REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Stalna služba u Vrbovcu

Trg Petra Zrinskog br. 22. Vrbovec

Posl. broj:Pp-2198/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, po sutkinji Jasnici Rodić, uz sudjelovanje Ankice Sorić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice ME, radi djela prekršaja iz čl.88.st.1.tč.1. i dr. Zakona o šumama (N.N. 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20, 101/23, 36/24), podnesenog optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, područni ured Zagreb, Služba šumarske i lovne inspekcije, pod brojem Klasa:

321-01/24-01/498, Urbroj: 443-02-05-06-24-25 od 31. listopada 2024. godine, temeljem čl.179., čl.183. i čl.182.tč.3. Prekršajnog zakona (N.N.107/07, 39/13,157/13,110/15, 118/18, 114/22), nakon održane glavne i javne rasprave dana 04. veljače 2025. godine u odsutnosti okrivljenice i tužitelja dana, donio, objavio i

p r e s u d i o  j e

I. okrivljenica: ME, kćer M i L, rođena **.**.1982. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, SSS, trgovac, udata, majka troje djece, zaposlena, sa adresom stanovanja [adresa], prekršajno nekažnjavana,

kriva je

što je

dana 05. travnja 2024. godine u vlastitoj šumi u k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] kao mali šumoposjednik,

1. dopustila sječu četiri nedoznačena stabla hrasta, dakle dopustila je sječu nedoznačenih stabala,

čime je počinila prekršaj iz čl. 36. st. 1. kažnjiv po čl. 88. st. 1. t. 1. Zakona o šumama,

pa joj se temeljem citiranih propisa uz primjenu čl.37. Prekršajnog zakona

izriče

novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura.

II. Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u korist Državnog proračuna putem priložene uplatnice, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude.

Temeljem čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona okrivljenica se upozorava da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena, u protivnom će se postupiti u skladu s člankom 34. Prekršajnog zakona.

III. Temeljem čl. 139. st. 3. i čl. 138. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti trošak prekršajnog postupka u korist Državnog proračuna putem priložene uplatnice u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, u protivnom će se postupiti u skladu sa čl. 34. Prekršajnog zakona.

IV. Nasuprot tome, temeljem čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona

okrivljenica ME, podacima kao gore

oslobađa se od optužbe

da dana 05. travnja 2024. godine u vlastitoj šumi u K. O. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] kao mali šumoposjednik,

2. za izvođenje šumarskih radova nije angažirala registriranog i licenciranog izvođača s obzirom da je angažirala LE iz [adresa] i ĐE iz [adresa] koji su obavljali radove pridobivanja drvnih šumskih proizvoda bez registracije i bez licencije za šumarske radove, odnosno SE posjekao je motornom pilom sedam stabala hrasta na prednjoj kčbr. [katastarska čestica] kod kojih su zajedno izradili 7,41 m3, trupaca hrasta,

čime bi počinila prekršaj iz čl. 50.st.1. i st. 4. kažnjiv po čl. 87. st. 1. t. 8. Zakona o šumama.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, područni ured Zagreb, služba šumarske i lovne inspekcije, pod brojem gornjim, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenice, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenica se očitovala da se ne smatra krivom, te je u svojoj obrani navela da je ona formalno vlasnica navedene šume k. č. br. [katastarska čestica], ne zna gdje se ta šuma točno nalazi, zna da je njen suprug dogovarao sječu i našao kupca. Ne zna točno da li on, ili je kupac angažirao radnike LE i ĐE koji su sjekli stabla i izradili trupce, ona njih ne poznaje niti osobno, niti imenom. Po prijavi je inspektorica sa njom obavila razgovor i bilo je rečeno da njen suprug RE može biti svjedok. Nije imala saznanja da bi prilikom sječe bila oborena stabla koja nisu doznačena. Bila je sa suprugom i inspektoricom u toj šumi prilikom obilaska, i ona je rekla da na nekim panjevima nema otiska doznačenog čekića, ona ne zna kako je do toga došlo jer, to nije odobrila. Stoga se ne smatra krivom, nije utjecala na način sječe, smatrala je da je sve legalno. U isto vrijeme su bila doznačena stabla iz šume RE koja nije blizu, jedna uz drugu.

3. Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u optužni prijedlog, elaborat sa smjernicama gospodarenja, prijavu PP Vrbovec, zapisnike o inspekcijskom nadzoru od 13.08.2024., zapisnik o inspekcijskom nadzorom od 23.10.2024. godine, potvrda Ministarstva pravosuđa uprave i digitalne transformacije Odjela za prekršajne evidencije, obavijest počinitelju prekršaja, zapisnik o ispitivanju svjedoka ZE, RE i PE.

