REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Drnišu

Poslovni broj: Pp-3301/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Drnišu, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Buzov, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog ZP, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/17., 126/19., 84/21., 114/22.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Drniš, Broj: 511-13-09/05-5-59-1/2021 od 6. listopada 2021., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 4. veljače 2025., istog dana objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 182. točke 1. i točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007.,39/2013.,157/2013.,110/2015.,70/2017.,118/2018.,114/2022.)

Okrivljeni PP, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Z i majke P rođ. U, rođen **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju tehničar cestovnog prometa, zaposlen, sa mjesečnim primanjima cca 800,00 eura, loše imovinske prilike, rastavljen, otac troje djece od kojih je jedno dijete maloljetno,

oslobađa se optužbe

da bi 28. rujna 2021. oko 18:00 sati u obiteljskoj kući u [adresa], na adresi [adresa], počinio nasilje u obitelji na način da je ispred malodobne djece vrijeđao suprugu UP, rođenu **.**.1985. s prebivalištem u [adresa], verbalno riječima da je bezobzirna prasica, da laže, da vrati veru i da ide ća iz kuće te da je 9. kolovoza 2021. u mjestu [adresa] u obiteljskoj kući počinio nasilje u obitelji na način da je UP nakon kraće prepirke pred djecom uhvatio rukama za majicu i pokidao joj rukav te ju uhvatio za vrat jednom rukom na što ga je ona odgurnula od sebe, a potom ju je gurnuo na vrata gdje je lijevom stranom leđa udarila u kvaku od vrata.

čime da bi počinio prekršaj opisan u članku 10. stavku 1. točki 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivo po članku 22. stavku 3. istog Zakona.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava šibensko-kninska, Policijska postaja Drniš, dana 6. listopada 2021. podnijela je protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornji broj, zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.

2.1. Presudom ovog suda poslovni broj Pp-2552/2021 od 10. prosinca 2021. okrivljenik je oslobođen optužbe za učin utuženog prekršaja.

2.2. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je, u povodu žalbe tužitelja, rješenjem poslovni broj Ppž-584/2022 od 3. veljače 2022. ukinuo naprijed navedenu presudu ovog suda te predmet vratio prvostupanjskim sudu na ponovni postupka i odlučivanje.

3.1. U ponovnom postupku, presudom ovog suda poslovni broj Pp-983/2022 od 6. lipnja 2024. okrivljenik je proglašen krivim za učin prekršaja iz članka 10. točki 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona, dok je oslobođen optužbe za učin prekršaja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavku 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

3.2. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je, u povodu žalbe okrivljenika, rješenjem poslovni broj Ppž-7623/2024 od 4. rujna 2024. ukinuo presudu iz točke 3.1. ovog suda te predmet vratio prvostupanjskim sudu na ponovno suđenje.

4. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaj koji mu se optužnim aktom stavlja na teret u ponovljenom postupku, okrivljenik se izjasnio da se ne smatra krivim.

