Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-375/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Katije Hrabrov, predsjednice vijeća, Igora Delina, člana vijeća i suca izvjestitelja te Blanke Pervan, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnica Ines Ojurović, odvjetnica u Viškovu, Viškovo 26, protiv tuženika IC iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Darijan Hört, odvjetnik u Opatiji, Vjekoslava Spinčića 3/2, radi sprječavanja štetnih imisija, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-567/2020-27 od 1. ožujka 2023., u sjednici održanoj 4. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Preinačuje se presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-567/2020-27 od 1. ožujka 2023. te se sudi:

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Tuženik ČC iz [adresa], (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]), dužan je na suvlasničkom dijelu nekretnine koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] kuća i dvorište površine 723 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a označen kao:

1. suvlasnički dio: 37/100 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1)

1. STAN BR. 1 U PRIZEMLJU, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje s dnevnim boravkom, kupaone, garderobe, dva hodnika i lođe, ukupne površine 84,87 m2,što u odnosu na cijelu zgradu iznosi 37/100 idealnog dijela nekretnine. Stanu br. 1 pripadaju dva parkirna mjesta,

poduzeti sve potrebne radnje kojima će otkloniti prekomjerno širenje neugodnih plinova iz dimnjaka postavljenog na fasadi predmetne nekretnine prvenstveno da istog ukloni sa postavljenog mjesta radi sprečavanja daljnjeg širenja neugodnih plinova na nekretninu tužitelja GC iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj])."

II Nalaže se tužitelju ĆC da tuženiku ČC nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.918,68 eura (tisuću devetsto osamnaest eura i šezdeset osam centi), u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom je suđeno:

"I. Tuženik ČC iz [adresa], (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]), dužan je na suvlasničkom dijelu nekretnine koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] kuća i dvorište površine 723 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a označen kao:

1. suvlasnički dio: 37/100 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1)

1. STAN BR. 1 U PRIZEMLJU, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje s dnevnim boravkom, kupaone, garderobe, dva hodnika i lođe, ukupne površine 84,87 m2,što u odnosu na cijelu zgradu iznosi 37/100 idealnog dijela nekretnine. Stanu br. 1 pripadaju dva parkirna mjesta,

poduzeti sve potrebne radnje kojima će otkloniti prekomjerno širenje neugodnih plinova iz dimnjaka postavljenog na fasadi predmetne nekretnine prvenstveno da istog ukloni sa postavljenog mjesta radi sprečavanja daljnjeg širenja neugodnih plinova na nekretninu tužitelja GC iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]).

II. Nalaže se tuženiku ČC iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) da tužitelju ĆC iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) isplati prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.878,50 € odnosno 14.153,56 kn (slovima: jednu tisuću osamsto sedamdeset i osam eura te pedeset centi odnosno četrnaest tisuća sto pedeset i tri kune te pedeset i šest lipa) s pripadajućom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude 1. ožujka 2023. godine uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena pa do isplate, u roku od 15 dana dok se dok se tužitelj ĆC odbija s ostatkom zatraženog parničnog troška."

2. Protiv citirane presude u toč. I. izreke i u dosuđujućem dijelu toč. II. izreke tuženik je izjavio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o trošku. Tvrdi da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, da je obrazloženje u potpunosti konfuzno i proturječno. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer nije vlasnik nekretnine – stana u prizemlju površine 84,87 m2 koji u odnosu na cijelu zgradu iznosi 37/100 idealnog dijela nekretnine. Dimnjak je izveden na način da izlazi iz stana tuženika i okrenut je prema balkonu tuženika, a ne tužitelja. Dim od peći na pelete koji se ispusti nekoliko puta dnevno u sezoni grijanja nije štetan, što proizlazi i iz činjenice da na samoj fasadi zgrade nema nikakvih onečišćenja. Predmetni dimnjak na zajedničkog fasadi nalazi se više od devet godina te do podnošenja tužbe tužitelj nikada nije imao primjedbe na dimnjak niti na dim. Vještak građevinske struke je naveo kako dimovodna cijev-dimnjak izveden na prvom katu kuće u [adresa], nije izveden i postavljen sukladno pravilima struke, pri čemu nije obrazloženo na čemu temelji taj zaključak. Vještak je propustio utvrditi činjenicu da u zgradi uopće nije provedeno centralno grijanje za stan na 1. katu te da tuženik nije imao mogućnost grijanja na drugi način osim postavljanja peći na pelete i dimnjaka. Vještak u svom nalazu nije utvrdio bilo kakve štetne imisije, a u spisu ne postoji bilo kakav dokaz da štetni plinovi ili dim smetaju tužitelju. Predlaže preinaku presude odbijanjem tužbenog zahtjeva i nalaganjem tužitelju da mu nadoknadi parnični trošak, a podredno ukidanje presude i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Nije počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. -pročišćeni tekst, 25/13. i 70/19.; dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22.), na koju upire žalba tuženika, jer je izreka presude razumljiva, u obrazloženju su navedeni jasni i neproturječni razlozi o odlučnim činjenicama te se presuda može ispitati.

