Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-5681/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Penić Lukač, predsjednice vijeća, Ivice Veselića, suca izvjestitelja i člana vijeća, te Tihane Marije Miladin, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Ćutuk, odvjetnik u Splitu, protiv 1. tuženika BJ iz H, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 2. tuženika UJ iz H, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Aldo Mirošević, odvjetnik u Veloj Luci, radi iseljenja i predaje u posjed, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P-274/2024 od 5. studenoga 2024., u sjednici vijeća održanoj 4. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P-274/2024 od 5. studenoga 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

"I. Nalaže se tuženicima ZJ, OIB [osobni identifikacijski broj] i UJ, OIB [osobni identifikacijski broj], predati u posjed tužitelju HJ, OIB [osobni identifikacijski broj], slobodnu od osoba i stvari, nekretninu označenu i opisanu kao čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi obiteljska kuća u [adresa], sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženima naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 639,81€, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

2. Tuženi se žale protiv navedene presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava te predlažu ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje.

3. Žalba je neosnovana.

4. Suprotno navodima žalbe, pobijana presuda sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama za koje postoji realna podloga u sadržaju spisa pa se kao takva može ispitati. Pored toga, suprotno navedenim žalbenim navodima, ne predleži bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 12/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), budući pobijana presuda sadrži sasvim jasne i neproturječne razloge o svim odlučnim činjenicama, a za što postoji podloga u izvedenim dokazima te izreka pobijane presude nije u suprotnosti s njezinim obrazloženjem, već je upravo rezultat cjelokupnog provedenog postupka razloženog u obrazloženju pobijane presude.

5. Pri donošenju pobijane presude nisu počinjene niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a na koje ovaj viši sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Slijedom navedenoga, neosnovani su žalbeni navodi glede počinjenja bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

7. Sud prvog stupnja utvrdio je sve činjenice koje su potrebne za donošenje odluke u ovom predmetu te je ocjenom dokaza potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.

8. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

9. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad tu odredbu nije pravilno primijenio (čl. 356. ZPP-a).

10. Sud je pravilno utvrdio da je tužitelj isključivi vlasnik predmetne nekretnine, što je potvrdio i saslušani svjedok ČJ. Nadalje, sud je pravilno utvrdio da u toj nekretnini bez dozvole tužitelja žive tuženi.

11. U odnosu na žaliteljeve prigovore da su "nedavno pronašli i dopis ŽJ koji je upućen jedinstvenom upravnom odjelu Grada Korčule 2010. g., iz kojeg je jasno da je predmetna nekretnina u Zavalatnici, još za života djeda tuženo bila istome usmeno darovana", valja reći da se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice sukladno odredbi čl. 352. st. 1. ZPP-a.

11.1. Tek je za istaknuti da je za postanak ugovora (svakog ugovora) potrebno da su ispunjene određene pretpostavke: volja stranaka da zaključe ugovor određena sadržaja, izjava volje stranaka, sadržaj volje i forma.

11.2. Volja stranaka da zaključe ugovor određena sadržaja vidljiva je tek izjavljivanjem takve volje a to može biti izraženo na više načina: usmeno, pismeno, posebnim znakovima, konkludentnim radnjama, ovjerom, sudskim zapisnikom i upisom u javne knjige.

11.3. Prema općoj odredbi čl. 67. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (preuzet Zakonom o preuzimanju Zakona o obveznim odnosima kao zakon Republike Hrvatske - "Narodne novine", br. 53/91, 173/91, 111/93, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01, dalje ZOO/91), sada čl. 286. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/18 i 114/22 dalje: ZOO/05) propisano je opće pravilno da "zaključenje ugovora ne podliježe nikakvoj formi, osim ako je zakonom drukčije određeno", odnosno "ugovor se može sklopiti u bilo kojem obliku, osim ako je zakonom drukčije određeno". Takva odredba ima značenje da su u pravilu ugovori neformalni odnosno da njihovo zaključenje ne podliježe naročitoj formi, već je ugovaračima dopušteno da oni odluče na koji način će postići suglasnost svojih volja za sadržaj međusobnih prava i obveza.

11.4. Ugovor o darovanju nije bio reguliran Zakonom o obveznim odnosima (ZOO/91), kao i uopće ugovori o darovanju, pa se na isto primjenjivalo pravno pravilo bivšeg Općeg građanskog zakonika - pravno pravilo paragrafa 956.

11.5. Stupanjem na snagu Zakona o obveznim odnosima (ZOO/95) u čl. 479. st. 1. propisano je da ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati.

11.6. U ovom postupku, do zaključenja glavne rasprave, prvo tuženik nije naveo kada bi sklopio ugovor o darovanju sa svojim djedom, bivšim vlasnikom predmetne nekretnine. Tek je za istaknuti da je u predmetu Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P-905/17 u koji predmet je sud na ročištu 4. srpnja 2022. izvršio uvid i pročitao ga, na ročištu 26. lipnja 2018. ovdje prvo tuženik izjavio da mu je "djed rekao kako će koristiti kuću koja je predmet spora". Iz navedene izjave nije moguće zaključiti da bi se radilo o darovanju predmetne nekretnine, već upravo o korištenju te nekretnine do opoziva.

12. Ovdje valja imati na umu odredbu čl. 7. st. 1. ZPP-a. Naime, osnovno načelo parničnog postupka je načelo stranačke istine, što znači da sud utvrđuje prijeporne činjenice na temelju onih dokaza koje su mu stranke ponudile. Stranke su u obvezi dokazati istinitost iznesenih tvrdnji pa ako koja od stranaka u tome ne uspije, njen zahtjev za pružanje pravne zaštite sud će odbiti, odnosno njen prigovor zahtjevu suprotne strane sud neće prihvatiti (idem est non esse aut non probari – svejedno je: ne postojati ili ne biti dokazano). To znači, da pravila o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP-a) obvezuju ovaj sud uzeti kao nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist, ovdje tuženi glede ugovora o darovanju, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava.

13. Pošavši od navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da tuženi nisu dokazali da imaju pravo koje ih ovlašćuje na posjedovanje te nekretnine (pravo na posjed) u smislu čl. 163. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 76/06, 141/06 – dalje: ZV), već da je tužitelj primjenom odredbi čl. 161. st. 1. ZV i čl. 162. ZV dokazao svoje pravo da od osoba koje posjeduju njegovu stvar, ovdje tuženika, zahtijeva da mu tuženi tu stvar, predmetnu nekretninu predaju u posjed slobodnu od osoba i stvari.

14. Kako tuženi u žalbi samo preocjenjuju izvedene dokaze, te ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavljaju samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, ne mogu se prihvatiti žalbeni prigovori nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

15. Na tako potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je usvojio tužbeni zahtjev primjenom naprijed citiranih odredbi čl. 161. st. 1. ZV i čl. 162. ZV-a.

16. Sud prvog stupnja pravilno je primijenio odredbu čl. 154 st. 1. ZPP-a i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22).

17. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Zagrebu 4. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Dubravka Penić Lukač