5. Ispitan na ročištu 4. veljače 2024. (list spisa 102-104) okrivljenik je iskazao kako nije točno da je dana 9. kolovoza 2021. fizički napao svoju tadašnju suprugu UP na način da ju je uhvatio rukama za majicu i pokidao joj rukav, te da nije točno da bi je navedene prigode uhvatio za vrat jednom rukom, a pogotovo da nije točno da ju je gurnuo na vrata pa da je ona lijevom stranom leđa udarila u kvaku od vrata. Naime, navedenog dana on i supruga da su ušli u raspravu vezano za krizmu njihove zajedničke kćeri u obiteljskoj kući u [adresa], te ju je on prilikom rasprave uhvatio za njezine ruke budući da je ona u toj raspravi gestikulirala i snažno mahala rukama, a oni da su bili na međusobnoj udaljenosti od jednog metra, pa mu je zbog tih njenih radnji instinktivno došlo da ju uhvati za ruke. Navedenog dana djeca da nisu bila prisutna. U odnosu na događaj od 28. rujna 2021. u 18,00 sati iskazao je da nije točno da je u obiteljskoj kući u [adresa] počinio nasilje u obitelji na način da je tadašnju suprugu UP ispred malodobne djece vrijeđao verbalno riječima da je bezobrazna prasica, da vrati veri i da ide ća. Tako nešto da se nije dogodilo i zaista ne zna zašto ga je bivša supruga prijavila za takvo što. Tadašnja supruga UP i on da su u navedeno vrijeme bili u narušenim međusobnim odnosima, a što da je počelo nekih 4-5 godina prije inkriminiranog razdoblja, bili su poput dva stranca, ali da nikad u tom periodu, kao ni prije tijekom njihovog 16 godina dugog braka između njih nije bilo fizičkih sukoba ili sukoba bilo kakve vrste, a da su teže naravi, a pogotovo da bi policija postupala radi njihovih razmirica. On i supruga da su se u međuvremenu rastali, podijelili su međusobno skrbništvo nad zajedničkih troje djece na način da dijele skrb nad njima. Budući da zajedničko skrbništvo zahtijeva puno suradnje oba roditelja smatra da da je zaista počinio bilo kakav oblik nasilja nad suprugom, ista da nikad ne bi pristala na zajedničko skrbništvo nad djecom. Ujedno ističe da su on i bivša supruga danas u vrlo dobrim odnosima, svakodnevno da komuniciraju i surađuju u pogledu odgoja i brige oko zajedničkih troje djece. Djeca da nisu bila prisutna navedenih prigoda, a ujedno ponovno ističe da 28. rujna 2021. nije vrijeđao suprugu na način kako mi se stavlja na teret. Navodi da zaista ne zna zašto ga je supruga prijavila za navedene radnje i zašto je tako postupila, a jedino što mu pada na pamet je da je tada zbog rastave koja im je prethodila kao i zbog odluke suda o skrbi nad zajedničkom djecom, procijenila da bi joj odluka o nasilju u obitelji koje je nad njom počinjeno išla u korist prilikom odlučivanja o skrbi zajedničke djece kao i o samom razvodu.

6. Branitelj okrivljenika u završnoj riječi naveo je da ostaje pri svojim završnim riječima od 9. prosinca 2021. i 5. lipnja 2024. godine te dodaje kako ni u ovom ponovljenom postupku nije dokazano da bi okrivljenik počinio prekršajna djela koja mu se stavljaju na teret. Branitelj ukazuje sudu i na kontradiktornost i nekonzistentnost u iskazima same oštećenice koje je u nekoliko navrata davala kroz ovaj postupak, a iz kojih po mišljenju obrane također ne proizlazi da bi okrivljenik počinio djela koja mu se stavljaju na teret. Branitelj dodatno ističe i kako samo činjenični opis djela iz optužnog prijedloga kako se okrivljeniku stavljaju na teret ne ispunjavanju zakonska obilježja djela koje se okrivljeniku stavljaju na teret, pa bi već samo zbog toga trebalo donijeti oslobađajuću presudu.

7. U dokaznom postupku sud je pročitao zapisnik o izvanraspravnom ispitivanju svjedoka UP, obavijest Policijske postaje Drniš od 29. rujna 2021. (list 5 spisa), obavijest žrtvi nasilja u obitelji zajedno sa izvješćem o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilu u obitelji (list spisa 8-13), naredbu o određivanju mjere opreza (list spisa 14), socijalnu anamnezu za ZP i UP. (list spisa 51-52) podnesak UP (list spisa 55) te potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjel za prekršajne evidencije, klasa: 740-04/25-02/16291 od 4. veljače 2025.

8. Nakon provedenog postupka, sud je utvrdio da djelo nasilja u obitelji psihičkim nasilje, koje se okrivljeniku optužnim prijedlogom stavlja na teret, na način kako je to činjenično opisano u istom, nije prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem, dok nije našao dokazanim da je okrivljeni počinio nasilje u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila ozljeda na štetu svoje supruge UP na način da ju je nakon kraće prepirke pred djecom uhvatio rukama za majicu i pokidao joj rukav te ju uhvatio za vrat jednom rukom na što da ga je ona odgurnula od sebe, a on je nju potom gurnuo na vrata gdje je lijevom stranom leđa udarila u kvaku od vrata.

