Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-292/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vlasti Mrzljak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja/protutuženika MV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Kosti Lacmanoviću, odvjetniku iz Virovitice, Trg J. Jelačića 21, protiv tuženika/protutužitelja HV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Krešimiru Slamiću, odvjetniku iz Virovitice, Andrije Kačića Miošića 1, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbama tužitelja/protutuženika i tuženika/protutužitelja podnesenim protiv dijela rješenja Općinskog suda u Virovitici poslovni broj Psp-3/2024-31 od 12. studenog 2024., dana 4. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se rješenje Općinskog suda u Virovitici poslovni broj Psp-3/2024-31 od 12. studenog 2024. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak. II. O troškovima žalbenog postupka će biti odlučeno u konačnoj odluci suda.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja je odlučeno:

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja/protutuženika MV koji glasi:

"„1.Utvrđuje se da je tuženik HV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] samovlasno smetao tužitelja MV, M, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu dijela čkbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 324824 m2 upisane u posjedovni list 1315 k. o. [katastarska općina] koja odgovara čkbr. [katastarska čestica] iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da je nepoznatog dana između 20.2.2024. i 28.2.2024. godine najprije potanjurao površinu zasijanu pšenicom a potom između 28.2.2024. i 4.3.2024. godine poorao daljnju površinu zasijanu pšenicom u širini od oko 2m i dužini od 20 m2, a koji dio sporne čestice je u Skici izmjere stalnog sudskog vještaka Roberta Kiša od 19. lipnja 2024. godine omeđen točkama A-B-C-D-E-F-A, ukupne površine 1,74 ha, te mu se zabranjuje svako daljnje takvo i slično smetanje pod prijetnjom ovrhe.

2.Nalaže se tuženiku da tužitelju u roku od 15 dana naknadi trošak postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećane za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine tekućim od donošenja rješenja do isplate.“

II Odbija se u cijelosti kao neosnovan protutužbeni zahtjev tuženika/protutužitelja HV koji glasi:

"I/ Utvrđuje se da je tužitelj/protutuženik MV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] samovlasno smetao tuženika/protutužitelja HV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u posljednjem mirnom posjedu dijela kčbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 324824 m2 upisane u ABC, k. o. [katastarska općina] koja odgovara čestici [katastarska čestica], livada [adresa] sa 54j 548 čhv iz zkul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koji dio predmetne čestice je u Skici mjerničkog vještaka Roberta Kiša od 19. lipnja 2024. godine (i koja skica je sastavni dio ovog rješenja) omeđen točkama A-B-C-D-E-F-A, ukupne površine 1,74 hektara, na način da je dana 06.04.2024. godine na navedenom dijelu nekretnine zasijao kukuruz, te se nalaže tužitelju/protutuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje kakvo je bilo prije smetanja na način da navedeni dio nekretnine vrati tuženiku/protutužitelju u posjed te se tužitelju/protutuženiku zabranjuje svako takvo ili slično postupanje ubuduće.

II/ Nalaže se tužitelju/protutuženiku da tuženiku/protutužitelju u roku od 15 dana naknadi trošak postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećane za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine tekućim od donošenja rješenja do isplate."

III Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

2. Protiv dijela citiranog rješenja u t. I. izreke te u t. III. izreke u dijelu u kojem je odlučeno da tužitelj/protutuženik snosi sam svoje troškove postupka žali se tužitelj/protutuženik iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da ovaj sud pobijani dio rješenja preinači sukladno žalbenim razlozima ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbenog postupka specificiran kao u žalbi.

3. Protiv dijela citiranog rješenja u t. II. izreke te u t. III. izreke u dijelu u kojem je odlučeno da tuženikj/protutužitelj snosi sam svoje troškove postupka žali se tuženikj/protutužitelj iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da ovaj sud pobijani dio rješenja preinači sukladno žalbenim razlozima ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbenog postupka specificiran kao u žalbi.

4. U odgovoru na žalbu tužitelj/protutuženik je osporio žalbene navode tuženika/protutužitelja te je predložio odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijani dio rješenja.

5. Žalbe su osnovane.

6. Ispitujući pobijane dijelove rješenja u smislu čl. 365 st. 2 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13., 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22. - dalje U tekstu ZPP), ovaj sud je utvrdio da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju ukazuju žalitelji jer je izreka nejasna, proturječna je sama sebi i razlozima u obrazloženju, izostali su razlozi o odlučnim činjenicama, slijedom čega istu nije moguće ispitati.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja/protutuženika za pružanjem posjedovne zaštite na način kako je to pobliže navedeno u t. I. izreke pobijanog rješenja te zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka te zahtjev tuženika/protutužitelja za prožanjem posjedovne zaštite kao u t. II. izreke pobijanog rješenja, kao i zahtjev obje stranke za naknadu troškova parničnog postupka.

