REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: R1 Ob-93/2023-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, OIB: 52966791065, po sucu Tatjani Škorić Radaković, u izvanparničnoj stvari predlagateljice HĆ iz [adresa], sada sa boravištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri d.o.o. Rijeka i protustranaka: 1. mlt. EĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po posebnoj skrbnici VĆ, djelatnici Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka, Drage Gervaisa 7, 2. ŠĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Marinu Bariću, odvjetniku u Rijeci i 3. MĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz ZOU Poldan, Gatara, Vižitin, Komorski, Ilić i Fruk Morina, radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom prema članku 478. ObZ-a, 4. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Osobni odnosi predlagateljice HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] s maloljetnom unukom EĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenom **.**.2008. od oca MĆ i majke ŠĆ, realizirat će se četvrtkom u trajanju od dva sata, od 9:00 do 11:00 sati, u kada dijete ima popodnevnu smjenu ili 17:00 do 19:00 sati, kada dijete ima jutarnju smjenu te drugu nedjelju u mjesecu od 10:00 do 18:00 sati, na način da će majka dovesti dijete na adresu predlagateljice te će predlagateljica po isteku osobnih odnosa vratiti dijete na adresu majke.

II. Svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je 9. veljače 2023. podnijela ovom sudu prijedlog radi donošenja odluke radi ostvarivanja osobnih odnosa s maloljetnom unukom EĆ na način da se s njome viđa dva sata tjedno i to ovisno o školskoj smjeni, četvrtkom od 17,00 do 19,00 sati ili utorkom od 9,00 do 11,00 sati te jednom mjesečno, nedjeljom od 10,00 do 18,00 sati.

2. Maloljetnom djetetu EĆ sud je rješenjem od 23. ožujka 2023. imenovao posebnog skrbnika VĆ, dipl. pravnicu iz Rijeke, Centar za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica Rijeka, radi zaštite njezinih prava i interesa u ovom postupku.

3. Protustranka ŠĆ, kći predlagateljice, osporava prijedlog u cijelosti, dok protustranka MĆ isti prihvaća i s istim je suglasan.

4. Sud je tijekom postupka proveo dokaze uvidom u dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis te je zatražio je od Hrvatskog zavoda za socijalni rad obradu ove obitelji. Sud je proveo razgovor s maloljetnom EĆ u nazočnosti posebne skrbnice te je zatražio mišljenje stručnog suradnika, psihologa ovog suda FĆ. Pored navedenog, proveden je dokaz saslušanjem stranaka te je izvršen uvid u spis ovog suda Ovr Ob-5/2024 (ranije Ovr Ob-15/2022) i u spis Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci broj KOz-DO-41/2024.

4.1. Sud je ocijenio da provođenje daljnjih dokaza nije potrebno te je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno da se donese meritorna odluka.

5. Sud je temeljem provedenih dokaza utvrdio slijedeće činjenice:

5.1.Maloljetna EĆ rođena je **.**.2008. u braku protustranaka ŠĆ i MĆ, a sada je u dobi od 16 godina.

5.2. Brak roditelja ŠĆ i MĆ je razveden pravomoćnim rješenjem ovog suda poslovni broj R1 Ob-265/2021 od 6. srpnja 2021. kojim je ujedno odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi kojim su roditelji zaključili 25. veljače 2021. a prema kojem je maloljetna EĆ ostala stanovati s majkom uz ostvarivanje osobnih odnosa s ocem i uz obvezu oca da ju novčano uzdržava.

5.3. Otac je u predmetu ovog suda Ovr Ob-15/2022 podnio prijedlog za ovrhu radi ostvarivanja osobnih odnosa s maloljetnom EĆ, međutim rješenje kojim je odbijen prijedlog za ovrhu je ukinuto i predmet je vraćen na ponovni postupak koji se sada vodi pod poslovnim brojem Ovr Ob-5/2024 i nije pravomoćno okončan.

