Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Splitu

    Gundulićeva 27

    Split

    Poslovni broj: K-1051/2024-10.

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, po sucu pojedincu Mili Kragić, uz sudjelovanje Marine Lukić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog AZ, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj: KO-DO-81/2024. od 26. siječnja 2024., zbog kaznenih djela iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11. u svezi čl. 51. KZ/11., nakon javno održane rasprave 14. studenoga 2024. i 29. siječnja 2025. u nazočnosti Sanje Radovanović - savjetnice Općinskog državnog odvjetnika u Splitu, okrivljenog i opunomoćenika oštećenog odvjetnika Ante Ćurkovića, a presude javno objavljene 4. veljače 2025. donio, objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljeni AZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Marina i ČZ rođ. ČZ, rođen **.**.1994. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] na adresi [adresa], državljanin Republike Hrvatske, neoženjen, bez djece, pismen sa završenom osnovnom školom, lošeg imovnog stanja, nezaposlen, ostvaruje neprijavljeni prihod od ribarstva u iznosu 600,00 eura mjesečno, vlasnik brodice-kaića od 6,5m i vozila Renault Twingo, godina proizvodnje 2004. neosuđivan, drugi postupak se ne vodi, nalazi se na slobodi,

    k r i v  j e

    II. što je dana 26. rujna 2023. oko 17,30 sati u Trogiru, u prizemlju obiteljske kuće na adresi [adresa], svojoj majci ČZ i bratu - djetetu AZG (rođ. **.**.2014.), u nakani da ih zaplaši, uputio im riječi da će ih sve poklati i da ide po nož, nakon čega je uzeo nož pa su njegova majka i brat pobjegli u stan na prvi kat kuće, dok je on krenuo za njima te im, držeći u ruci nož, stojeći ispred vrata stana nastavio govoriti da će ih sve poklati i tražio od njih da izađu, nakon čega je stavio nož u hlače i udaljio se, što je sve kod ČZ i djeteta ČZG izazvalo osjećaj straha za vlastiti život,

    III. dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema dvjema bliskim osobama,

    čime je u stjecaju počinio dva kaznena djela protiv osobne slobode - prijetnjom - opisana i kažnjiva po članku 139. st. 2. i 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11., 142/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24., dalje u tekstu: KZ/11.) u svezi čl. 51. KZ/11.

    III. Stoga se okrivljenom AZ, za svako kazneno djelo za koje je proglašen krivim na temelju odredbe čl. 139. st. 3. KZ/11. utvrđuje kazna zatvora u trajanju od po 6 (šest) mjeseci za svako djelo.

    IV. Na temelju odredbe čl. 139. st. 3. i čl. 51. KZ/11. okrivljeni AZ se

    o s u đ u j e

    na jedinstvenu kaznu zatvora 10 (deset) mjeseci.

    V. Na temelju odredbe čl. 56. KZ/11. okrivljenom AZ se izriče

    uvjetna osuda

    te kazna zatvora 10 (deset) mjeseci se neće izvršiti, ako okrivljeni u vremenu provjeravanja 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo.

    VI. Na temelju odredbe čl. 54. KZ/11. AZ u slučaju opoziva uvjetne osude, u kaznu zatvora uračunat će se vrijeme uhićenja od 28. rujna 2023. do 29. rujna 2023.

    VII. Na temelju odredbe čl. čl. 148. st. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda RH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24., dalje u tekstu: ZKP/08.) okrivljeni AZ u cijelosti se oslobađa obveze naknade troškova kaznenog postupka iz čl. 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, podiglo je pred ovim sudom uvodno označenu optužnicu protiv okrivljenog AZ, zbog dva kaznena djela iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11., u svezi čl. 51. KZ/11.