8. U postupku pred sudom prvog stupnja su utvrđene sljedeće činjenice:

- da je RH vlasnik sporne nekretnine,

- da je istu u zakupu obrađivao IV, a poslije njegove smrti njegov sin FV,

- da je predmet spornog smetanja dio nekretnine označen u skici izmjere stalnog sudskog vještaka Roberta Kiše a-b-c-d-e-f-a (str. 109),

- da su obje stranke sklopile nagodbu sa RH o korištenju sporne nekretnine, i to tužitelj/protutuženik 27. veljače 2024., a tuženik/protutužitelj dana 3. siječnja 2024.,

- da EV, koji je zaposlen u Općini Špišić Bukovica kao referent za poljoprivredna zemljišta, nabavu i komunalni redar, izjavio da sporna zemlja nije bila pod ugovorom, te da mu je u Općinu prvo došao HV i rekao mu da on obrađuje tu parcelu i da se želi prijaviti kao posjednik, o čemu je sačinio zapisnik i dostavio Državnom Odvjetništvu u [adresa] te da je nakon par dana došao MV prijaviti da je on u posjedu tog spornog dijela zemljišta kojeg je prijavio i HV, sa kojim je također sastavio zapisnik i proslijedio na postupanje u Državno Odvjetništvo u [adresa] ali da isti nije uvodio stranke u posjed sporne nekretnine, niti je izlazio na lice mjesta.

9. Sud prvog stupnja u pobijanoj odluci odbija tužbeni i protutužbeni zahtjev kao neosnovane s obrazloženjem da stranke nisu dokazale posljednji mirni posjed utuženih nekretnina, pa da stoga nisu ispunjene pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite na temelju odredbe čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne Novine": 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 389/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZV).

10. Zaključak sud prvog stupnja se ne može prihvatiti kao pravilan.

11. Odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96 i dr., dalje: ZV) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Prema stavku 2. istog propisa i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smije to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Prema stavku 3. istog propisa pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja, a prema st. 4. tog propisa pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći.

12. Prema odredbi čl. 22. st. 1. i 2. ZV posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovanog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

13. Prema odredbi čl. 441. ZPP raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

14. Posjed predstavlja faktično stanje zaštićeno pravom te unatoč zaštiti koju pravni poredak pruža posjedu, posjed nije pravo, pa ni njegova pravna zaštita nije istovjetna pravnoj zaštiti vlasništva, odnosno drugih stvarnih prava. Cilj je posjedovne parnice uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja. U toj je parnici rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja.

15. Smetanje posjeda postoji ako je posjednik uznemiravan u faktičnoj vlasti (čl. 20. st. 2. ZV) bez obzira da li je kod onoga koji je samovlasno smetao posjednika u posjedu postojala volja za smetanjem posjeda (animus turbandi).

16. U postupku pred sudom prvog stupnja su provedeni dokazi koji su pobrojani u t. 11. obrazloženja.

17. Sud prvog stupnja je u obrazloženju pobijanog rješenja samo reproducirao iskaze tužitelja/protutuženika i tuženika/protutužitelja, ali njihove iskaze nije analizirao niti ocijenio svakog zasebno, a isto tako povezujući ih međusobno, kao i u cjelinu s ostalim dokazima, iako su iskazivali i o odlučnoj činjenici posljednjeg mirnog posjeda utuženih nekretnina.

18. Naime, iako u t. 18. obrazloženja sud prvog stupnja navodi koje činjenice je utvrdio analizirajući iskaze svjedoka JV, TV, EV, ĐV, FV, OV, GV i CV, iste iskaze također nije analizirao niti dao ocjenu tih iskaza, iako svjedoci FV i EV imaju saznanja o posljednjem mirnom posjedu spornih nekretnina.

19. Stoga je po ocjeni ovog suda uz bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 8. ZPP.

20. Slijedom navedenog je na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP valjalo ukinuti prvostupanjsku odluku i vratiti predmet tome sudu na ponovni postupak.

21. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će utvrditi činjenice odlučne za rješenje predmetnog spora na koje mu je ukazano ovim rješenjem, razmotriti i ostale žalbene navode žalitelja ukoliko su od značaja za odlučivanje te će na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog izvedenog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP) donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu koju će valjano obrazložiti.

22. Budući da je ukinuta odluka u pogledu glavne stvari, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima parničnog postupka.

23. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

U Zagrebu 4. veljače 2025.

Sudac:

Vlasta Mrzljak