Republika Hrvatska

Općinski sud u Kutini

Hrvatskih branitelja 1

44320 Kutina

Poslovni broj: Pn-1/2023.-32.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Kutini po sucu pojedincu Jasmini Pintarić, u pravnoj stvari1. tužiteljice HI iz [adresa], Dr. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja PI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po odvjetniku Denisu Pediću iz Popovače, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupaju punomoćnici iz odvjetničkog društva Hanžeković i Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon zaključene javne i glavne rasprave održane 14. siječnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika 1. i 2. tužitelja odvjetničkog vježbenika HI Vavre i zamjenice punomoćnika tuženika odvjetničke vježbenice GI, na temelju članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku ''(Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 84/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.- dalje: ZPP-a) 4. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33 na ime naknade štete isplatiti 1.tužiteljici HI iz [adresa], Dr. [adresa] i 2. tužitelju PI iz [adresa], Dr. [adresa] iznos od 1.338,53 € (jedna tisuća tristo trideset i osam eur i pedeset i tri cent), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, računajući ovu od 4.2.2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II Odbijaju se 1. i 2. tužitelji sa zahtjevom za naknadu zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete za period od 22.5.2019. do 3.2.2025.

III Nalaže se tuženiku da 1. i 2. tužiteljima naknadi parnični trošak u iznosu od 2.652,43 €, zajedno sa zakonskom zateznom računajući ovu od 4.2.2025.do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica ĆI u tužbi navodi da je 22.5.2019. došlo do štetnog događaja u kojem je oštećeno njeno osobno vozilo marke ''Opel Corsa''. Do štetnog događaja je prema navodima tužiteljice došlo na način da je u njeno vozilo udarila divljač koja je iskočila iz lovišta kojim gospodari LD ''Srndać'' Čemernica Lonjska. Kako je predmetnog događaja na vozilu tužiteljice došlo do brojnih oštećenja, to tužiteljica ĆI traži od tuženika, kao osiguratelja LD ''Srndać' 'da joj naknadi imovinsku štetu na vozilu u iznosu od 9.600,00 kn.

2. U tijeku postupka tužiteljica ĆI je umrla, a rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj: O-202/2022 njenim nasljednicima su proglašeni kćer ČI i sin PI, koji su kao tužitelji preuzeli postupak u ovoj pravnoj stvari.

3. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje pasivnu legitimaciju, a osporava osnov, odgovornost i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti.

Ističe da prednica 1. i 2. tužitelja nije dokazala da je do štete došlo naletom srneće divljači jer da iz potvrde policije proizlazi da srneća divljač nakon nezgode nije pronađena, a zbog čega postoji mogućnost da je na vozilo tužiteljice naletjela neka druga životinja za koju osiguranik tuženika nije odgovoran.

Tuženik navodi da bi osiguranik tuženika sukladno članku 80. stavak 6. Zakona o lovstvu odgovarao samo u slučaju da je šteta nastala zbog provođenja lova, a iz dokaza priloženih uz tužbu ne proizlazi postojanje ove okolnosti.

Podredno tuženik ističe prigovor isključive odgovornosti prednice 1. i 2. tužitelja za nastanak štetnog događaja jer da nije prilagodila brzinu kretanja svog vozila uvjetima na cesti odnosno postojećim prometnim znakovima upozorenja.

Osporava se visina tužbenog zahtjeva kao previsoko određena, a opreza radi i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate.

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u potvrdu Policijske postaje Ivanić-Grad, izvid štete, policu osiguranja br. [broj police osiguranja], fotodokumentaciju očevida, provedena je rekonstrukcija prometne nesreće sa prometnim vještakom Ivanom Pekera, pročitan je nalaz i mišljenje prometnog vještaka sa dopunama.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan u cijelosti.

6. Iz potvrde Policijske postaje Ivanić Grad nesporno proizlazi da je vozilo 1. i 2. tužitelja oštećeno u prometnoj nezgodi od 22.5.2019. i da su djelatnici Policijske postaje o štetnom događaju obavijestili Lovačko društvo ''Srndać'', na mjesto događaja je izašao lovnik LD ''Srndać'' sa kojim je izvršen pregled mjesta događaja, te nije zatečena divljač. 7. Iz gore navedene Potvrde Policijske postaje Ivanić Grad, kao i iz službene zabilješke o dojavi (str. 46 spisa) proizlazi da je prednica tužitelja ĆI odmah na licu mjesta iskazala očevidnoj ekipi da je na njeno vozilo naletjela srna jer su upravo zbog toga i djelatnici policije o tome obavijestili nadležno Lovačko društvo i sa lovnikom obišli mjesto događaja tražeći srnu.

Prednica 1. i 2. tužitelja je odmah neposredno nakon same prometne nesreće iskazivala djelatnicima policije da je na vozilo naletjela srna, te ona ovdje nije imala vremena za pripremanje svog iskaza, a upravo zbog toga sud prihvaća njene navode o nastanku štetnog događaja u cijelosti.