9. Sud je u postupku primjenjivao odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 114/2022.) jer je isti najblaži za okrivljenika u smislu članka 3. Prekršajnog zakona.

10. Člankom 10. točkom 1. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.

11. Člankom 10. točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

12. Člankom 22. stavkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da će se onaj tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 920,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

13. U odnosu na prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem treba reći da je prekršaj psihičkog nasilja u obitelji tzv. materijalni prekršaj odnosno prekršaj koji u biću djela sadrži i opisanu posljedicu. Djelo se smatra dovršenim kada je nastupila posljedica. Drugim riječima, da bi prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem bio počinjen potrebno je da je ponašanjem počinitelja kod žrtve prouzročena povreda dostojanstva ili uznemirenost kao posljedica.

14. U činjeničnom opisu optužbe nije navedeno da bi ponašanje okrivljenika prouzročilo kod UP, kao žrtve, bilo koju zakonom propisanu posljedicu (povredu dostojanstva ili uznemirenost), slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret. Budući da sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo i samo u činjeničnom opisu prekršaja iz razloga što je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to opisano ponašanje okrivljenika nije prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 3. istog Zakona (tako Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Jž-1822/2020-3 od 9. prosinca 2020.).

15. S tim u vezi sud smatra bitnim istaknuti da se presuda može odnositi samo na osobu protiv koje je podnesen optužni prijedlog i proveden postupak i samo na djelo iz podnesenog ili na raspravi izmijenjenog ili proširenog optužnog prijedloga (subjektivni i objektivni identitet optužbe). Sud je vezan činjeničnim opisom djela, onako kako je ono konkretizirano i opisano u optužnom aktu, i intervencije u činjenični opis od strane suda su dopuštene samo u određenim slučajevima (poput preciziranja činjeničnog opisa, ispuštanja nebitnih detalja i sl.), pri čemu je bitno da sud takvom intervencijom ne prekorači optužbu. O prekoračenju optužbe, kao bitnoj povredi odredbi prekršajnog postupka, svakako bi se radilo kada bi sud intervenirao u činjenični opis na način da okrivljenika stavi u nepovoljniji položaj odnosno, u konkretnom slučaju, kada bi dodavao bitno obilježje djela. Stoga, iako je žrtva u svojem iskazu navela da je osjetila strah odnosno povredu dostojanstva uslijed ponašanja okrivljenika, sud nije ovlašten dodavati odlučne činjenice u činjenični opis djela koje mu se stavlja na teret.

16. Slijedom navedenog, sud je na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona okrivljenika oslobodio optužbe za učin prekršaja nasilja u obitelji opisanog u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavku 3. istog Zakona.