4. Svjedokinja viša šumarska inspektorica ZE u svom iskazu je navela da je postupak započeo po prijavi policijske postaje Vrbovec, koja je imala dojavu da SE i NE sijeku stabla. Policija ih je zatekla u Bađincu u šumi šumoposjednice GE koja je u statusu malog šumoposjednice i u tome je statusu podnijela zahtjev za doznaku stabala koju su i zaista naznačena. Na terenu je utvrđeno da su i posječena, i četiri neoznačena stabla hrasta, a SE i NE nemaju firmu niti obrt, odnosno nemaju licenciju za obavljanje šumarskih radova, nisu registrirani za takvu djelatnost. Od ME oduzeta je dokumentaciju koju je imala, policija na teretnu nije utvrđivala koliko je stabala posjećeno. Elaborat sa smjernicama gospodarenja glasi na ME i ona je odgovorna je sa sve što se sa šumom dešava. Ona je po prijavi izašla na teren u predmetnu šumu, okrivljenica je bila prisutna i vidjela je ono što je ona utvrdila, da su posječena i predmetna četiri nedoznačena stabla hrasta što počinitelj SE, koji je stabla sjekao nije niti opovrgao. Zahtjev za doznaku stabala Ministarstvo poljoprivrede mora potpisati sam šumoposjednik i on bi trebao biti prisutan prilikom doznake stabala.

4.1. Svjedok RE u svom iskazu je naveo da su supruga i on zajedno kao šumoposjednici podnijeli zahtjeve za doznaku siječe stabala u njihovim šumama u Bađincu. On je pronašao kupca DE i dogovorio je bio da ĆE organizira sječu i izvlačenje stabala iz obje njihove šume. Angažirao je braću SE, a nije znao dok ga nije nazvao SE, da je izvlačio stabla preko šume susjeda Đ koji ih je zbog toga napao. Pokušao se sa susjedom S dogovoriti oko naknade štete, ali on tome nije htio razgovarati, nije se uspio dogovoriti. SE mu je sugerirao da kaže da stabla ruše za njega, jer on radi u šumariji. Nije znao da će zbog toga biti takvih posljedica. Bio je u šumi kada je došla inspektorica, pa su obišli njihove tri šume u kojima je sječa vršena. Koliko je shvatio problem je u tome što su na trupcima bile oznake krugova, a na nekim panjevima nije bilo oznake čekića. On nije znao da to mora biti, kao niti supruga. Također nije znao da je za sječu potrebna licenca. Poznato mu je da se R bave drvima, ali za licencu nije znao. Prilikom vršenja doznake niti on, ni supruga nisu bili u šumi, bio je jedan susjed koji zna gdje su međe.

4.2. Svjedok JE u svom iskazu je naveo da su brat i on rušili stablo u šumama vlasništvo RE i ME koji su kao šumoposjednici prethodno ishodili doznake. Stabla su bila obilježena narančastim sprejem na deblu u visini prsiju i na žili- korijenu je također bilo zasječeno i stavljen je otisak čekića kako se i inače do doznačuje. Dopušta mogućnosti da je prilikom sječe stabala kod pada doznačenih stabala došlo do oštećenja i loma stabala koje nisu imale doznaku. Ne zna im broj, moguće da su bila četiri, kod kojih panjevi nisu imali oznaku čekića. Za tu sječu njega je angažirao kupac drva ĆE, tako da sa okrivljenicom nije kontaktirao oko sječe, brat mu je pomagao, a GE nije bila niti prisutna. Točno je da nemaju licenciju za šumarske radove to ima u Vrbovcu samo jedna osoba. Dodao je da nije bilo namjere kršenja propisa odnosno namjerne sječe nedoznačenih stabala.

5. U svojoj obrani okrivljenica nije priznala počinjenje prekršaja koji joj se optužnim prijedlogom stavlja na teret, opravdavajući se da nije odbrila sječu nedoznačenih stabala i nije angažirala osobe koje su obavile šumarske radove bez registrirane djelatnosti i licencije za izvođenje takvih radova.

6. Nije sporno da su u predmetnoj šumi kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] šumoposjednice ME, osim doznačenih stabala, posječena i četiri nedoznačena hrasta, te da SE i NE koji su izvodili šumarke radove sječom stabala i izradom trupaca nemaju registriranu djelatnost i licenciju za takve radove. Spornim se ukazalo da li je okrivljenica kao mali šumoposjednik odgovorna za prednje propuste.

7. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru proizlaze naprijed navedene nesporne činjenice odnosno da je izvidom na terenu od koji je proveden po višoj šumarskoj inspektorici ZE uz prisutnost okrivljenice ME između ostalo utvrđeno da su zatečena u predmetnoj šumi dva stabla hrasta na kojima se nalaze crvene točke u prsnoj visini, ali na žilištu panja jednog stabla nije vidljiv otisak doznačnog čekića, dok je na žilištu drugog doznačenog stabla hrasta vidljiv zates sa slabo vidljivim otiskom doznačnog čekića odnosno samo dio kruga istog. Također je zatečeno sedam panjeva posječenih stabala hrasta na kojima nije vidljiv otisak doznačnog čekića.

