Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-676/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Kate Brajković, kao predsjednice vijeća, Verice Perić Aračić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Josite Begović, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica ABC odvjetnica u [adresa], protiv tuženice [adresa], koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: P-2206/2021 od 05. svibnja 2022., u sjednici održanoj 05. veljače 2025;

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: P-2206/2021 od 05. svibnja 2022.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: P-2206/2021 od 05. svibnja 2022., suđeno je:

" I. Utvrđuje se da je tužitelj UP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik za cijelo čest. [obrt], obala, površine 382 m2, Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Temeljem ove presude tužitelj se ovlašćuje na nekretninama iz točke 1. ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i u vlasnost za cijelo, uz istodobno brisanje istog prava u:

Z. U. [broj ZK uloška] čest. br. [osobni identifikacijski broj] obala, površine 382 m2, k. o. [katastarska općina] sa imena: [adresa]."

2. Protiv navedene presude žalbu je izjavila tuženica i to zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, a što su žalbeni razlozi iz članka 353. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje vlasništva čest. zem. [katastarska čestica], površine 382 m² i ovlaštenje na uknjižbu prava vlasništva na svoje ime.

5.1. Predmet spora je bio i zahtjev tužitelja za utvrđenje vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 38 m² koja neposredno graniči sa spornom čest. zem. [katastarska čestica] u odnosu na koju je presudom poslovni broj: P-2376/19 od 30. rujna 2020., pravomoćno utvrđeno da je tužitelj vlasnik iste, dok je po žalbi tuženice u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] drugostupanjskom odlukom poslovni broj: Gž-989/2020-3 od 29. rujna 2021., presuda P-2376/19 ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje.

6. Tužitelj tvrdi da je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem od pok. oca IP, pok. U koju je stekao nasljeđivanjem od svog oca ZP, pok. GP, djeda tužitelja, a on ipak od svog oca (šukundjeda tužitelja), a predstavlja obiteljsku kuću i okućnicu koju je izgradio još šukundjed tužitelja, pa su prednici tužitelja dosjelošću stekli vlasništvo predmetne nekretnine.

7. U postupku je utvrđeno:

- da je čest. zem. [katastarska čestica], obala, površine 382 m², u zemljišnoj knjizi upisana kao pomorsko dobro,

- da i

z uvjerenja ..., ... od 21. kolovoza 2018., proizlazi da je na čest. zem. br. [katastarska čestica] i dijelu čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] locirana građevina koja je prikazana na snimci iz zraka izrađenoj temeljem snimanja iz zraka obavljenog 1959. godine, čime je građevina evidentirana prije 15. veljače 1968.,

- da iz ovršnog rješenja ..., Sektor upravljanja pomorskim dobrom, lučkim i koncesijskim sustavom, Povjerenstvo za granice od 06. travnja 2016., proizlazi da je prihvaćen prijedlog granice pomorskog dobra, te da u pojas pomorskog dobra nije obuhvaćen i dio čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da je predmetna nekretnina bila oduvijek u posjedu tužitelja i njegovih prednika, oca, djeda i pradjeda kojem posjedu se nitko nije protivio,

- da su iz skice mjesta očevida od 03. srpnja 2020., kao i skice od 26. ožujka 2022., a nakon provedenog očevida na licu mjesta 11. ožujka 2022., uz prisustvo vještaka mjernika SP razvidni položaj, oblik i veličina predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo (označena slovima C-D-E-F-C), te je razvidno da je na istoj položen stambeni objekt, obiteljska kuća koja se sastoji od prizemlja, prvog kata i potkrovlja sa terasnim i dvorišnim prostorom. Na skici od 26. ožujka 2022., se navodi i da predmetna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema dodirnih točaka sa pomorskim dobrom i da se ista nalazi izvan granica pomorskog dobra. U nalazu vještaka mjernika SP se navodi da u arhivi [obrt] postoji elaborat oznake RN-8/2018 kojim se utvrđuju granice pomorskog dobra i elaborat oznake RN-41/2018 kojim se evidentira nerazvrstana cesta u [adresa]. Na ročištu prilikom saslušanja, vještak je naveo da se iz oba elaborata može utvrditi da predmetna nekretnina ne predstavlja pomorsko dobro niti graniči s istim jer da graniči sa nerazvrstanom cestom koja je evidentirana elaboratom RN- 41/2018 temeljem čije provedbe nastaju i čestice 5735/1 i 363/2 k. o. [katastarska općina] kao nusprodukt cijepanja.

