Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1724/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Darije Horvat, predsjednice vijeća, Amande Snoj, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Josipa Grubišića, člana vijeća, u parničnom predmetu tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, Antuna Mihanovića 3, [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici po zaposlenju IJ, po općoj punomoći br. Su-50/2012, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. iz Zagreba, Listopadska 2, [osobni identifikacijski broj], zastupanog po pomoćniku Branimiru Perić, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate , odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2203/2020-31 od 21. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 4. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2203/2020-31 od 21. veljače 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom pod točkom I. izreke odbijen je u cijelosti kao neosnovani tužbeni zahtjev tužitelja kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 2.106,59 eur sa zateznim kamatama. Pod točkom II. naloženo je tužitelju da tuženiku naknadi troškove postupka u iznosu od 1.902,00 eur sa zateznim kamatama.

2. Protiv te presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje ZPP). Predlaže istu preinačiti sukladno žalbi, podredno ukinuti i vratiti na ponovni postupak.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Predmet ovog spora je regresni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 2.106,59 eur sa zateznim kamatama, sa osnova isplaćene obiteljske mirovine za razdoblje od 1. prosinca 2017. do 29. veljače 2020., koje je isti isplatio kćeri pokojnog osiguranika tužitelja koji je smrtno sradao u prometnoj nezgodi koju je prouzročio osiguranik tuženika, time da taj iznos predstavlja 50% ukupno isplaćenog iznosa, obzirom je odgovornost osiguranika tuženika za štetni događaj utvrđena pravomoćnom presudom u omjeru od 50%, a koje potraživanje tužitelj pravno temelji na odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 dalje ZOMO).

6. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, odgovornost osiguranika tuženika za štetni događaj od 50%, te da je djetetu pokojnog osiguranika tužitelja rješenjem tužitelja (list 44 do 46 spisa) priznato pravo na obiteljsku mirovinu u visini najniže mirovine, dok tuženik osporava osnov i visinu tužiteljevog potraživanja.

7. Smatrajući da u konkretnom slučaju valja primijeniti odredbu čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 – dalje ZOOP/05), važeću u vrijeme izvršenih isplata, a ne ZOMO, prvostupanjski sud zaključuje da tužitelj nije dokazao nastanak štete u smislu čl. 27. st. 3. i 4. ZOOP, pa odlučuje kao u točki I. izreke prvostupanjske presude.

8. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne presude te je na osnovi izvedenih dokaza i njihove ocjene u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.

9. Prema ocjeni ovog suda drugog stupnja, prvostupanjski sud je na utvrđene činjenice pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 27. ZOOP, koji uređuje "subrogacijske zahtjeve nositelja socijalnog osiguranja", kada je presudio kao u izreci osporene presude pod stavkom I.

10. I prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sadržanom u brojnim odlukama kao što su primjerice odluka broj Rev-1067/12 od 5. prosinca 2017., za odluku u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime invalidske mirovine, mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO-u odnosno u vrijeme kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja-prometne nezgode.

11. Naime, tuženik se kao osiguratelj motornog vozila štetnika ne nalazi u istom pravnom statusu kao i sam vozač-štetnik. Osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju s vlasnikom opasne stvari/motornog vozila imaju obvezu (u slučaju da su ispunjene ZOOP-om propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe/štetnika (konkretnog vozača štetnika) i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a koji je Ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti je uređen čl. 8. st. 1. ZOOP, koja glasi: "Društvo za osiguranje dužno je sklopiti ugovor o osiguranju sukladno ovome Zakonu i uvjetima za osiguranje, odnosno cjenicima premija osiguranja."

12. Dakle, tuženik kao društvo za osiguranje ima obvezu sklopiti ugovor o osiguranju sukladno odredbama ZOOP, a kojim odredbama Zakona je i uređen opseg osiguranog pokrića, odnosno rizici koje osiguratelj uzima u pokriće zaključenim ugovorom, obim i opseg osiguranog pokrića, a temeljem čega se, sukladno načelu razmjernosti, i naplaćuje/obračunava premija osiguranja.

13. Budući prema čl. 27. ZOOP, obveza tuženika, društva za osiguranje, postoji samo onda ako bi razmjerni iznos mirovine koja se isplaćuje osiguraniku HZMO-a bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja zbog povrede na radu, to je u svakom pojedinom slučaju potrebno utvrditi postoji li razlika između mirovine utvrđene rješenjem HZMO-a i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu i zavisno od toga odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja.

14. Istovjetna pravna shvaćanja zauzeta su i u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 1067/2012 od 5. prosinca 2017., Rev 137/2017-3 od 23. studenoga 2021., Rev 68/2019-2 od 1. ožujka 2022., Rev 1437/21-20 od 5. siječnja 2020., Rev 909/21-3 od 8. rujna 2022., Rev 66/22-2 od 1. veljače 2022., Rev 12/22 od 12. siječnja 2022., Rev 866/2022-2 od 30. kolovoza 2022. kao i Rev 235/23-2 od 4. travnja 2023., te Rev 936/23-2 od 17. siječnja 2024.

15. Kako je istovjetno pravno shvaćanje koje je zauzeto u ovom predmetu, zauzeto u brojnim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske te iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 235/2023 od 4. travnja 2023. ujedno proizlazi da je takvo shvaćanje „prihvaćeno u suđenju već i sa značajem suđenja u skladu sa stabilnom, ustaljenom i dosljednom sudskom praksom“ (točka 8. obrazloženja te odluke), to su neosnovani žalbeni navodi da je u konkretnom slučaju valjalo primijeniti odredbe ZOMO, te s tim u vezi pozivanje na odluke VSRH Rev 436/10 od 2. veljače 2011., Rev 163/23 od 28. ožujka 2023. i Revd 1177/23.

16. Kako tužitelj nije dokazao (niti predlagao dokaze) da je razmjerni iznos obiteljske mirovine koju je isplatio djetetu pokojnog osiguranika u HZMO bio veći od razmjernog iznosa mirovine koji bi se isplaćivao pokojnom osiguraniku tuženika zbog umirovljenja zbog povrede na radu, to isti nije dokazao osnovanost utuženog potraživanja.

17. Stoga, suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud na utvrđeno činjenično stanje primijenio materijalno pravo kada je presudio kao pod stavkom I. izreke prvostupanjske presude.

18. Kako tužitelj odluku o troškovima postupka određeno niti ne pobija a ovaj sud, sukladno čl. 365. st. 2. ZPP na povrede materijalnog prava u odluci o troškovima, ne pazi po službenoj dužnosti, to ta odluka ostaje neizmijenjena.

19. Iz iznesenih razloga valjalo je odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 368. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 4. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Darija Horvat