6. Također, nisu počinjene ni bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj sud po čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku da na svom suvlasničkom dijelu nekretnine koja se nalazi na k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] poduzme sve potrebne radnje kojima će otkloniti prekomjerno širenje neugodnih plinova iz dimnjaka postavljenog na fasadi predmetne nekretnine prvenstveno da istog ukloni radi sprečavanja daljnjeg širenja neugodnih plinova na nekretninu tužitelja.

8. Prvostupanjski sud je na temelju izvedenih dokaza utvrdio da dimovodna cijev izvedena na prizemnoj etaži kuće u [adresa], nije postavljena sukladno pravilima građevinske struke te da dolazi do prekomjernih štetnih imisija budući da dim iz dimovodne cijevi ide prema potkrovnoj etaži kuće. S obzirom na to da se radi o stambenom objektu intenzitet utjecaja dima, tj. prekomjernih imisija na potkrovnu etažu u vlasništvu tužitelja ovisi o smjeru vjetra koji puše u tom trenutku. Utvrđujući da se radi o prekomjernim imisijama dima prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev kojim se traži uklanjanje dimovodne cijevi, imajući u vidu odredbe čl. 110. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15. - službeni pročišćeni tekst; dalje ZVDSP).

9. Prema odredbi čl. 110. st. 1. ZVDSP nitko se ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije). Stavkom 2. toga članka je propisano da su vlasnici nekretnine koje su izložene prekomjernim posrednim imisijama ovlašteni od vlasnika nekretnine s koje one potječu zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koju su nanijele, kao i da ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini ono što je uzrokom prekomjernih imisija, dok ne poduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguće prekomjerne imisije.

10. Iz spisa proizlazi da je tuženik tijekom trajanja parnice prodao stan u prizemlju kuće novom vlasniku ŠC, koji se upisao u zemljišnim knjigama kao vlasnik, koji se nije htio umiješati u parnicu, a prvostupanjski sud nije prihvatio tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije te je prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti, pozivajući se na pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 21. listopada 2019.

11. Prema odredbi članka 195. ZPP ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica to ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši. Prema stajalištu ovog suda, otuđenje stvari o kojoj teče parnica iako u procesnopravnom smislu ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši, od utjecaja je u materijalnopravnom smislu na donošenje meritorne odluke o predmetu spora, odnosno o postavljenom tužbenom zahtjevu. To znači da okolnost prodaje nekretnine (stana) s koje tužitelj traži poduzimanje radnji otklanjanja prekomjernog širenja plinova iz dimnjaka uklanjanjem dimnjaka, iako ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši, je od utjecaja na pasivnu legitimaciju tuženika. U konkretnoj procesnoj situaciji, kada je tuženik prodao stan trećoj osobi, tužitelj ne može u odnosu na njega uspjeti s tužbenim zahtjevom za poduzimanje radnji za otklanjanje prekomjernih plinova i uklanjanje dimnjaka. Stoga je okolnost da je tuženik prodao predmetnu nekretninu, odnosno da je prestalo njegovo pravo vlasništva na toj nekretnini od bitnog utjecaja za odluku o samoj stvari.