8. Na temelju prednjih utvrđenja prvostupanjski je sud zaključio da predmetna nekretnina nema dodirnih točaka sa pomorskim dobrom i da se ista nalazi izvan granica pomorskog dobra, jer iz nalaza vještaka mjernika SP i njegova iskaza proizlazi da je izvršenim uvidom u arhivu [obrt] utvrđeno da je elaboratom oznake RN-8/2018 evidentirana granica pomorskog dobra, te da je nakon toga elaboratom RN-41/2018 evidentirana granica nerazvrstane ceste, te da se iz oba elaborata može utvrditi da predmetna nekretnina ne predstavlja pomorsko dobro niti graniči s istim jer da graniči sa nerazvrstanom cestom koja je evidentirana elaboratom RN-41/2018 temeljem čije provedbe nastaju i čestice [osobni identifikacijski broj] i [osobni identifikacijski broj] k. o. [katastarska općina] kao nusprodukt cijepanja, pa je zaključak prvostupanjskog suda da se predmetna čest. zem. nalazi izvan granica pomorskog dobra. Budući su pravni prednici tužitelja temeljem zakona, dosjelošću kao samostalni pošteni posjednici u trajanju od 40 godina svakako dovršili posjed do 06. travnja 1941., isti su kao pošteni posjednici dosjelošću stekli vlasništvo predmetne nekretnine u smislu pravnog pravila iz paragrafa 1472. Općeg građanskog zakonika (OGZ), (izvanredna dosjelost), a tužitelj nasljeđivanjem prednika.

9. Ispitujući presudu temeljem članka 365. stavak 2. ZPP ovaj sud nalazi da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP.

10. Utvrđeno činjenično stanje i primjenu materijalnog prava na temelju kojeg je prvostupanjski sud prihvatio zahtjev tužitelja, kao pravilno prihvaća i ovaj sud, te isto nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima tuženice.

11. Predmetna nekretnina čije utvrđenje vlasništva tužitelj traži deklaratornim tužbenim zahtjevom upisana je kao pomorsko dobro u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavak 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11 i 56/16) slijedom čega se prema članku 5. stavak 2. istog Zakona na pomorskom dobru ne može steći pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj drugoj osnovi.

11.1. Pravilno je prvostupanjski sud nakon provedenog očevida uz sudjelovanje geodetskog vještaka utvrdio da su sporna čest. zem . [osobni identifikacijski broj], kao i ranije sporna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastale kao nus produkt cijepanja koje cijepanje je provedeno 2018. godine, dakle nakon donošenja rješenja Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture od 06. travnja 2016., pa su neosnovani navodi tuženice prema kojima je sporna nekretnina u obuhvatu granica pomorskog dobra (i kao takva izvan prometa) jer područje obuhvatnog pomorskog dobra ne obuhvaća predmetnu čest. zem., a što proizlazi iz provedenih dokaza.

12. Jednako tako neosnovano žaliteljica ističe da pravni prednici tužitelja dosjelošću nisu mogli steći pravo vlasništva, jer je bilo potrebno da su isti zakonito koristili predmetnu nekretninu. Naime prema odredbi pravnog pravila paragrafa 1472 OGZ za stjecanje vlasništva dosjelošću nekretnina u državnom, općinskom i crkvenom vlasništvu bio je propisan posjed kroz 40 godina (ukoliko se radi o posjedu koji je barem pošten).

13. U konkretnom slučaju iz iskaza svih saslušanih svjedoka proizlazi da su prednici tužitelja (pradjed GP, djed CP, rođ.1903.) u posjedu predmetne nekretnine više od 150 godina, pa su kao pošteni posjednici čiji je posjed započeo prije 1900., dosjelošću u trajanju od 40 godina, posjed dovršili do 06. travnja 1941. godine, te su dosjelošću temeljem paragrafa 1472 OGZ stekli vlasništvo sporne nekretnine, a tužitelj nasljeđivanjem, a imajući u vidu članak 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - u daljnjem tekstu: ZV) kojim je propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona (01. siječnja 1997.) prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

14. Kako žalba nije osnovana odlučeno je kao u izreci temeljem članka 368. stavak 1. ZPP.

U Dubrovnik 05. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Kate Brajković