Ovdje se također napominje da se je predmetna prometna nesreća dogodila u jutarnjim satima (07,25 sati ujutro) kada je neuobičajeno da bi neka domaća životinja izletjela na cestu bez nadzora svog vlasnika, a pored toga ta bi životinja svakako bila ozlijeđena i njen vlasnik bi se stoga pojavio na licu mjesta, a sve to bi djelatnici policije utvrdili i naznačili u potvrdi.

Životno je nelogično i neuvjerljivo da vlasnik domaće životinje ne bi prijavio njeno ozljeđivanje.

Isto tako je iz fotodokumentacije očevida, posebice fotografija F3 i F4 vidljivo mjesto od kuda je životinja istrčala na prometnicu, a radi se o području obraslom visokom travom. za divljač je upravo karakteristično da izlijeće iz polja obraslih visokom travom, te zasigurno domaća životinja (pas i dr.) ne bi se nalazila u takvom zaraslom području i iz njega izlijetala na prometnicu.

8. Na temelju provedene rekonstrukcije na licu mjesta prometni vještak Ivan Pekera je dao svoj pismeni nalaz i mišljenje u kome navodi da je do nesreće došlo u mjestu Kloštar Ivanić, ulica Kralja Tomislava ispred kbr. 135.

Neposredno prije nesreće prednica 1. i 2. tužitelja se je upravljajući svojim vozilom kretala od pravca Ivaničkog Graberja u pravcu Dugog sela.

Divlja životinja (srna) je na prometnicu istrčala s desne strane prometnice gledano za pravac kretanja prednice tužitelja.

Stanje prometnice na dan štetnog događaja je drugačije od stanja u vrijeme rekonstrukcije, a izmjena se odnosi na prostor sa desne strane prometnice gledano za pravac kretanja prednice 1. i 2. tužitelja. Nesporno je da u vrijeme kada se je dogodila predmetna prometna nesreća sa desne strane prometnice gledano za pravac kretanja prednice 1. i 2. tužitelja se nalazila bankina na koju se nadovezuje jarak oborinskih voda, a iza jarka se prostirala zelena površina koja je kao i jarak obrasla sa visokom travom. Gledano uzdužno na kolnik do kontakta vozila i divlje životinje (srne) je došlo na udaljenosti 29,0 m prije mjesta na kom se neposredno nakon nesreće zaustavilo vozilo. . Gledano poprečno na kolnik do kontakta vozila i tijela divlje životinje (srne) je došlo između prednjeg desnog bočnog dijela vozila i prednje strane tijela divlje životinje, pri čemu je centar masa u sudaru ne prednjem desnom kraju vozila udaljen 0,8 m od desnog ruba kolnika.

U trenutku kontakta vozila i srneće divljači brzina kretanja vozila je 48 km/h. Divlja životinja (srna) u trčanju do kolnika i preko kolnika ima brzinu kretanja od 15 km/h. Divlja životinja (srna) je za prednicu 1. i 2. tužitelja objektivno uočljiva izlaskom iz jarka na bankinu, a tada je od mjesta kontakta prostorno udaljena 2,6 m što vremenski gledano iznosi 0,7 s.

U vremenu od 0,7 s prije kontakta prednica 1. i 2. tužitelja je od mjesta kontakta vozila sa divljom životinjom udaljena 9,3 m te intenzivnim kočenjem može izbjeći nesreću za brzine kretanja do 28 km/h.

9. Po prigovorima tuženika provedeno je dopunsko usmeno saslušanje prometnog vještaka,

Prometni vještak je u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja navodeći da je u svom nalazu i mišljenju koristio termin srneća divljač odnosno istu terminologiju koju su koristili djelatnici Policijske postaje Ivanić Grad koji su vršili očevid prometne nesreće. Oštećenja nastala na vozilu po položaju na vozilu odgovaraju veličinama srneće divljači odnosno geometrijskim svojstvima srneće divljači.

Postoji kombinacija više životinja koje bi po svojim veličinama mogle biti slične veličinama srneće divljači.

10. Nalaz i mišljenje vještak je dao na temelju provedene rekonstrukcije na licu mjesta, nalaz i mišljenje je detaljan, obrazložen po svim stavkama, a kod usmene dopune vještak je jasno i decidirano odgovorio na sva pitanja i prigovore tuženika, te stoga nalaz i mišljenje sud cijeni stručnim i objektivnim i prihvaća ga u cijelosti.

11. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da u trenutku kontakta vozila i srneće divljači brzina kretanja vozila je 48 km/h i da je divlja životinja (srna) za prednicu 1. i 2. tužitelja objektivno uočljiva izlaskom iz jarka na bankinu, a tada je od mjesta kontakta prostorno udaljena 2,6 m što vremenski gledano iznosi 0,7 s.

U vremenu od 0,7 s prije kontakta prednica 1. i 2. tužitelja je od mjesta kontakta vozila sa divljom životinjom udaljena 9,3 m te intenzivnim kočenjem može izbjeći nesreću za brzine kretanja do 28 km/h.

12. Odredbom članka 51. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (''Narodne novine'' broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23.- dalje: ZOPC) propisano je da se brzina kretanja vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije ograničiti ispod 30 km/h.