5.4. Iz izvješća Centra za pružanje usluga u zajednici "Tić" Rijeka od 31. srpnja 2023. naslovljenog na Hrvatski zavod (list 119-121 spisa) navodi se da je s maloljetnom EĆ realiziran samo jedan susret, a na drugom susretu je s majkom i djevojčicom dogovoren prekid tretmana jer je EĆ izražava doživljaj značajnog stresa prilikom razgovora s psihologom o obiteljskoj situaciji te izražava otpor. Uočava se značajna emocionalna opterećenost djevojčice obiteljskom problematikom, izloženost roditeljskom konfliktu, narušenom odnosu s ocem i odbijanju kontakata s njime i bakom po majci. Majci je dana preporuka nastavka psihološkog tretmana kod psihologa kod kojeg EĆ prema majčinim navodima odlazi svaki tjedan od ožujka 2023. Također smatra potrebnim da se poduzmu mjere u nadležnosti Hrvatskog zavoda kako bi se zaštitili interesi maloljetne EĆ.

5.5. Iz nalaza psihologa od 13. listopada 2023. proizlazi da je djevojčica EĆ došla na pregled zbog disfunkcionalnih odnosa s bakom po majci, da je emocionalno suzdržana no otvorena i iskrena u razgovoru. Opterećena je konfliktom s bakom te na emocionalnom planu doživljava tugu i tjeskobu. Kroz niz situacija koje opisuje, djevojčica je doživjela s bakom neugodne osjećaje (tjeskobu, krivnju i sram), jer joj baka prigovara te da je izgubila povjerenje u baku. Iz nalaza specijaliste iz područja psihijatrije pri KBC-u od 14. studenog 2023. navodi se da djevojčica dolazi u pratnji majčinog partnera po uputi psihologa, žali se na bolove u prsima i glavobolje, navodi da svaki dan osjeća pritisak u grudima, iznosi depresivna promišljanja, odbija odlazak kod oca i bake i s njima ne komunicira, a kao razloge navodi da joj je baka slala poruke neugodna sadržaja, a otac je znao udariti i nju i majku, a sada joj stvara pritisak da se viđaju, da ju voli to ne bi učinio. Dijagnosticiran joj je F43.2 Poremećaj prilagodbe i preporučena terapija uzimanjem lijekova Zoloft i Helex.

5.6. Hrvatski zavod nije bio u mogućnosti dostaviti nalaz i mišljenje sukladno traženju ovog suda, navodeći da majka ŠĆ nije dovela maloljetnu EĆ u prostorije Hrvatskog zavoda radi obrade. Predlagateljica je u svojoj izjavi pred Zavodom navela da smatra da je majka izolirala EĆ te da na svaki mogući način onemogućava kontakte između djeteta i bake. Predlaže da se osobni odnosi odrede jednom tjedno u trajanju od dva sata, ovisno o školskoj smjeni djeteta, od 9:00 do 11:00 sati ili 17:00 do 19:00 sati te jednu nedjelju u mjesecu od 10:00 do 18:00 sati. Otac djeteta MĆ je suglasan da se baki i djetetu odrede osobni odnosi u bilo koje dane i vrijeme, osim ponedjeljkom i srijedom od 17:00 do 20:00 sati, jer isto smatra da je u dobrobiti djeteta. Majka djeteta ŠĆ nije bila suglasna da se odrede osobni odnosi između bake i djeteta zbog nasilja počinjenig od bake prema EĆ i majčinom partneru JĆ, međutim, da nema ništa protiv da EĆ viđa baku, ukoliko je dijete s tim suglasno, no da je sada EĆ blokirala baku na mobitelu zbog poruka koje joj šalje protiv majke i usred noći i jer joj lupa na vrata da joj otvori, kada je sama kod kuće.

5.7. Protiv majke ŠĆ je Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci je po prijavi oca MĆ, u predmetu poslovni broj KOz-DO-41/2024 podiglo optužnicu radi neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta i drugih ranjivih skupina ili postupanja protivno pravilima struke iz članka 173 stavka 1 ZKP/11.

6. Sud je iz iskaza stranaka utvrdio da su odnosi između predlagateljice, bake djeteta i 2. protustranke, majke djeteta, kao i između 2. i 3. protustranaka, roditelja djeteta, izrazito narušeni.

