Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-521/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Kate Brajković kao predsjednice vijeća, Đorđa Benussi kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Verice Perić Aračić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice TU pok. AU rođ. ŽU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupaju punomoćnici Antun Žanetić, odvjetnik u Blatu i Mladen Prka, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Gajski, Grlić, Prka i Partneri d.o.o., Zagreb, protiv tuežnika: 1. ŽU pok. HU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 43 [adresa], 2. DU rođ. ŽU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 6 [adresa], prvotuženik i drugotužena kao preuzimatelji postupka iza smrti ranijeg tuženika HU zvan T pok. AU iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Ana Seljan, odvjetnica u Zagrebu, 3. JU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. TUV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] and der [adresa], kao preuzimatelj postupka iza smrti prvobitnog tuženika LU pok. TUV, radi utvrđenja i diobe, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli broj P-140/2024 od 22. svibnja 2024. u sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Žalba tužiteljice se odbija kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli broj P-140/2024 od 22. svibnja 2024. (točka I, pod točkom 1., 2., i 3. i točka II izreke).

II Odbija se zahtjev tužiteljice da joj tuženici pod 1., 2., 3. i 4. naknade troškove žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom odlukom doslovce je odlučeno:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

'1. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 1/2 dijela, prvotuženik vlasnik za 1/8 dijela, drugotužena za 1/8 dijela, trećetuženik za 1/8 dijela i četvrtotuženik za 1/8 dijela.

2. Dijeli se suvlasnička zajednica nekretnine opisane u t.1 ove presude na način da svaka od stranaka postaje isključivi vlasnik na novoformiranim česticama dobivenih parcelacijom od strane vještaka-mjernika u skladu sa suvlasničkim dijelovima iz t.1 ove presude.

3. Svaka od stranaka je ovlaštena, po pravomoćnosti ove presude, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na nekretnini koja joj je pripala diobom i to baš na način naveden u t.2 ove presude, bez posebnog pitanja i suglasnosti ostalih stranaka.'

II. Nalaže se tužiteljici TU, OIB: [osobni identifikacijski broj], da prvotuženiku ŽU, OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotuženoj DU, OIB: [osobni identifikacijski broj], plati troškove parničnog postupka u iznosu od 525,00 EUR, u roku od 15 dana."

2. Protiv te presude tužiteljica je izjavila dopuštenu i pravovremenu žalbu i to iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1. -3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) te se traži da se žalba prihvati te pobijana odluka preinači na način da se prihvati tužbeni zahtjev a podredno da se ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Zatraženi su i troškovi žalbe.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet ove parnice je zahtjev tužiteljice za utvrđenje da su stranke suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja je nastala razvrgnućem suvlasničke zajednice čsst zm. 9736 k. o. [katastarska općina] i to temeljem pravomoćnog rješenje Općinskog suda u Korčuli broj I R-55/96 od 12. prosinca 1997. s tim da parcelacija čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije provedena ni u katastru ni u zemljišnoj knjizi) sa suvlasničkim dijelovima kako je to navedeno u tužbenom zahtjevu, te da se provede dioba čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da svaka od stranaka postane isključivi vlasnik na novoformiranim česticama dobivenih parcelacijom.

6. Prvostupanjski sud je nakon ranije ukidne odluke ovog suda pod posl. brojem Gž- 1810/08 od 6. travnja 2009. (l.s.35-37.) proveo dokaze navedene u točki 5. obrazloženja pobijane odluke, utvrdio da tzv. novoformirana čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je kao samostalna čestica predmet razvrgnuća suvlasništva u ovom postupku kao takva nije nastala a niti postoji jer nije upisana niti u zemljišnoj knjizi niti u katastru, a površinu iste (14.729 m2) je izračunala sama tužiteljica smatrajući da su stranke u ovom postupku suvlasnici za 1/3 dijela čest zem.9736 k. o. [katastarska općina].

6.1. S obzirom na to prvostupanjski sud utvrđuje da tužiteljica nije dostavila parcelacijski i geodetski elaborat ovlaštenog geodetskog vještaka potvrđen od nadležnog Područnog ureda za katastar o parcelaciji osnovne čestice zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i formiranju novonastalih čestica označene posebnim katastarskim brojem, površinom i drugim oznakama tako da geometrijska dioba osnovne čestice zemlje nije ni provedena te samim tim nisu nastale ni novoformirane čestice zemlje među inim i čestice zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te kako nije moguća dioba nekretnine koja nije upisana u zemljišnoj knjizi ni u katastru to iz tih razloga i odbija tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti. Pri tome prvostupanjski sud navodi zašto nije provodio dokaz saslušanjem parničnih stranaka odnosno navodi da se tim dokazom ništa relevantno ne bi utvrdilo a sve s obzirom na utvrđeno činjenično stanje.

7. To sve pokušava dovesti u pitanje žalba tužiteljice.

8. Kako je već rečeno žalbom se pobija odluka i zbog bitnih povreda parničnog postupka s tim da žalba navodi bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP odnosno naglasak te povrede daje na to da odluka nema razloga o odlučnim činjenicama. No, ovaj sud kao drugostupanjski sud ovu povredu ne nalazi jer se pobijana odluka može ispitati, dati su razlozi o odlučnim činjenicama i nema kontradiktornosti u pobijanoj odluci.

