Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-159/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vlasti Mrzljak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja EL (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], zastupanog po punomoćniku Branimiru Čoliću, odvjetniku u Rijeci, Užarska 28, protiv tuženice CL (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženice podnesenoj protiv dijela rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj Psp-18/2022-28 od 4. studenog 2024., dana 4. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj Psp-18/2022-28 od 4. studenog 2024. u t. I. te u t. III. izreke u dosuđujućem dijelu u kojem je naloženo tuženici naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 1.116,04 Eur sa zateznim kamatama kao u t. III. izreke te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka će biti odlučeno u konačnoj odluci suda.

Obrazloženje

1.Rješenjem suda prvog stupnja je odlučeno:

"I Utvrđuje se da je tužena CL iz [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]), u periodu između 13. veljače i 18. veljače 2022. smetala tužitelja EL, iz [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]), u posljednjem mirnom posjedu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da je srušila prethodno postavljenu žičanu metalnu ogradu, izvadivši iz zemlje pet (5) metalnih stupova povezanih žičanom mrežom koji su u skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine, dipl. ing. iz GEO LESI j.d.o.o. od 18. listopada 2023. označeni crvenim točkama A,B,C,D,E, te joj se nalaže suzdržati od ovakvog ili sličnog smetanja posjeda ubuduće, u roku od 8 dana.

II Odbija se zahtjev tužitelja u dijelu kojim traži da se tuženiku zaprijeti izricanjem novčane kazne za slučaj ponovnog takvog ili sličnog smetanja.

III Nalaže se tuženici, u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 1.116,04 Eur sa zateznim kamatama koje teku od 4. studenog 2024., kao dana donošenja rješenja, pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem, za tri postotna poena, kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, dok se zahtjev u preostalom dijelu odbija kao neosnovan".

2. Protiv dijela citiranog rješenja u t. I. te u t. III. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženici naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 1.116,04 Eur s pripadajućim zateznim kamatama kao u t. III. izreke, žali se tuženica iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da ovaj sud pobijani dio rješenja preinači sukladno žalbenim razlozima ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbenog postupka specificiran kao u žalbi.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj je osporio žalbene navode tuženice te je predložio odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijani dio rješenja uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba tuženice je osnovana.

5. Ispitujući pobijane dijelove rješenja u smislu čl. 365 st. 2 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13., 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22. - dalje U tekstu ZPP), ovaj sud je utvrdio da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju ukazuju tuženik jer je izreka nejasna, proturječna je sama sebi i razlozima u obrazloženju, slijedom čega istu nije moguće ispitati.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanjem posjedovne zaštite na način kako je to pobliže navedeno u izreci pobijanog rješenja te zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka.

7. Sud prvog stupnja u pobijanoj t. I. izreke prihvaća kao osnovan tužbeni zahtjev koji se odnosi na smetanje posjeda te zabranu takvog ili sličnog daljnjeg smetanja uz obrazloženje da je tužitelj bio posljednji mirni posjednik sporne nekretnine jer da je navedena činjenica utvrđena iz provedenih dokaza, posebno iz priloženih potvrda PP Benkovac-Obrovac od 12. rujna 2022. (list 35 spisa) te od 21. rujna 2022. (list 42 spisa), kao i iz iskaza svjedoka PL i ŠL (saslušani na ročištu od 9. travnja 2024. list 66-69 spisa).

8. Međutim, iz iskaza saslušanih svjedoka PL i ŠL ne proizlazi utvrđenom činjenica da bi tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu predmeta spora jer svjedok ŠL iskazuje da je navedeni bedem pripadao prednicima tužene (svekru), dok svjedok PL iskazuje da isti predstavlja među između nekretnina stranaka.

9. Osim toga, svjedok PL je na ročištu od 9. travnja 2024. iskazao kako sporni prostor nije čišćen nakon rata, što sud navodi i u obrazloženju pobijane odluke u t. 15. Međutim, u istoj t. 15 obrazloženja se navodi kako je svjedok PL u više navrata vidio tužitelja da čisti sporni prostor i postavlja ogradu. Slijedom navedenog je nejasan i proturječan zaključak suda prvog stupnja da je tužitelj u zadnjem mirnom posjedu sporne nekretnine.

10. Odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96 i dr., dalje: ZV) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Prema stavku 2. istog propisa i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smije to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Prema stavku 3. istog propisa pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja, a prema st. 4. tog propisa pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći.

11. Prema odredbi čl. 22. st. 1. i 2. ZV posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovanog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

12. Prema odredbi čl. 441. ZPP raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

13. Posjed predstavlja faktično stanje zaštićeno pravom te unatoč zaštiti koju pravni poredak pruža posjedu, posjed nije pravo, pa ni njegova pravna zaštita nije istovjetna pravnoj zaštiti vlasništva, odnosno drugih stvarnih prava. Cilj je posjedovne parnice uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja. U toj je parnici rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja.

13.1. Smetanje posjeda postoji ako je posjednik uznemiravan u faktičnoj vlasti (čl. 20. st. 2. ZV) bez obzira da li je kod onoga koji je samovlasno smetao posjednika u posjedu postojala volja za smetanjem posjeda (animus turbandi).

14. U odlučnoj činjenici posljednjeg mirnog posjeda sporne nekretnine razlozi su nejasni i proturječni, slijedom čega pobijanu odluku nije moguće ispitati.

15. Stoga je na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet tome sudu na ponovno suđenje.

16. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će utvrditi činjenice odlučne za rješenje predmetnog spora na koje mu je ukazano ovim rješenjem, razmotriti i ostale žalbene navode tuženice ukoliko su od značaja za odlučivanje te će na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog izvedenog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP) donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu.

17. Budući da je ukinuta presuda u pogledu glavne stvari valjalo je ukinuti i odluku o troškovima parničnog postupka.

18. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

U Zagrebu 4. veljače 2025.

Sudac:

Vlasta Mrzljak