    2. U pogledu stava prema optužbi, okrivljeni AZ, na raspravi održanoj pred ovim sudom 14. studenoga 2024. nije se smatrao krivim, pa imajući u vidu ovakav njegov stav o optužbi, izvodili su se dokazi. U dokaznom postupku ispitana je oštećena žrtva ČZ kao svjedok, a na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08., uz suglasnost stranaka pročitani su i pregledani zapisnik o ispitivanju svjedoka NZ sastavljen u PUSD, Policijskoj postaji Trogir dana 30. listopada 2023. (listovi 53-54 spisa) i zapisnik o ispitivanju svjedoka IZ sastavljen u PUSD, Policijskoj postaji Trogir dana 30. listopada 2023. (listovi 55-56 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka-žrtve djeteta NZG sastavljen u Županijskom sudu u Splitu dana 9. studenog 2023. (listovi 63-64, reproducirana je snimka iz omota 67 spisa), sudsko-psihijatrijsko vještačenje okrivljenika po vještaku dr. Sanji Batina od 10. siječnja 2024. (listovi 79-88 spisa) te je kao svjedok ispitana GZ. Pročitani su i pregledani izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenog od 29. siječnja 2025. i izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenog od 29. siječnja 2025. Na kraju dokaznog postupka ispitan je okrivljeni AZ.

    3. Na temelju čl. 431. st. 3. ZKP/08 iz spisa predmeta je izdvojena službena zabilješka Policijske postaje Trogir od 28. rujna 2023. o obavljenom obavijesnom razgovoru sa NZ (list 28 spisa) i službena zabilješka Policijske postaje Trogir od 28. rujna 2023. o obavijesnom razgovoru sa IZ (list 29 spisa). Službene zabilješke su obavijesti koje je policija dobila od građana, a na okolnost kaznenog djela za koje se tereti okrivljeni i na kojoj se ne može temeljiti sudska odluka i koje se ne mogu koristiti u postupku.

