazom svjedoka koji potvrđuju tvrdnje tužiteljice da se od 1993. nalazi u posjedu sporne površine predmetne nekretnine koju je kupila od ZI sada JIO koji je kao svjedok u predmetnom postupku iskazao da zna da je prethodno kupoprodaji 1992. mjernik FI odmjerio tužiteljici što prodaje, a iz dostavljene skice izmjere mjernika FI upravo proizlazi da je tužiteljica osim nesporne čestice čkbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupila i dio sporne čestice čkbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je vještak označio slovima A-B-C-D-E-A.

18. Stoga je osnovano sud prvog stupnja pravilnom ocjenom provedenih dokaza, sukladno odredbi članka 8. ZPP, dao razloge koje prihvaća i ovaj žalbeni sud, a raspravio je i sve one činjenice koje su bitne za pravilno presuđenje i temeljem tako utvrđenih činjenica izveo pravilan zaključak da je osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice, jer je tužitelja dokazala da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću što žalbenim navodima tuženik nije doveo u pitanje.

19. Suprotno žalbenim navodima žalitelja, utvrđenja prvostupanjskog suda u skladu su sa provedenim dokazima i ispravama. Naime, sud je u postupku izvedene dokaze ocijenio po svom slobodnom uvjerenju, a svoje je uvjerenje opravdao uvjerljivim i logičnim razlozima koji imaju uporište u izvedenim dokazima. Kako ta ocjena nije dovedena u sumnju žalbenim navodima žalitelja, to drugostupanjski sud prihvaća kao pravilnu ocjenu dokaza koju je dao sud prvog stupnja.

20. Pravilna je i odluka o trošku postupka koja je valjano utemeljena na odredbi članak 154. stavak 1. i 155. ZPP koja žalbenim navodima nije dovedena u sumnju.

Splitu, 5. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Tihana Pivac