8.1. Žalba dovodi u pitanje i zaključak prvostupanjskog suda da tužiteljica nije označila sljedništvo prvobitno tuženih tuženika, odnosno da nije navela po kojem osnovu je nastupilo sljedništvo, odnosno tko su njihovi nasljednici (JU kao pravni sljednik ĐU a prvobitno tuženik LU kao pravni sljednik JU "A" pok. LU, LU, AU i JU pok. AU) što je istina, ali kako to nitko od stranaka nije osporavao to je i smatrano da je to pravilno utvrđeno. Prema tome nije počinjena bitna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 8. ZPP koju povredu žalba navodi u situaciji da to sljedništvo nije pravilno utvrđeno.

8.2. Također ne stoji žalbeni navod da je pobijanom odlukom prvostupanjski sud povrijedio odredbu iz članka 354. stavak 2. točka 9. ZPP jer je odlučio o nečemu o čemu je već pravomoćno odlučeno, sadržajno ukazujući da je pravomoćnom odlukom Općinskog suda u Korčuli pod brojem IR-55/96 od 12. prosinca 1997. provedena parcelacija osnovne čestice 9736 k. o. [katastarska općina] te da je takvom parcelacijom nastala i predmetna čestica 9736/1 k. o. [katastarska općina].

8.3. Ispitujući dalje pobijanu odluku po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP ovaj sud ne nalazi ni neku drugu povredu postupka navedenu u tom članku.

9. Žalba posebno ukazuje da je rješenje Općinskog suda u Korčuli I R-55/96 od 12. prosinca 1997. pravomoćno te da je za to rješenje prvostupanjski sud vezan, odnosno da prilikom ocjenjivanja prethodnog pitanja sud vezan pravomoćnošću sudske odluke i da nije ovlašten o njemu drugačije odlučiti već da mora uzeti da je utvrđeno ono što je utvrđeno pravomoćnom odlukom i to bez obzira da li je ta pravomoćna odluka zakonita ili ne.

9.1. U vezi tih navoda žalbe za istaknuti je da je već u ranijoj ukidnoj odluci ovog suda (Gž-1810/08) rečeno da kada je suvlasništvo uspostavljeno na nekretnini koja se nalazi u naravi unutar granica građevinskog područja odnosno ako nekretnina predstavlja građevinsko zemljište izvan granica tog područja (iz Lokacijske informacije Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, ispostava Vela Luke od 10. veljače 2014. proizlazi da se čestica zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi dijelom unutar granica građevinskog područja, izgrađeni dio, unutar granica zaštićenog obalnog područja mora, a dijelom izvan građevinskog područja šuma posebne namjene-l.s.71) tada geometrijska dioba je moguća samo pod pretpostavkama da je moguće provesti parcelaciju tog zemljišta u skladu s uspostavljenim posebnim pravnim režimom za parcelaciju građevinskog zemljišta, a što praktično znači da je geometrijska dioba moguća tek temeljem parcelacijskog elaborata koji je usklađen s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenja o utvrđivanju građevinske čestice i detaljnim planom uređenja.

9.2. Dakako da sama geometrijska dioba nekretnina koje se nalaze unutar građevinskog područja, odnosno nekretnine koja predstavlja građevinsko zemljište izvan granica tog područja suprotno navedenoj posebnoj regulativi parcelacije ovog zemljišta nije moguća iz razloga što geometrijska dioba nekretnina prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 – u daljnjem tekstu: ZV) ima stvarno pravni učinak (prestanak suvlasništva i nastanak prava vlasništva). Taj stvarno pravni učinak ne nastupa pravomoćnošću sudske odluke kojom je dioba izvršena već je (prema odredbi članka 55. stavak 2. ZV) potreban upis stjecateljevog vlasništva u zemljišne knjige.

9.3. Prema tome pogrešan je zaključak žalbe da se u konkretnom slučaju radi o stjecanju vlasništva odlukom suda te da predmetna nekretnina (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) "mora postojati", jer predmetna nekretnina (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) ne samo da nije kao takva evidentirana u zemljišnoj knjizi (a stvarno pravni učinak kako je već rečeno prestanak suvlasništva i stjecanje prava vlasništva u smislu članka 55. stavak 2. ZV može nastupiti kada je odluka o razvrgnuću nekretnine upisana u zemljišnoj knjizi-što nije u konkretnom slučaju) već nije upisana ni u katastru pa je prvostupanjski sud pravilno i zakonito baš iz tog razloga što predmetna nekretnina (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) ne postoji ni u zemljišnoj knjizi ni u katastru odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.

9.4. Stoga nije povrijeđeno ni materijalno pravo na štete tužiteljice.

10. Žalbom se pobija odluka u cijelosti dakle i odluka o troškovima, no u tom dijelu žalba nije konkretizirana a odluka o troškovima je pravilna i zakonita i jasno obrazložena.

11. Tužiteljica je zatražila trošak žalbe no ni u žalbenom postupku nije uspjela pa je odbijen taj zahtjev kao neosnovan (članak 166. stavak 1. u vezi sa člankom 154. stavak 1. ZPP) pa je odlučeno kao u točki II izreke.

12. Zbog prije navedenih razloga odlučeno je kao u izreci pod točkom I temeljem članka 368. stavak 1. ZPP.

Dubrovnik, 5. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Kate Brajković