    4. U obrani pred sudom okrivljeni AZ je priznao izvršenja kaznenih djela za koje se tereti i počinio ih je kako se tereti. On je kod očitovanja svojeg stava o navodima optužnice kazao da nije kriv, a sada priznaje djela, jer je zaključio da je najbolje kazati istinu i prihvatiti odgovornost za svoje ponašanje. Ne da bi pravdao svoj postupak, ali ove prigode kada je njegova majka kazala da bi njihov stanodavac, ujedno i rođak PZ seksualno napastovao njegovog brata NZG i da se to dogodilo još prije mjesec i pol dana, njemu se zamračilo, što od pomisli na takav događaj, što od činjenice da je majka znala za to i o tome šutjela. Nije mogao vjerovati da bi PZ to uradio, jer ga poznaje kao pristojnog i urednog čovjeka, a druge strane, bilo mu je nevjerojatno da bi majka ili NZG takvo nešto izmislili. U njemu se rodila strašna srdžba, pokrenuo ga bijes, želio se obračunati sa svojom majkom i sa PZ. Prije nego što je zaprijetio, svađali su se. Svašta su si međusobno kazali. Tako bijesan i želeći saznati istinu zaprijetio je, a nož koji je zgrabio ni sam ne zna kako ga je zgrabio. Želio je s majkom otići kod PZ i sve raščistiti, no ona je zgrabila NZG za ruku i pobjegla na kat kod susjeda, a on je potrčao za njima. Ubrzo je shvatio što je uradio, zbog čega je otišao. Nikada ništa nažao ne bi uradio majci, a posebno to ne bi uradio bratu. Dovoljno su proživjeli trauma odrastajući i seleći se, a iz poštivanja prema majci ne želi govoriti o njenim životnim pogreškama i odabirima koje su pogodile i njega, sestru i braću. Smatra da je dovoljno reći da samo on i sestra imaju istog oca, a da A otac nije ni priznao niti se za njega brinuo, a NZG je otac makar priznao. Njegovi roditelji su se razveli u vrijeme njegove adolescencije i tada je za razvod krivio oca, jer mu je majka tako kazala, no s vremenom i odrastajući, a upoznajući oca, sve je više majku krivio za njihov razvod. Njegov otac nije dobro. To misli zdravstveno. Bio je u ratu cijelo vrijeme njegovog trajanja i misli da je zbog toga i obolio. Nažalost nije tražio pomoć za svoje stanje, ne želi pomoć ni danas. Nije tražio ni mirovinu. Teško živi. On i sestra Marina su jako povezani, druže se s ocem i zajedno pomažu oko braće. Marina uskoro planira zasnovati svoju obitelj. Davno je shvatio da se mora pobrinuti za braću, za obitelj. Zbog toga je otišao u Švedsku, tamo je radio 5 godina, a novac je slao majci za uzdržavanje nje i braće. Iz Švedske se vratio jer se trebao oženiti, no na kraju su on i zaručnica raskinuli zaruke, nije se oženio, razočarao se i zbog toga je ostao u Hrvatskoj. Iako nije završio srednju školu, naučio je raditi različite poslove te stalno radi. Ništa mu nije teško raditi, jer zna da se mora pobrinuti za sebe i za braću. Nakon ovog događaja nije komunicirao s majkom i bratom, jer su na snazi bile mjere opreza. Žao mu je zbog ovoga što je uradio majci i bratu, posebno bratu. Zbog mjera opreza nije im se javljao, ali se posredno preko sestre o njima raspitivao i razveselilo ga je kada je saznao da su otišli k Bernardovom ocu i nada se da sada žive u stabilnim obiteljskim prilikama. Silno je zabrinut za brata A koji se sada nalazi u Domu za odgoj djece i mladeži na Brdima u Splitu. Boji se da je za njega "gotovo", ne zna kako mu pomoći. Posjećuje ga u domu, no nije siguran da će otići pravim putem. Iskreno voli svoju braću i sestru i želi im svako dobro. Dok su na snazi bile mjere opreza NZG ga je jednom nazvao na telefon, on se unatoč zabrani komuniciranja s njim javio na taj poziv jer mu je bilo žao da se on ne zabrine ako se ne javi. Kratko su porazgovarali, a iz razgovora je zaključio da je stabilno i da je dobro. Želio bi da mu se brat i nadalje javlja i s njim želi biti u kontaktu i družiti se. Brat mu jako nedostaje. Žao mu je i kaje se zbog svega što se dogodilo i što je napravio. Dok je iskazivao, okrivljeni je plakao.

    Službeno je nezaposlen, iako stalno radi na crno kao ribar. Na ovakav način zaradi oko 600,00 eura mjesečno, ako je loše vrijeme i nije moguće ići na ribanje onda zaradi i puno manje. Vlasnik je brodice-kaića od 6,5m kojeg je kupio da bi se bavio ribarstvom i vozila Renault Twingo, godina proizvodnje 2004. Svojevremeno je imao motocikl, no zbog starosti i kvarova ga je odjavio. Planira ponovno otići u Švedsku gdje ga de facto čeka posao u istoj firmi gdje je i prije radio. To zna jer su ga kontaktirali i tražili da se vrati na posao ako želi, što nije učinio, jer je htio da se ovaj kazneni postupak prije završi. Živi u obiteljskoj kući sa svojim ocem u [adresa]. Otac je nezaposlen, bio je sudionik Domovinskog rata, no vidi da je to ostavilo velike posljedice na njega. Otac nema nikakva primanja i on ga uzdržava.

    Potom su pročitani i pregledani zapisnik PUSD, Policijske postaje Trogir o ispitivanju osumnjičenog AZ sukladno odredbi članka 208.a ZKP/08. te je reproducirana audio-video snimka od 29. rujna 2023. (listovi 22-26 spisa) i zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika AZ sastavljen u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu dana 29. rujna 2023. godine te je reproducirana snimka ispitivanja (listovi 38-41, omot 42 spisa).

    5. Da je okrivljeni AZ počinio predmetna kaznena djela proizlazi iz njegovog iskaza pred sudom. Njegova iskaz je u suglasju sa ostalim iskazima osobito sa iskazima oštećenih/žrtava ČZ i NZG, zbog čega se i prihvaća.