12. Iz odredbe članka 195. stavka 1. i 2. ZPP proizlazi da tim odredbama nije oduzet materijalnopravni učinak pravnog posla na temelju kojeg je izvršeno otuđenje stvari ili prava o kojemu teče parnica za vrijeme trajanja parnice, odnosno da otuđenje predmeta spora ne utječe na postojanje parnice, ali utječe na ishod parnice. Naime, materijalnopravna sukcesija koja se dogodila za trajanja parnice uzet će se u obzir prilikom meritorne odluke o tužbenom zahtjevu jer je za presuđenje odlučno stanje stvari koje postoji u vrijeme zaključenja glavne rasprave. Drugim riječima, time što nakon otuđenja predmeta spora tužitelj ima pravo nastaviti parnicu ne znači da ova procesna odredba ima bilo kakav učinak na osnovanost tužbenog zahtjeva. Sud će u takvim okolnostima dovršiti parnicu među istim strankama, ali će odbiti tužbeni zahtjev.

13. Izneseno pravno shvaćanje u skladu je s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženim u rješenju poslovni broj Rev-x 843/14-2 u od 9. prosinca 2014. koje je doneseno u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji.

14. Ovaj sud ima na umu pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto na petoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (5/19) održanoj 21. listopada 2019. prema kojem „kada tuženik otuđi stvar ili pravo tijekom parnice, na što suprotna stranka nije mogla utjecati, primjenjuju se odredbe iz članka 162. stavka 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a tek u slučaju kada te odredbe nije moguće primijeniti, tada članak 195. stavka 1. ZPP isključuje primjenu pravila o pravno relevantnim činjenicama koje postoje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, dakle, mjerodavno je stanje koje je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe“ kao i pravna shvaćanja revizijskog suda izražena u odlukama Rev 2028/2016- 3 od 18. prosinca 2019. i Rev 2756/2016-2 od 11. siječnja 2022. o tome da otuđenje stvari ili prava o kojem teče parnica, nema bezuvjetan učinak prestanka pasivne legitimacije tuženika.

14.1. Međutim, kada se uzme u obzir predmet spora u ovoj pravnoj stvari (poduzimanje radnji za otklanjanje prekomjernog širenja plinova iz dimnjaka i uklanjanje dimnjaka), ta pravna shvaćanja nisu primjenjiva u ovom predmetu u kojem je otuđenjem predmeta spora drugoj osobi tijekom parnice, a s obzirom na to da je za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno stanje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, tuženik izgubio dotadašnju pasivnu materijalnopravnu legitimaciju jer se procesno pravilo o dovršetku parnice između istih stranaka iz čl. 195. st. 1. ZPP ne odnosi na stvarnopravne učinke pravnog posla na temelju kojega je došlo do otuđenja njegova prava vlasništva trećoj osobi. Takvo je i pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske s treće sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (3/20) održane 14. rujna 2020.

15. Iz navedenih razloga je tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije osnovan, slijedom čega je na temelju čl. 373. toč. 3. ZPP trebalo preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev.

16. Budući da je prvostupanjska presuda preinačena, trebalo je na temelju čl. 166. st. 2. ZPP odlučiti o troškovima cijelog postupka.

16.1. Tuženik koji je uspio u ovoj parnici na temelju čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19.) u vezi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23.; dalje Tarifa), koja se primjenjuje na temelju Tbr. 52. st. 3. Tarife pripadaju troškovi postupka koji se sastoje od po 100 bodova za sastav odgovora na tužbu i podneska od 7. studenoga 2022. te zastupanja na ročištima 2. ožujka, 8. travnja, 28. lipnja i 12. rujna 2022. te 24. siječnja 2023. kao i 25 bodova za pristup na ročište 21. prosinca 2022., što je ukupno 725 bodova koji pomnoženi s vrijednošću boda (2,00 eura) i uvećani za PDV od 25 % iznose 1.812,50 eura, čemu je pribrojen i trošak sudske pristojbe na žalbu 106,18 eura, tako da je tužitelju trebalo naložiti da tuženiku nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.918,68 eura.

17. Prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena u nepobijanom dijelu u toč. II. izreke kojim je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška.

U Zadru 4. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Katija Hrabrov