Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3950/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, Roberta Jambora, člana vijeća i suca izvjestitelja i Mirele Mijoč Kramar, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Primorcu, odvjetniku u Rijeci, Marije Krucifikse Kozulić 2/IV, protiv tuženika ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćniku Nikoli Pranjiću, odvjetniku u [adresa], radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj Pn-26/2023-29 od 9. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 4. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj Pn-26/2023-29 od 9. svibnja 2023. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke i u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke u dijelu u kojem je tužitelju naloženo da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.281,25 eura, te se predmet u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje u stadij prethodnog postupka.

II. Ostavlja se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 30.000,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 11. prosinca 2008. do isplate (točka I. izreke). Tužitelju je naloženo i da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.281,25 eura, dok je zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka odbijen za iznos od 13.338,50 eura (točka II. izreke).

2. Protiv točke I. izreke i točke II. izreke u dijelu u kojem je zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka prihvaćen, žalbu je podnio tužitelj iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), te predlaže presudu u pobijanom dijelu preinačiti i tužbeni zahtjev prihvatiti, odnosno podredno, istu u pobijanom dijelu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete zbog smrti oca sada pok. GZ koju štetu je tužitelju prouzročio tuženik time što je 31. listopada 2008. nožem ubo pok. GZ u lijevu stranu vrata od kojeg uboda je isti preminuo sedam dana kasnije.

5. U postupku nije sporno da je tuženik kao optuženik presudom Županijskog suda u Rijeci posl. broj K-8/2018 od 23. listopada 2018 oslobođen od optužbe u kaznenom postupku u kojem su se stavljalo na teret počinjenje kaznenog djela ubojstva na mah.

6. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je okolnosti štetnog događaja sud prvog stupnja utvrdio uvidom u spis Županijskog suda u Rijeci posl. broj K-8/2018 (točka 17. obrazloženja presude), iskaza svjedoka NZ (točka 19. i 20. obrazloženja presude), te na temelju presude koja je koja je donijeta u postupku koji se protiv tuženika vodio pod posl. brojem K-8/2018 (točka 21. obrazloženja presude).

7. Na temelju tih dokaza sud prvog stupnja je utvrdio da je tuženik štetu prouzročio u prekoračenju nužne obrane, ali da za prekoračenje nužne obrane ne postoji njegova krivnja, pa je primjenom odredbe čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05, 41/08 - dalje: ZOO) tužbeni zahtjev tužitelja odbio.

8. Međutim, utvrđenja suda prvog stupnja ne mogu se za sada prihvatiti. Naime, utvrđenja koja su navedena u točki 17 obrazloženja sud prvog stupnja je utvrdio uvidom u kazneni spis. Međutim, dokazi na temelju kojih sud može utvrđivati činjenice u konkretnom slučaju su isprave koje se nalaze u spisu tj. zapisnici o iskazima svjedoka, vještačenja, zapisnici o očevidu (uviđaju) i sl., te iz presude mora biti jasno temeljem kojih dokaza je sud utvrdio pravno relevantne činjenice i kako je izvedene dokaze ocijenio. Iz točke 17. obrazloženja pobijane presude nije jasno na temelju kojih je to točno dokaza sud prvog stupnja utvrdio činjenice koje su navedene u toj točki obrazloženja i kako je navedene dokaze ocijenio tako da je u tom dijelu počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju sadržajno ističe tužitelj.

9. U tom smislu potrebno je istaknuti da sud, sukladno čl. 4. ZPP, u parničnom postupku odlučuje, u pravilu, na temelju usmene, neposredne i javne rasprave. Dakle, načelo neposrednosti iz čl. 4. ZPP je jedno od osnovnih načela parničnog postupka. Ono zahtijeva od suda da dokazi na temelju kojih se odnosi odluka u parničnom postupku budu izvedeni pred sudom i pred sucem koji donosi odluku (čl. 224. st. 1. ZPP). Navedeno načelo nije međutim, apsolutno i od striktne primjene istog moguća su odstupanja, bilo da ista predviđena zakonom kao što je u slučaj kod osiguranja dokaza (čl. 273. st. 2. ZPP) ili izvođenja dokaza putem zamoljenog suca (čl. 224. st. 1. ZPP), bilo da su s odstupanjima od navedenog načela suglasne obje parnične stranke u postupku.