17. U odnosu na prekršaj nasilja u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, sud je na navedene okolnosti ispitao okrivljenika koji je tijekom cijelog postupka izričito i ustrajno osporavao da bi navedene prigode svoju tadašnju suprugu UP fizički napao na način da ju je uhvatio rukama za majicu, pokidao joj rukav, uhvatio je za vrat jednom rukom, da ju je gurnuo na vrata, pa da je ona lijevom stranom leđa udarila u kvaku od vrata. Okrivljenik je naveo da je UP navedene prigode, za vrijeme rasprave koju su vodili i za vrijeme koje su se nalazili na međusobnoj udaljenosti od jednog metra, instinktivno uhvatio za ruke zato što je ista u raspravi gestikulirala i snažno mahala rukama. Žrtva UP je u postupku iskazala da ju je okrivljenik navedene prigode fizički napao na način da ju je uhvatio rukama za majicu, pokidao joj rukav na majici, potom ju uhvatio za vrat jednom rukom nakon čega da ga je ona odgurnula od sebe, a potom je on nju gurnuo te je ona lijevom stranom leđa udarila u kavu vrata. Oboje navode kako navedene prigode malodobna djela nisu bila prisutna. Nesporno je da su odnosi među okrivljenicima u inkriminiranom razdoblju bili narušeni, iako takva okolnost sama po sebi nije dovoljna za ocjenu (ne)vjerodostojnosti iskaza okrivljenika, međutim sud nije raspolagao niti jednim drugim dokazom na temelju kojeg bi nedvojbeno utvrdio je li okrivljenik zaista fizički napao ŽP na način kako mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret. Naime, različitost njihovih navoda u pogledu tog događaja proizlazi iz njihovih iskaza. Međutim, sud je postupku pročitao i podnesak UP od 6. svibnja 2022. Iz podneska UP proizlazi da 28. rujna 2021. okrivljenik nije počinio nikakvo nasilje prema njoj, da nije bilo nikakvog psihičkog nasilja ni tada ni prije tog događaja, da je okrivljenik tada imao emotivan ispad koji ona nije doživjela kao prijetnju, ni tada ni prije tog događaja, a pogotovo ne kao nasilje. Djeca da nisu bila prisutna njihovoj raspravi. Do emotivnog ispada da je došlo zbog razdvajanja obitelj uslijed shvaćanja da više ne mogu živjeti zajedno. To da je uzrokovalo bujicu emocija i tad je došlo do verbalnog incidenta bez fizičkog nasilja, a pogotovo bez psihičkog nasilja. Također, u podnesku je naglasila da je to (28. rujna 2021.) bio jedini događaj u obitelji sa negativnim kontekstom. U svom iskazu na glavnoj raspravi **.**.2024. UP je iskazala da je ona poslala taj podnesak te da ostaje pri navodima istog. Nadalje, u postupku je utvrđeno da ista nije navedeni događaj prijavila policiji, a iz pročitanog izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji proizlazi da UP nije potražila liječničku pomoć u povodu tog događaja.

18. Osporavanje učina prekršaja od strane okrivljenika može se cijeniti kao izbjegavanje prekršajnopravne odgovornosti, međutim sud je jednako uvjerljivim cijenio i iskaz okrivljenika i iskaz svjedoka UP.

19. Stoga nakon provedenog dokaznog postupka, cijeneći provedene dokaze pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, sud nije sa izvjesnom sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj nasilja u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda na način da bi tadašnju suprugu UP nakon kraće prepirke pred djecom uhvatio rukama za majicu, pokidao joj rukav, uhvatio ju za vrat jednom rukom na što da ga je ona odgurnula od sebe, pa ju je potom gurnuo na vrata gdje je lijevom stranom leđa udarila u kvaku od vrata. Naime, sud će izreći osuđujuću presudu samo ako nedvojbeno utvrdi da je okrivljenik počinio prekršaj za koji je optužen. Prema stajalištu sudske prakse (VSRH, I Kž-406/1998-3 od 2. listopada 2002.g.) načelo "in dubio pro reo" znači da se postojanje jedne takve činjenice, koja je za okrivljenika povoljnija, utvrđuje već i onda, kada je vjerojatnost njenog postojanja samo osnovana, pa dakle takva činjenica ne mora biti izvjesna, za razliku od odlučne činjenice koja ide na teret optuženiku, koja mora biti utvrđena do takve izvjesne mjere da čak ne postoji ni mogućnost postojanja neke druge činjenice koja bi ovu prethodnu isključila. Njegova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu.

20. Slijedom navedenog, sud je na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenika oslobodio optužbe za učin prekršaja nasilja u obitelji opisanog u članku 10. točki 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavku 3. istog Zakona.

21. Budući da je postupak okončan oslobađajućom presudom, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

22. Slijedom izloženih razloga odlučeno je kao u izreci presude.

Drniš, 4. veljače 2025.

Sutkinja

Marina Belak

Odluku izradila viša sudska savjetnica

Zrinka Aužina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presudu dostaviti:

1. Tužitelju

2. Okrivljeniku

3. Branitelju okrivljenika

4. UP

5. U spis