    6. Nakon svih izvedenih dokaza i okončane rasprave, sud je brižljivom prosudbom pristupio ocijeni svakog dokaza pojedinačno, a potom i u njihovoj međusobnoj povezanosti, nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni, svojim postupanjem inkriminirane prigode u stjecaju počinio dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnje – opisana i kažnjiva po članku sva 139. stavku 3., u svezi st. 2. KZ/11. i čl. 51. KZ/11. kako je to pobliže činjenično i pravno opisano u izreci ove presude. Kazneno djelo iz čl. 139. st. 2. KZ/11. čini onaj tko drugome ozbiljno prijeti da će ga usmrtiti, dok je stavak 3. tog članka kvalificirani oblik tog djela, koji između ostalog označava počinjenje prema bliskoj osobi. Da su žrtve ČZ i NZG okrivljenomu majka i brat, odnosno bliske osobe, u postupku nije sporno.

    7. U konkretnom slučaju, a u skladu sa člankom 3. KZ/11., sud je prema okrivljenom primijenio zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela, s obzirom da kasnije izmjene i dopune Kaznenog zakona objavljene u "Narodnim novinama", broj: 36/24., nisu blaže za počinitelja.

    8. Što se tiče subjektivnog odnosa kažnjivosti, okrivljeni AZ je kod počinjenja kaznenih djela prijetnje bio svjestan svih okolnosti djela, on je takvo ponašanje htio kao takvo i kao svoje. Izgovarajući inkriminirane riječi prijetnje, pri čemu u ruci drži nož, okrivljenik ozbiljno prijeti bliskim osobama, što mu je i cilj i koji su inkriminirane riječi prijetnje doživjeli ozbiljno i stoga je okrivljeni inkriminirane prigode postupao s oblikom krivnje koji u kaznenom pravu nosi naziv izravna namjera. Okrivljeni je bio svjestan protupravnosti svog ponašanja, jer svaki prosječan građanin zna da je ovakvo ponašanje prema drugome protupravno.

    9. Ubrojivost okrivljenog AZ u vrijeme počinjenja djela je dovedena u pitanje i nesporno je utvrđena psihijatrijskim vještačenjem. Prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra dr. RZ okrivljeni je osoba kod kojeg nisu dijagnosticirane teže duševne smetnje, ni privremeni duševni poremećaj, intelektualno funkcioniranje je u širim granicama prosjeka. Uočavaju se elementi emocionalno nestabilnih, nezrelih i impulzivnih značajki u strukturi osobnosti. Nije ovisnik o drogi ili bilo kojem drugom psihoaktivnom sredstvu kao ni alkoholu. Njegovo psihičko stanje u vrijeme počinjenja djela bilo je prožeto vrlo visokim stupnjem afektivne tenzije i emocionalnog naboja koji je u svojem intenzitetu tijekom samog inkriminiranog čina dostigao kulminaciju u vidu nagle dezinhibicije i mobilizacije impulzivnih i agresivnih poriva. Ovdje se može potvrditi postojanje takve razine "afektivnog reagiranja" kao posljedice intenzivnih emocija i afekata (ljutnje, srdžbe, bijesa). Kada se ljutnja pojavi u svom najintenzivnijem obliku obično se promatra kao bijes. Ispadi bijesa se tako nazivaju upravo zato jer predstavljaju nagle i brze obrasce ponašanja i izljeva osjećaja koji su nerijetko praćeni verbalnom agresijom, gnjevom, a primarno su posljedica prekomjerne ljutnje. U vrijeme počinjenja kaznenih djela njegova sposobnost shvaćanja svojeg postupanja i mogućnost upravljanja svojom voljom je bila smanjena. Kod okrivljenog vještakinja ne nalazi elemente opasnosti za okolinu. Okrivljeni je raspravno sposoban.