6.1. Iz iskaza predlagateljice u bitmome proizlazi da je maloljetna EĆ stanovala s majkom kod bake tijekom sedam godina te da su bile vrlo bliske. Odnos između majke i bake djeteta po majci se promijenio, po mišljenju bake, ulaskom majke u veze s drugim muškarcima, a pogotovo otkako je upoznala sadašnjeg partnera JĆ, koji je uselio u kod ŠĆ u stan u obiteljskoj kući u [adresa], a nakon ljeta 2022. ŠĆ ju je počela kazneno prijavljivati iz raznih razloga, zbog navodnog nasilnog ponašanja prema njenom partneru. Predlagateljica je zbog svega navedenog jako zabrinuta za EĆ, obzirom da je cijela obitelj nakon toga ljeta blokirana na Reinom mobitelu, nitko je ne može dobiti na telefon. Do svađe između bake i majke došlo je zbog imovine, kada je majka počela vršiti pritisak da joj prepiše imovine, a u taj sukob je majka uključila i EĆ. Baka je EĆ zadnji put vidjela u rujnu 2022. nakon što je počela škola prošle godine. Zadnje što joj je ŠĆ rekla bilo je „vidjet ćemo se na sudu, EĆ više nećeš vidjeti dok mi ne prepišeš kuću.“ Predlagateljica smatra da bi zbog ovakve situacije u Reinoj obitelji bilo u interesu djeteta da viđa svoju ostalu obitelj i da se makne iz kuće majke, jer je tamo nesretna.

6.2. Protustranka MĆ, otac djeteta, potvrdio je navode iz iskaza predlagateljice. U bitnome navodi da majka neprestano uskraćuje djetetu i njemu ostvarivanje osobnih odnosa s EĆ te da iste uvjetuje plaćanjem alimentacije u višem iznosu nego što su se dogovorili. Kada je EĆ bila kod njega zadnji put tijekom pet dana i to nakon što je on došao po nju na poziv sestrične H, jer je majka EĆ oduzela mobitel, majka je blokirala oca na telefon te mu govori da se dogovori s EĆ radi ostvarivanja osobnih odnosa, a EĆ ga je također blokirala na telefon od ožujka 2023. U to vrijeme majka je počela dijete voditi kod psihologa, iako je Centar uputio majku da ju odvede u Tić, što je učinila tek u srpnju 2023. Nakon odlaska psihologu, EĆ mu je poslala poruku da ga ne želi vidjeti. Kada je prijavio ovakvo ponašanje majke Hrvatskom zavodu da zaštiti dijete, majka na razne načine manipulira djetetom i podnosi neosnovane kaznene prijave protiv njega, da je u alkoholiziranom i zbog navodnog nasilja prema njoj iz 2017. Hrvatski zavod da ga je na njegovu inicijativu uputio da se javi doktorici E na Zametu te se testiranjem utvrđeno da su mu jetrene probe uredne i da ne konzumira alkohol.

6.3. Protustranka ŠĆ, majka djeteta, u iskazu navodi da odnose djeteta s bakom smatra vrlo lošim te da iz tog razloga nije suglasna da EĆ viđa baku, osim ako ona to želi. Uzrokom loših odnosa između nje i predlagateljice, koja je njena majka, smatra njezin odnos sa sadašnjim partnerom JĆ i jer joj majka ne želi prepisati imovinu već je svoju imovinu prepisala na njene dvije sestre temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju. Osim toga, majka je protiv nje i JĆ podnijela niz prijava policiji u odnosu na obiteljsku kuću na [adresa] u kojoj žive, a suvlasnica je te kuće zajedno s mojom majkom i njene dvije sestre. Ona je protiv majke također podnijela četiri kaznene prijave zbog prijetnji JĆ i njoj, da će ih ubiti i sasjeći i jer im je uzimala stvari i maknula ulaznu kapiju, što je sve EĆ te i sama bila svjedokom da baka govori protiv majke. Njihovi odnosi su postali vidno loši od 1. listopada 2022. nakon čega se EĆ više nije htjela javljati baki i ocu na telefon, niti odlaziti kod njih.

7. Uređujuća sutkinja je razgovarala s djetetom u nazočnosti posebne skrbnice na sudu dana 17. listopada 2023. kada je majka dijete dovela prije održavanja sudskog ročišta, iako je majka upućena dovesti dijete po pozivu suda. U razgovoru je utvrđeno da je djevojčica EĆ u dobi od 15 godina, pod velikim pritiskom zbog konfliktne obiteljske situacije i istu želi što prije okončati. Iako vrlo jasno izražava stav da ne želi ostvarivati osobne odnose ni s bakom, niti s ocem, sud smatra da djevojčica nije bila autentična, obzirom da je samoinicijativno nabrajala situacije kojima želi opravdati svoj stav, a radi se o identičnim situacijama koje je u iskazu na ročištu istog dana opisivala njena majka ŠĆ, a koje je održano neposredno nakon ovog razgovora.