13. Slijedom navedenog na strani prednice 1. i 2. tužitelja ne postoji odgovornost za štetu budući da bi ona u danim uvjetima izbjegla nalet za brzine kretanja do 28 km/h, odnosno za brzine kretanje manje od dopuštene brzine kretanja od 50 km/h, a prema gore navedenoj zakonskoj odredbi prednica tužitelja se niti nije smjelasa vozilom kretati brzinom ispod 30 km/h.

14. Prema odredbi članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu (''Narodne novine'' broj 99/18., 32/19., 32/20.- dalje: ZL) za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

-lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

15. Odredba članka 80. stavak 6. ZL ne derogira odredbe Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. - dalje: ZOO) o objektivnoj odgovornosti lovoovlaštenika kao vlasnika opasne stvari pa se lovoovlašenik može osloboditi odgovornosti samo kako je to propisano odredbom članka 1067. ZOO (tako i Županijski sud u Splitu broj Gž-814/23 od 14. rujna 2023.).

16. Divljač na cesti prema sudskoj praksi predstavlja opasnu stvar (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske broj Rev-1435/08 od 14.listopada 2010.).

17. Prema odredbi članka 1064. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. - dalje: ZOO) za štetu od opasne stvari odgovara njen vlasnik.

18. Osiguranik tuženika odgovara po načelu objektivne odgovornosti jer se divljač smatra opasnom stvari a na to ne utječe činjenica da on nije vlasnik životinja koje se kreću lovištem. Osiguranik tuženika kao lovoovlaštenik gospodari lovištem te je kao takav dužan poduzimati mjere radi sprječavanja štete od divljači pa je njegova odgovornost neupitna u smislu odredbe članka 1066. stavak 1. ZOO. Divljač u pokretu nesumljivo predstavlja opasnu stvar, a tuženik nije dokazao pretpostavke za oslobođenje od odgovornosti.

19. U postupku nije utvrđeno da predmetna šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari i koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Isto tako nije utvrđeno da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, te se stoga tuženik ne može oslobodite odgovornosti sukladno članku 1067. ZOO-a.

20. Na temelju odredbe članka 1085. stavak 3. ZOO 1. i 2. tužiteljima pripada pravo na naknadu imovinske štete.

21. Prometni vještak Ivan Pekera je u svom nalazu i mišljenju naveo da šteta nastala na vozilu tužitelja na dan pisanja nalaza i mišljenja iznosi 1.338,53 €, dok vrijednost štete na dan štetnog događaja iznosi 1.286,22 €.

22. Slijedom navedenog 1. i 2. tužiteljima je dosuđena naknada imovinske štete na vozilu u iznosu od 1.338,53 €, odnosno obveza tuženika na isplatu naknade štete je određena prema cijenama u vrijeme sudske odluke (tako i Rev-x 224/17 od 14.3.2017.). Na utvrđeni iznos naknade štete dosuđena je zakonska zatezna kamata od dana 1. stupanjske presude do isplate budući da se zahtjev za naknadu štete odnosi na potraživanje tzv. nenovčane imovinske štete, a visina štete je utvrđena prema cijenama u vrijeme presuđenja (tako i Rev-702/22 od 6. srpnja 2022. i Rev-1087/23 od 16. siječnja 2024.), te su stoga 1. i 2. tužitelji odbijeni sa zahtjevom za naknadu zakonske zatezne kamate za period od nastanka štetnog događaja do presuđenja.

23. Prema odredbi članka 190. stavak 2. ZPP tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.

U konkretnom slučaju 1. i 2. tužitelji su povisili odnosno preinačili tužbeni zahtjev nakon primitka nalaza i mišljenja prometnog vještaka. Kako tužitelji nisu mogli točno odrediti svoj zahtjev prije nego što je provedeno prometno vještačenje to znači da oni bez svoje krivnje nisu mogli preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka i stoga je tuženikovo protivljenje preinaci tužbe neosnovano u cijelosti.

24. Odluka o troškovima postupka je donesena na temelju odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a.

1 i 2 tužiteljima je priznat trošak sastava tužbe 150,00 €, sastava podneska od 23.6.2020. 150,00 €, zastupanja na ročištu od 10.9.2020. 150,00 €, sastava podneska od 1.6.2021. 50,00 €, sastava podneska od 11.7.2022. 55,00 €, sastava podneska od 10.7.2023. 165,00 € (zastupanje više osoba), zastupanja na ročištu od 20.9.2023. 165,00 €, na ročištu od 21.3.2024. 165,00 €, na očevidu od 30.10.2024. 165,00 €, sastava podneska od 28.11.2024. 220,00 €, zastupanja na ročištu od 14.1.2024. 220,00 €, na ročištu od 4.2.2025. 110,00 €, PDV-a 441,25 €, sudske pristojbe na tužbu 53,09 € i presudu 53,09 € i trošak predujma za prometno vještačenje 340,00 €.

25. Radi navedenog presuđeno je kao u izreci.

U Kutini 4. veljače 2025.

Sudac

Jasmina Pintarić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana dostave presude.

Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. ZPP- a).

Dna

1.Odvjetnik Denis Pedić, Popovača

2.Odvjetničko društvo Hanžeković i Partneri d.o.o., Zagreb