    10. Vještačenje dr. RZ je odgovoreno na sva važna pitanja bitna za utvrđenja suda o okrivljenikovoj ubrojivosti. Stranke nisu imale primjedbe na vještačenje. Stoga, sud je zaključio da je vještačenje izrađeno sukladno pravilima struke, znanosti i iskustva i ne postoji niti jedna okolnost koja bi vjerodostojnost vještačenja dovela u pitanje.

    11. Okrivljeni AZ je počinio predmetna kaznena djela s nižim stupnjem krivnje (zbog smanjene ubrojivosti). Za procjenu stupnja krivnje odlučan je opseg i doseg namjere (izravna namjera I. ili II. stupnja ili neizravna namjera), stupanj ubrojivosti (puna ubrojivost ili smanjena ubrojivost u određenom opsegu) te svijest o protupravnosti. Što se tiče subjektivnog odnosa kažnjivosti, okrivljenik je kod počinjenja kaznenih djela prijetnje bio svjestan svih okolnosti djela, on je takvo ponašanje htio kao takvo i kao svoje. Inkriminirane prigode, postupajući kako se tereti, okrivljenik žrtvama ozbiljno prijeti usmrćenjem, a žrtve su inkriminirane riječi prijetnje doživjele ozbiljno i stoga je okrivljeni postupao s oblikom krivnje koji u kaznenom pravu nosi naziv izravna namjera. Okrivljeni je bio svjestan protupravnosti svog ponašanja, jer svaki prosječan građanin zna da je ovakvo ponašanje prema drugome protupravno. Okrivljeni je ova kaznena djela počinio s izravnom namjerom, a kako je u vrijeme počinjenja djela bio ubrojiv (smanjeno ubrojiv) tako je okrivljeni kriv za počinjenje kaznenih djela.

    12. Nakon što je na ovaj način utvrđena krivnja i protupravno ponašanje okrivljenika, valjalo je donijeti odluku o vrsti i visini kaznene sankcije, uzimajući u obzir sve okolnosti koje su tijekom postupka utvrđene na strani okrivljenika, a koje su od značenja za donošenje ove odluke. Prilikom izbora vrste i mjere kazne, polazeći od stupnja krivnje okrivljenog, jačinu ugrožavanja kaznenim djelom zaštićenog dobra, svrhu kažnjavanja, osobu počinitelja, sud je ocijenio sljedeće okolnosti.

    13. Okrivljeni AZ je postupao pri počinjenju kaznenih djela s izravnom namjerom i svjestan je protupravnosti (u granicama smanjene ubrojivosti). Motiv ili pobuda iz kojih su djela počinjena bio je prouzročiti znatnu neugodu kod žrtava kako bi djelovao na njihovu volju. No, tu motiviranost treba promatrati i kroz njegovo "afektivno reagiranje" kao posljedicu intenzivnih emocija i afekata (proizlazi iz vještačnja i prethodno je navedeno) uslijed saznanje da bi njegov brat NZG bio žrtva seksualnog delikta, a o čemu je majka imala saznanje i o tome stanovito vrijeme šutjela.