10. U odnosu na izvođenje dokaza i utvrđivanje činjenica kao i korištenje dokaza koji su izvedeni u drugom postupku to znači da sud može nesmetano koristiti isprave koje se nalaze u drugom spisu i da za to, ako odluči izvršiti uvid u iste, ne treba suglasnost bilo koje od stranaka. To iz razloga što se taj dokaz izvodi čitanjem isprava na glavnoj raspravi, pa okolnost čitanje isprava iz drugog spisa na glavnoj raspravi koja se održava u parničnom postupku ne predstavlja odstupanje od načela neposrednosti. Međutim, sasvim drugačija situacija je sa izvođenjem dokaza saslušavanjem stranaka, svjedoka i vještaka. Naime, svjedoci i stranke se u parničnom postupku saslušavaju, a vještaci daju nalaz i mišljenje, neposredno i usmeno na glavnoj raspravi pred sucem koji vodi postupak, pa stoga čitanje zapisnika o njihovom saslušanju ili čitanje nalaz i mišljenja predstavlja odstupanje od primjene načela neposrednosti jer se takvim postupanjem stranku u postupku lišava jednog od njezinih njezinog osnovnih prava u parničnom postupku tj. prava da drugoj stranci, svjedoku ili vještaku postavlja pitanja, traži razjašnjenja i sl. Međutim, kako je ranije navedeno, načelo neposrednosti nije apsolutno, te su odstupanja od istog moguća, što u odnosu na saslušanje stranaka, svjedoka ili vještaka, znači da nema nikakve zapreke da se stranke u postupku suglase da se umjesto neposrednog saslušavanja svjedoka ili vještaka pročitaju zapisnici s njihovim iskazima ili pisano podnijeti nalazi i mišljenja koje su da dali u drugom postupku. Međutim, za takvo postupanje, kako je ranije navedeno, nužno je da postoji suglasnost obiju parničnih stranaka u postupku koja volja mora biti jasno izražena.

11. U ovom konkretnom slučaju, tuženik je u odgovoru na tužbu predložio izvođenje dokaza saslušanjem svjedokinja ZZ, AZ i PZ koje dokazne prijedloge je sud prihvatio ročišnim rješenjem od 23. ožujka 2023. na kojem ročištu je sud i zaključio prethodni postupak. Međutim, na ročištu održanom dana 16. svibnja 2023. tuženik je odustao od izvođenje dokaza saslušavanjem predmetnih svjedokinja i to iz razloga što je saslušavanje navedenih svjedokinja predloženo prije nego što je proveden kazneni postupak u kojem su svjedokinje saslušane više puta. Iz takvih navoda tuženika dakle, moglo bi se zaključiti da tuženik ne predlaže da se svjedokinje neposredno saslušaju, ali da predlaže, s obzirom da su više puta saslušavane u kaznenom postupku, da se njihovi iskazi iz kaznenog postupka pročitaju na glavnoj raspravi pred parničnim sudom. U svakom slučaju, iz pobijane presude nije jasno da li je sud prvog stupnja i na koji način iskaze predmetnih svjedokinja koristio, odnosno ako nije koristio, na temelju kojih je to točno dokaza utvrdio činjenice navedene u točki 17. obrazloženja.

12. Nadalje, iz točke 21. obrazloženja proizlazi da sud utvrđenja iz te točke obrazloženja temelji na oslobađajućoj presudi iz kaznenog postupka u kojem je tuženik oslobođen od optužbe kojom mu je stavljano na teret počinjenje kaznenog djela ubojstva na mah. Međutim, sukladno čl. 12. st. 3. ZPP, sud je u parničnom postupku, i to samo u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti, vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim. Dakle, parnični sud u parničnom postupku ni na koji način nije vezan utvrđenjima oslobađajuće presude koja je donijeta u kaznenom postupku, pa tako niti činjeničnim stanjem koje je u kaznenoj presudi utvrđeno. Činjenice se u parničnom postupku utvrđuju na temelju dokaznih sredstava (iskaza stranaka i svjedoka, nalaza i mišljenja vještaka, isprava i dr.), a ne na temelju presude iz kaznenog postupka kojom parnični sud u ovom konkretnom slučaju ni na koji način nije vezan. Pritom je potrebno i napomenuti i da je građanska odgovornost šira od kaznene tako da okolnost što je tuženik oslobođen od optužbe u kaznenom postupku, sama za sebe, ne isključuje mogućnost da sud u parničnom postupku utvrdi njegovu odgovornost za štetu.

13. Dakle, iz pobijane presude nije jasno na temelju kojih je dokaza sud utvrdio činjenično stanje koja navodi u presudi uslijed čega se pobijana presuda ne može ispitati čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Uz navedeno, i činjenično stanje je pogrešno i nepotpuno utvrđeno čime je ostvaren i žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP. Navedeno je posljedično dovelo i do pogrešne primjene materijalnog prava tako da je ostvaren i žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP.