8. Stručni suradnik – psiholog suda je na traženje uređujućeg suca sačinila pisano mišljenje temeljem uvida u predmetni spis i ovršni spis poslovni broj Ovr Ob- 5/2024 radi ostvarivanja osobnih odnosa između oca i djeteta, a obzirom na iznijete primjedbe majke na postupanje jedne od djelatnica Hrvatskog zavoda prilikom obrade obitelji i davanja nalaza i mišljenja za potrebe ovog postupka.

8.1. Po izvršenom uvidu, stručni suradnik – psiholog FĆ u pisanom mišljenju navodi da majka samoinicijativno odlučuje kada i kod koga će dijete odvesti na razgovor, obzirom da ne vodi dijete po pozivu u Hrvatski zavod, ali ju dovodi na sud. Majka ne surađuje sa stručnim djelatnicima Hrvatskog zavoda, odbija se podvrgnuti psihologijskoj obradi, odbija dovoditi dijete na razgovor s psihologom i odbija da joj se odredi mjera intenzivne stručne pomoći. Nije htjela surađivati s voditeljicom intenzivne stručne pomoći. Proteklo je pet mjeseci da odvede EĆ u Centar za pružanje usluga u zajednici ''Tić''. Stručna obrada nije odrađena u cijelosti jer je EĆ izvijestila da joj razgovor s psihologinjom o obiteljskoj situaciji predstavlja značajan stres. Istovremeno majka je EĆ vodila i još uvijek vodi na tretman kod psihologinje u KBC Rijeka. S druge strane, majka je u više navrata izjavljivala u institucijama kako ne može prisiliti EĆ na osobne odnose s ocem. Razvidno je da u proteklih godinu dana, otkako EĆ nema susrete s ocem, majka nije aktivno poticala kćer na takve susrete, već se pozivala na to da kćer ne želi imati susrete s ocem i bakom. U svim institucijama majka je predočavala nalaze psihologinje KBC Rijeka iz kojih je razvidno da je djevojka izuzetno opterećena obiteljskom situacijom zbog kojih ima psihosomatske tegobe. EĆ nema susrete s bakom iz razloga što je njena majka u izrazito narušenom odnosu s vlastitom majkom unazad godinu dana. Njihovi su odnosi poremećeni velikim dijelom zbog imovinskih odnosa. Prema saznanjima dobivenim od bake, ŠĆ je inzistirala od svoje majke da joj prepiše imovinu, jer joj u suprotnom neće dozvoliti viđanje unuke. Baka je radi neostvarivanja susreta s unukom, pokrenula postupak obveznog savjetovanja. Međutim, majka i baka nisu postigle sporazum vezano za viđanje EĆ s bakom.

8.2. Maloljetna EĆ je u višekratnim razgovorima sa raznim stručnim djelatnicima Zavoda, Općinskog suda, Dječjeg doma ''Tić'' te posebne skrbnice, navodila trivijalne razloge zbog kojih odbija susrete s ocem. Izjavljivala je kako bi željela da se sve ovo nije dogodilo i da se roditelji međusobno ne optužuju i prijavljuju. EĆ je ostavila mogućnost za susrete s ocem, postavljajući uvjete da otac više ne prijavljuje majku. EĆ odbija i susrete s bakom, jer je bila svjedokom ružnih svađa između bake i majke, u kojima je bilo pogrdnih i uvredljivih riječi koje su majka i baka međusobno upućivale jedna drugoj. Činjenica je da niti majka, niti baka, nisu zaštitile EĆ od takvih ispada i da je to samo dodatno stvorilo još veći stres i Rein otpor prema baki. Izvjesno je da će, sve dok EĆ bude osjećala majčinu negativnu energiju i animozitet prema bivšem suprugu i majci, razumljiv biti njezin otpor prema ocu i baki, kao i psihosomatske poteškoće. Djevojka je u konfliktu lojalnosti, nesvjesna da iskazivanje privrženosti drugom roditelju, ali i baki, može predstavljati gubitak naklonosti roditelja s kojim živi. Ponašanje majke, koje je izrazito neprijateljsko prema majci i bivšem suprugu i nepoticanje na susrete s ocem i bakom, samo produbljuju već stvoren jaz i otpor kod EĆ. Psihologinja KBC Rijeka kod koje EĆ mjesecima odlazi zaključuje u svojem zadnjem nalazu da je EĆ snažno opterećena konfliktom s bakom, i da je pomisao na nju snažno uznemirava, jer je imala nekoliko neugodnih iskustava s. njom. Mišljenje je psihologinje da je baki potrebna stručna pomoć kako bi uspostavila primjereniju komunikaciju s EĆ i njezinom majkom i kako bi se ublažile emocionalne tegobe kod EĆ i smanjio otpor prema baki.