    13. 1. Okrivljeni AZ je priznao izvršenje djela. Kazneno je neosuđivan. Priznanje djela je motivirano moralno pozitivnim razlogom. Naime, okrivljenik navodi da se na priznanje djela odlučio, jer smatra da je najbolje kazati istinu i prihvatiti odgovornost za svoj postupak. On je, dakle, svjestan svoje pogreške, izražava željenje i kajanje zbog svojeg ponašanja. Takvo okrivljenikovo ponašanje sud je ocijenio iskrenim, s obzirom da je na raspravi dok je iznosio obranu plakao, a privrženost obitelji posbno braći i sestrama istinitim. Dok je odrastao okrivljeni se skrbio za majku i braću i sestru i financijski im pomagao u uzdržavanju (proizlazi iz njegove obrane, što sud prihvaća). Iskreno je zabrinut za sudbinu mlađeg brata koji je zbog devijantnog ponašnja u Domu za odgoj djece i mladež u Splitu. Njegovi roditelji su se razveli u vrijeme njegovog djetinjstva, s majkom, braćom i sestrom se često selio, a nakon njegovog i sestrinog rođenja, majka je rodila još dvoje djece s različitim partnerima. Izostanak obiteljskog kruga nije stvorio povoljne uvjete za odrastanje i socijalizaciju. Sada živi s ocem koji je bolestan (proizlazi iz obrane i sud prihvaća) i pomaže u njegovom uzdržavanju (radi na crno kao ribar). Dok se ovaj postupak pravomoćno ne okonča, ne želi otići u inozemstvo gdje ga čeka posao (proizlazi iz obrane i sud prihvaća) što ukazuje da okrivljeni odgovorno promišlja o poslu i budućnosti. Navedeno ukazuje na sazrijevanje okrivljenika u pravcu socijalno prihvatljivog ponašanja. Žrtve iz ovog postupka ne žele da se za ova kaznena djela kazni zatvorskom kaznom. Njegova majka smatra da je vođenje ovog postupka njemu bila "dovoljna škola" i korektiv budućeg ponašanja. Predemta kaznena djela okrivljeni je počinio sa nižim stupnjem krivnje, uslijed smanjene ubrojivosti. Navedeno su olakotne okolnosti.

    13. 2. Okrivljeni AZ je prekršajno kažnjen Odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: Pp-7449/24 od 18. lipnja 2024., zbog prekršaja iz čl. 282 . st. 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, što je otegotna okolnost.

    14. S obzirom na sve navedene okolnosti, u konkretnoj je situaciji nužno reagirati kaznom koja će okrivljenog, a i sve ostale, upozoriti da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a da je kažnjavanje njihovih počinitelja pravedno. Kazna mora biti takva da utječe na okrivljenog, a i na sve ostale da ne čine kaznena djela. S obzirom na pretežiti broj olakotnih okolnosti, a polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, sud smatra da se svrha kažnjavanja može ostvariti s minimalnom kaznom zatvora za svako djelo i bez izvršenja kazne zatvora, zaključujući da je okrivljenomu potrebno pružiti priliku kroz uvjetnu osudu. Sud je stoga okrivljenomu za svako kazneno djelo prijetnje utvrdio pojedinačne kazne zatvora 6 mjeseci, osudio ga na jedinstvenu kaznu zatvora 10 mjeseci, nakon čega mu je izrekao uvjetnu osudu iz čl. 56. KZ/11., s vremenom provjeravanja 3 godine. Ova kazna će u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljenog, a i na sve ostale da više ne čine kaznena djela, da shvate da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno.

    15. S obzirom da je okrivljeni AZ bio uhićen u vremenu 28. rujna 2023. do 29. rujna 2023. kada mu je bila oduzeta sloboda, na temelju članka 54. KZ/11. u slučaju opoziva uvjetne osude u kaznu zatvora će mu se uračunati ovo vrijeme uhićenja.

    16. Na temelju članka 148. stavak 1. i 6. ZKP/08. okrivljeni AZ je oslobođen obveze plaćanja troškova kaznenog postupka, u cijelosti. Naime, okrivljeni radi kao ribar i ostvaruje prihod 600,00 eura mjesečno (kada su povoljni vremenski uvjeti za ribarenje) i uzdržava oca. Zbog navedenog sud zaključuje da bi plaćanjem troškova postupka postala upitna njegova egzistencija i uzdržavanje, zbog čega ga je oslobodio obveze plaćanja troška postupka.

    U Splitu, 4. veljače 2024.

    S U D A C

    Mila Kragić

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pisano, u dovoljnom broju primjerka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje Županijski sud.

    DNA:

    - Općinskom državnom odvjetništvu Split

    - okrivljeniku

    - u spis,

    - punomoćniku oštećenog djeteta i oštećenoj

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.