Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Gž-245/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru, OIB: 92599990351, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Željka Marina, kao predsjednika vijeća, Vesne Vrkić Perak, kao suca izvjestitelja i Ane Bosančić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Croatia osiguranje d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćniku ĆČ, dipl. jur. zaposleniku tužitelja, protiv tuženika ĐČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Dinu Hadžiomeroviću, odvjetniku u Dubrovniku, radi isplate, a odlučujući o žalbi tuženika, protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku broj: P- 171/2019-39, od 17. studenoga 2023., na sjednici vijeća od 4. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Žalba tuženika odbija se kao neosnovana te se prvostupanjska presuda Općinskog suda u Dubrovniku broj: P-171/2019-39 od 17. studenoga 2023., potvrđuje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom presuđeno je:

„I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 8.713,39 Eura (65.651,00 kn) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom

- na iznos od 4.006,90 Eura (30.190,00 kn) od 06.02.2018.,

- na iznos od 3.289,67 Eura (24.786,00 kn) od 06.12.2017.,

- na iznos od 1.167,96 Eura ( 8.800,00 kn) od 06.04.2018.,

- na iznos od 248,86 Eura ( 1.875,00 kn) od 12.04.2018.

do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve ovo u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj traži isplatu iznosa od 161,26 Eura (1.215,00 kn) sa zakonom zateznom kamatom tekućom na taj iznos od 05. prosinca 2017. kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku po osnovi naknade troškova ovog parničnog postupka isplatiti tužitelju iznos od 1.115,71 Eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 17. studenog 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve ovo u roku od 15 (petnaest) dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.741,99 Eura kao neosnovan.“

2. Tuženik je po punomoćniku u zakonskom roku podnio žalbu protiv navedene presude zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22. – u nastavku teksta: ZPP).

Predlaže drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu kao osnovanu, te preinačiti pobijanu presudu na način da sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev, ili podredno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije izjavljen.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Razmatrajući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio te navode tuženika iznesene u žalbi, ovaj sud smatra kako ta odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može valjano pravno ispitati niti su njome povrijeđene odredbe parničnog postupka na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a, pazi po službenoj dužnosti.

6. Prvostupanjski sud je tijekom postupka u dokaznom postupku izveo sve po strankama predložene dokaze osim prijedloga tuženika za saslušanje svjedoka ŽČ i CČ, te je obrazložio iz kojih razloga navedene svjedoke nije saslušao (iz razloga što je tuženik njihovo saslušanje predložio još u odgovoru na tužbu, međutim, niti u odgovoru na tužbu niti na održanom pripremnom ročištu, a niti u roku koji je sud na pripremnom ročištu dodijelio tuženiku za dostavu adrese boravišta predloženih svjedoka nije sudu dostavio adrese boravišta na koje bi sud uputio poziv ovim svjedocima za potrebe saslušanja), pa postupanjem prvostupanjskog suda nije počinjena niti bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 220. stavak 2. ZPP-a, a na što neosnovano žalbom ukazuje tuženik.

7. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja prema tuženiku za isplatom iznosa od 8.874,65 EUR-a (66.866,00 kuna) koji iznos je tužitelj kao osiguratelj po osnovi naknade neimovinske i imovinske štete isplatio osobama koje su oštećene u prometnoj nezgodi koju je prema tvrdnjama tužitelja prouzročio tuženik upravljajući vozilom registarske oznake [registarska oznaka] u Splitu 10. listopada 2017. pod utjecajem alkohola u koncentraciji iznad 0,50 g/kg u krvi.

Tužitelj potražuje povrat isplaćenih iznosa pozivom na odredbu članka 24. stavak 1. točka 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/2014. – nastavno: ZOOP).

8. Nakon provedenog postupka na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka (članka 8. ZPP-a) prvostupanjski sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan (do iznosa od 8.713,39 EUR-a - 65.651,00 kuna), pa je za taj dio tužbeni zahtjev usvojen, dok je za iznos od 161,26 EUR-a/1.215,00 kuna tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

9. U postupku po žalbi, kao i u postupku pred prvostupanjskim sudom nije sporno da je u predmetnoj prometnoj nezgodi nastala imovinska šteta na vozilu marke Škoda tip Octavia registarske oznake [registarska oznaka] u iznosu od 32.379,20 kuna, imovinska šteta na vozilu marke Renault tip Clio registarske oznake [registarska oznaka] u iznosu od 24.786,00 kuna te neimovinska štete zbog povrede prava osobnosti oštećenog KČ u iznosu od 8.800,00 kuna, kao i da je tužitelj vlasniku vozila registarske oznake [registarska oznaka] po osnovi automobilskog kaska radi naknade štete isplatio novčani iznos od 31.190,00 kuna, vlasniku vozila registarske oznake [registarska oznaka] po osnovi obveznog automobilskog osiguranja radi naknade štete isplatio novčani iznos od 24.786,00 kuna, te konačno oštećenom KČ po osnovi naknade štete zbog povrede prava osobnosti i u svezi s time nastalih materijalnih troškova isplatio iznos od 8.800,00 kuna i 1.875,00 kuna.