14. Osnovani su i žalbeni navodi tužitelja koji se odnose na zastupanje i zaključenje prethodnog postupka. Tužitelj naime, u žalbi, između ostalog, ističe i da je sud na ročište na kojem je zaključen prethodni postupak pozvao BZ koji nije bio opunomoćen da ga zastupa u postupku.

15. Uvidom u spis utvrđeno je da uz tužbu priložena je punomoć (list 5 spisa) iz koje proizlazi da je tužitelj opunomoćio odvjetnike mr. sc. Tomislava Sabljara i odvjetnicu Anu Sabljar da ga zastupaju u postupku, te da pristaje da ih u slučaju spriječenosti zamijeni ŠZ. Dakle, u postupku ŠZ nije bio punomoćnik, već zamjenik punomoćnika tužitelja. Iz potvrde o otpravku koja se nalazi iza str. 40 spisa proizlazi međutim, da na pripremno ročište nisu pozivani punomoćnici tužitelja mr.sc. Tomislav Sabljar ili odvjetnica Anu Sabljar, već njihov zamjenik ŠZ koji je tužitelja zastupao i na ročištu održanom dana 23. ožujka 2023. na kojem je zaključen prethodni postupak.

16. Odredbom čl. 138. st. 1. ZPP propisano je da kada stranka ima zakonskog zastupnika odnosno punomoćnika, dostava se obavlja zakonskom zastupniku odnosno punomoćniku, ako u zakonu nije što drugo određeno.

17. Dakle, sukladno odredbi čl. 138. st. 1. ZPP, kada stranka ima punomoćnika dostava poziva za ročište se obavlja njezinom punomoćniku, a ne njezinom zamjeniku. U konkretnom slučaju, na pripremno ročište nije bio pozvan tužiteljev punomoćnik ili punomoćnica, već njihov zamjenik, što ne predstavlja urednu dostavu u smislu odredbe čl. 138. st. 1. ZPP. S obzirom da punomoćnik tužitelja nije bio uredno pozvan na pripremno ročište to nije bilo osnove niti da se na istome zaključuje prethodni postupak u smislu odredbe čl. 108. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 114/22) koja je u ovom konkretnom slučaju mjerodavna, a koja odredba predstavlja lex posteriori i lex specialis u odnosu na odredbu čl. 102. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 25/13) za koju tužitelj pogrešno smatra da ju je sud prvog stupnja trebao primijeniti. U postupku je dakle, osim ranije navedenih, počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 138. st. 1. ZPP

18. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 369. st. 1. ZPP, prvostupanjsku presudu ukinuti u pobijanom dijelu, te predmet u tom dijelu vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

19. S obzirom da je sud prvog stupnja na pripremnom ročištu održanom dana 23. ožujka 2023. zaključio prethodni postupak, a bitna povreda odredaba parničnog postupka se odnosi i na prethodni postupak, sukladno čl. 377. st. 1. ZPP, odlučeno je da se predmet vraća sudu prvog stupnja u stadij prethodnog postupka, a kako bi sud provođenjem novog prethodnog postupka mogao otkloniti bitne povrede na koje mu je ovaj sud ukazao ovim rješenjem.

20. Kako obveza naknade troškova ovisi o konačnom rješenju spora, to je ukinuta i odluka o troškovima parničnog postupka u dosuđujućem dijelu.

21. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

22. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka te će ponovno provesti prethodni postupak i odlučiti o dokaznim prijedlozima stranaka. Pritom će sud imati u vidu da nije vezan presudom koja je donijeta u kaznenom postupku (čl. 12. ZPP), te da o tužbenom zahtjevu odlučuje na temelju usmene, neposredne i javne rasprave (čl. 4. ZPP), što, između ostalog, znači da iskaze svjedoka iz kaznenog postupka može koristiti i na temelju istih utvrđivati činjenice samo ako za takvo postupanje postoji suglasnost stranaka koja mora biti jasno izražena. U tom smislu od stranaka će zatražiti da se jasno očituju koje dokaze predlažu da se izvedu neposredno na glavnoj raspravi, a koje posredno (čitanjem zapisnika o saslušanju i sl.). Nakon toga sud će moći donijeti pravilnu i na zakonu osnovanu odluku u kojoj je dužan, sukladno odredbi čl. 338. st. 4. ZPP, jasno navesti koje je činjenice utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio, zašto i kako ih je ocijenio.

23. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 4. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Vesna Žulj