8. Sud je prihvatio iskaz ispitanih svjedoka s obzirom da je svjedokinja ZE iskazivala okolnosno, u bitnome sukladno zapisniku o inspekcijskom nadzoru i po ocjeni Suda nema razloga neosnovano teretiti okrivljenika, te se iskaz cijenio objektivno. Također su uvjerljivo iskazivali i svjedoci RE i SE koji su potvrdili dio obrane koja se odnosi na angažman PE i ĐE za obavljanje šumarskih radova.

9. Nije sporno da za sječu predmetnih stabala koja nisu bila doznačena od kojih se okrivljenicu tereti da je dopustila sječu četiri nedoznačenih stabala za koje da nije bila ishođena doznaka sukladno čl.36. Zakona o šumama, koji između ostalog propisuje da je u šumi i na šumskom zemljištu dopušteno sjeći samo doznačena stabla.

10. Okrivljenici je bilo poznato da se vrši predmetna sječa i sukladno navodima više šumarske inspektorice kao šumoposjednica na koju se odnosi Elaborat sa smjernicama gospodarenja od 24.03.2023., odgovorna je za sve što se sa šumom dešava, dakle kao mali šumoposjednik bila je dužna nadzirati sječu i time spriječiti sječu nedoznačenih stabala, a za slučaj oštećenja prilikom sječe nedoznačenih stabala o tome obavijestiti nadležnu službu radi ishođenja dozvole za uklanjanje istih.

11. Stoga je ocjena Suda da je okrivljenica svojim ponašanjem u cijelosti ostvarila biće djela prekršaja iz čl.36.st.1. kažnjivo po čl.88.st.1.tč.1. Zakona o šumama, za koji se u izreci ove presude i tereti jer je kao fizička osoba šumoposjednik dozvolila sječu predmetnih stabla bez doznake ishođene od tijela državne uprave, nadležnog za obavljanje upravnih i drugih poslova u području šumarstva.

12. Stoga je sud okrivljenicu proglasio krivim za prekršaj po tč.1. izreke te joj je izrekao ublaženu novčanu kaznu s obzirom da je ista zapriječena u rasponu od 920,00 do 1.990,00 eura smatrajući da će se i tako ublaženom novčanom kaznom kod okrivljenice postići svrha kažnjavanja, dosadašnju nekažnjavanost, obiteljske prilike, dok joj posebno izraženih otegotnih okolnosti nije našao.

12.1. Napominje se da je u međuvremenu stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (N.N. 36/24) koji propisuje novčane kazne u eurima (920,00 do 1.990,00) koji je s obzirom na zapriječenu kaznu povoljniji za okrivljenicu, jer raspon kazne važeći u vrijeme događaja od 7.000,00 do 15.000,00 kuna izraženo u eurima iznose 929,00 do 1.990,84 eura. Stoga je valjao primijeniti novi zakonski propis, kao blaži za počinitelja sukladno čl.3. Prekršajnog zakona.

13. Temeljem u izreci citirane odredbe okrivljenica je upozorena da u koliko uplati u određenom roku 2/3 novčane kazne, smatrat će se da je kaznu u cijelosti platila.

14. Temeljem u izreci citiranih propisa okrivljenica je dužna platiti trošak Suda u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset eura), koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka, imovnom stanju iste.

15. Nasuprot tome okrivljenicu se tereti i da u smislu čl.87.st.1.tč.8. u vezi čl.50.st.1. i st.4. Zakona o šumama kao mali šumoposjednik nije angažirala za izvođenje šumarskih radova registrirano i licencirano izvođače. Iako je okrivljenica nesporno u statusu malog šumoposjednika predmetne nekretnine iz iskaza svjedoka RE i LE proizlazi da NE i SE nisu bili angažirani za izvođenje predmetnih šumarskih radova upravo od okrivljenice, već je bio dogovor da izvođač radova angažira kupac, a o tome je pregovarao RE koji je našao kupca, te okrivljenica navodi da osobe koje su izvodile šumarske radove niti ne poznaje. Iz prednjeg proizlazi da se na siguran način ne može zaključiti niti da bi joj bilo poznato da osobe koje su vršile sječu i izradu trupaca nemaju potrebnu registraciju odnosno licenciju za izvođenje takvih radova.

15.1. Zbog prednjih razloga valjalo je okrivljenicu u nedostatku dokaza osloboditi od prekršajne odgovornosti za prekršaj pod tč.2. izreke.

U Vrbovcu, 04. veljače 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Ankica Sorić, v.r.

Jasnica Rodić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, Trg Petra Zrinskog 22., Vrbovec, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni sud.