8.3. Zaključno je mišljenje stručnog suradnika – psihologa suda da su i majka i baka, ukoliko nastave s međusobnim sukobima i neprijateljskim ponašanjem, odgovorne za štetu koje nanose EĆ. Njihovi sukobi ne smiju biti razlog da EĆ ne viđa baku, za koju je bila privržena u vrijeme dok su majka i baka bile u dobrim odnosima. Smatra da je baki i majci potrebna stručna pomoć, kako bi prevladale svoje sukobe i uspostavile primjereniju komunikaciju, a sve radi dobrobiti maloljetne EĆ. Ukoliko se, jedna od njih ili obje ne budu uključile u tretman ili savjetovanje i poradile na svom odnosu, dobrobit maloljetne EĆ biti će i nadalje narušena. Mišljenja je da je majčina odgovornost što EĆ nema susrete s ocem i bakom, jer ne potiče dijete na iste. Smatra da je ostvarivanje osobnih odnosa između bake i djeteta u interesu i dobrobiti maloljetne EĆ.

9. Sud se prilikom donošenja ove odluke rukovodio odredbama članaka 120 i 121 Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23. – dalje ObZ), kojima je u bitnome propisano da obostrano djeca i bake imaju pravo na ostvarivanje osobnih odnosa, a pogotovo kada su dulje vrijeme živjele u obitelji s djetetom te se kroz to vrijeme brinule o djetetu i s njim imaju razvijen emocionalan odnos.

9.1. Sud je u ovom postupku utvrdio da su baka i unuka nekada imale blizak odnos, koji je narušen pogoršanjem odnosa između bake i majke djeteta, koje su majka i kći. Maloljetna EĆ je uslijed nezrelog i neodgovornog ponašanja bake i majke postala žrtvom takvih obiteljskih odnosa koje nije uzrokovala, niti ih želi, no nažalost, bila je prisiljena izabrati stranu. Iz tog razloga vrlo često se citiraju njeni navodi u nalazima psihologa i psihijatra da je baka zauzela stranu oca. Stoga u takvoj situaciji, ne čudi Reino odbijanje da ostvaruje osobne odnose s bakom, jer istu smatra odgovornom za nastale odnose u obitelju, a u odnosu na majku to ne može, jer s istom stanuje i ista se o njoj skrbi.

9.2. Pritom, sud smatra da su i baka i majka djeteta, svaka na svoj način, doprinijele nastanku ovakve obiteljske situacije te da su u jednakoj mjeri odgovorne za emocionalni teret kojeg maloljetna EĆ nosi do te mjere da je djevojčici od 15 godina propisana terapija.

9.3. Međutim, kako je Rea povjerena majci na stanovanje i skrb, majčine roditeljske kompetencije i odgovornost se očituju i u tome da dijete zaštiti na prikladan način od svih situacija koje dovode u pitanje njezinu dobrobit. Majka je, naprotiv, doprinijela ovoj situaciji, koja je u potpunosti protivna dobrobiti djeteta, dijete izrazito pati odnosima u obitelji, pati zbog odnosa s bakom i ocem, no ne može autentično izreći što zapravo osjeća, zbog straha kako bi majka mogla na to reagirati i zbog toga je u konfliktu lojalnosti. Pored toga, manipulira djetetom u svrhu ostvarivanja svojih interesa, prenosi svoju odgovornost na dijete, izlaže ga neprestanim pritiscima, govori djetetu o prijavama i sudskim postupcima, blokira oca a time utječe i na ponašanje djeteta, kojem bi trebala biti primjer i povrh svega, odbija surađivati s Hrvatskim zavodom.

9.4. Sud uočava da je Hrvatski zavod poduzimao već mjere u vidu stručne pomoći i nadzora kako bi se odnosi u obitelji stabilizirali, no da su od strane majke, koja je prenosila odgovornost na dijete, isti opstruirani.