10. Sporno je da li tužitelj od tuženika može tražiti regresnu isplatu novčanih iznosa koje je tužitelj kao osiguravatelj isplatio oštećenima u nezgodi, a sve ovisno o pitanju je li tuženik odgovoran za nastanak prometne nezgode i je li u vrijeme prometne nezgode vozilom upravljao pod utjecajem alkohola.

10.1. Protivno navodima u žalbi ovaj sud u cijelosti prihvaća utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda glede činjenice da je upravo tuženik odgovoran za nastalu prometnu nesreću koju je prouzročio upravljajući vozilom pod utjecajem alkohola u koncentraciji iznad 0,50 g/kg, pa da su stoga ispunjeni zakonski uvjeti glede regresne odgovornosti tuženika.

10.2. Prvostupanjski sud detaljno je obrazložio iz kojih razloga smatra da je upravo tuženik odgovoran za nastanak predmetne prometne nezgode, a što je potkrijepio analizom provedenih dokaza (spis predmeta nadležne policijske uprave koja je nakon provedenog očevida na licu mjesta prometne nezgode, a temeljem tragova prometne nezgode, izrađenog situacijskog plana i ocjenom iskaza sudionika prometne nezgode, utvrdila dinamiku prometne nezgode nakon čega je za nastanak prometne nezgode oglasila krivim upravo i isključivo ovdje tuženika obveznim prekršajnim nalogom broj: 511-12-36-03-1300/2017 od 06. studenog 2017. protiv kojeg prekršajnog naloga tuženik nesporno nije uložio prigovor i kojim obveznim prekršajnim nalogom je tuženik proglašen krivim za prekršaj čije je biće ostvario time što je za vrijeme nastanka prometne nezgode vozilom upravljao pod utjecajem alkohola u krvi u koncentraciji od 0,70 g/kg kao i za prekršaj čije je biće ostvario time što se prilikom vršenja radnje skretanja u lijevo u raskrižju nije kretao uz obilježeni luk koji spaja dvije središnje crte bočnih kolnika). Utvrđenja i zaključci prvostupanjskog suda proizlaze i iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka za cestovni promet, motore i motorna vozila FČ prometne struke.

11. S obzirom na utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda navodi tuženika da je možda sasvim slučajno propustio rok ili iz nekog drugog razloga zaboravio uložiti prigovor na obvezni prekršajni nalog su potpuno bespredmetni.

12. Nadalje, protivno navodima u žalbi, pravilno prvostupanjski sud nije prihvatio istinitima niti navode tuženika da je prilikom iznajmljivanja predmetnog vozila ostavio svoju karticu kao osiguranje kod Oryx grupe d.o.o. putem koje su se oni odmah po saznanju za prometnu nezgodu naplatili u iznosu od 12.000,00 kuna na ime naknade štete. Naime, kako tuženik radi dokazivanja svojih tvrdnji nije predložio niti jedan adekvatan dokaz pravilno prvostupanjski sud zaključuje da su takvi navodi nedokazani i neutemeljeni.

13. Nakon pravilno utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je pravilnom primjenom materijalnog prava odredbe članka 24. stavak 1. točka 4. ZOOP-a i odredbe članka 963. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21. – u nastavku teksta: ZOO) usvojio tužbeni zahtjev do iznosa od 8.713,39 EUR-a.

14. Valja zaključiti da tuženik u žalbi samo preocjenjuje utvrđene činjenice u postupku pred prvostupanjskim sudom na način kako to njemu ide u prilog, a što nema uporište u izvedenim dokazima.

15. Kako prvostupanjski sud donoseći pobijanu presudu nije povrijedio odredbe parničnog postupka, utvrdio je sve činjenice bitne za donošenje zakonite odluke i pravilno primijenio materijalno pravo valjalo je primjenom odredbe članka 368. stavak 1. žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

Vukovar, 4. veljače 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Željko Marin