9.5. Pritom, obzirom na gornja utvrđenja i stajališta, sud dijeli i u cijelosti prihvaća mišljenje stručnog suradnika – psihologa ovog suda da je baki i majci potrebna stručna pomoć, kako bi prevladale svoje sukobe i uspostavile adekvatnu komunikaciju, radi dobrobiti maloljetne EĆ. Iz ovog postupka proizlazi da takvu pomoć stranke nikada nisu zatražile, već su prebacivale odgovornost jedna na drugu i upravo se u tome ogleda njihov kapacitet da se kao roditelj, odnosno bliski srodnik, izdignu nad vlastitim konfliktom i stave dobrobit djeteta kao prioritet. Ukoliko to stranke uspiju učiniti, pokazat će da su spremne i odlučne izdići se iznad svog konflikta i vlastitih interesa. Stoga, postoji obostrana odgovornost i dužnost stranaka, da svaka na svoj način, doprinesu poboljšanju obiteljskih odnosa, sve u svrhu dobrobiti djeteta.

9.6. Sud ocjenjuje da je od velike važnosti realizacija osobnih odnosa predlagateljice s maloljetnom unukom te da su u tom smislu stranke ovog postupka dužne poticati i aktivno sudjelovati da se isti ostvare, upravo za dobrobit maloljetne EĆ, kojoj je potrebno stabilno obiteljsko okruženje članova koji se poštuju i podržavaju, kako bi i ona sama izrasla u stabilnu i samopouzdanu djevojku.

9.7. Dužnost i odgovornost majke, kao roditelja je da potiče i doprinosi ostvarivanju osobnih odnosa između bake i EĆ, što sud uočava da ista dosad nije činila, a imajući u vidu da otac MĆ iste podržava. Iako majka verbalizira da isto čini, ista se nije uspjela izdići iznad svog osobnog konflikta s vlastitom majkom, već je u isti uključila dijete. Sud upozorava majku da ukoliko nastavi s ovakvim ponašanjem, da je izgledno daljnje postupanje Hrvatskog zavoda, u čijoj je nadležnosti predlaganje i provođenje mjera obiteljsko pravne zaštite radi zaštite dobrobiti djeteta.

10. Cijeneći sve utvrđeno, sud ocjenjuje da je za daljnji psihofizički razvoj djeteta potrebno da ostvaruje osobne odnose s bakom, sukladno prijedlogu predlagateljice. U dobrobiti je djeteta da se ponovno uspostavi i osnaži odnos s bakom, koji je u prošlosti bio blizak, obzirom su baka, majka i dijete živjele zajedno u istom kućanstvu tijekom sedam godina, kada se baka brinula o djetetu i s njime uspostavila emocionalan odnos, slijedom čega je primjenom citiranih zakonskih odredbi, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

11. Sud je također utvrdio da predlagateljica nije ugrožavajuća za svoju unuku, već da je motivirana i zainteresirana da s njome provodi vrijeme i ostvaruje osobne odnose. Međutim, dužnost je suda upozoriti predlagateljicu da se suzdrži od iznošenja bilo kakvih daljnjih negativnih vrijednosnih stavova o djetetu, majci, majčinom partneru ili bilo kojem članu obitelji pred djetetom, jer na taj način izravno doprinosi i podržava postojeći konflikt i time šteti daljnjem psihofizičkom razvoju djeteta.

12. Sud je o troškovima ovog izvanparničnog postupka odlučio primjenom odredbe 366 ObZ-a. Ova odluka donesena je u interesu i dobrobiti maloljetnog djeteta te je, stoga, opravdano da svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka. Pored navedenog, sud smatra da su sve stranke doprinijele nastanku postojeće obiteljske situacije te samoinicijativnim pokretanjem raznih postupaka pred nadležnim institucijama dijete dodatno izložile daljnjim pritiscima i time što su svoju odgovornost počele prebacivati na dijete, a što je sve posljedično dovelo i do pokretanja ovog postupka. U takvoj situaciji, stranke nemaju pravo na naknadu troškova ovog postupka jedna od druge, već su, po mišljenju ovog suda, dužne snositi svaka svoj trošak ovog postupka.

U Rijeci 4. veljače 2025.

Sudac:

Tatjana Škorić Radaković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenje stranka ima pravo podnijeti žalbu u roku od 15 dana od primitka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

- pun. predlagateljice

- pun. 1. protustranke

- pun. 2. protustranke protustranaka

- posebnoj skrbnici mlt. djeteta