Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: P-269/2022-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Koprivnici po sutkinji Dragi Parag kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužiteljice IŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupa je odvjetnica Sanja Godek-Glavina, protiv tuženice Općina Rasinja OIB: 79950489166 iz Rasinje, Trg Sveto Florijana 2, zastupana po odvjetniku Damiru Barešiču, radi utvrđenja, 04. veljače 2025.,

r i j e š i o  j

e

Ovaj sud proglašava se apsolutno nenadležnim za suđenje u ovome sporu, te se odbacuje tužba tužiteljice.

Obrazloženje

1. Tužiteljica IŠ navodi da je samovlasnica je kčbr. [katastarska čestica] kuća broj 127 i dvorište u Mjesnoj Rudini sa 536 čhv. kčbr. [katastarska čestica] kuća broj 109 i dvorište u Mjesnoj Rudini sa135 čhv. upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a također je upisana u njezinom posjedu kod Područnog ureda za katastar Koprivnica, Posjedovni list broj: 2443 k. o. [katastarska općina]. Predmetna nekretnina u naravi je obiteljska kuća sa dvorišnim zgradama, dvorištem i okućnicom, time da sa tužiteljicom u toj kući živi njen sin RŠ.

1.1. Navedenu nekretninu IŠ naslijedila je iza smrti svoje majke AŠ koja je pak tu nekretninu dobila iza smrti svojeg supruga UŠ a koji je tu nekretninu naslijedio od roditelja I i NŠ. Djed i baka tužiteljice tu nekretninu kupili su 1902 godine od EŠ i zajedno sa tom nekretninom kupili su i put koji se pružao od javnog puta pa do njihove nekretnine kroz česticu 18/1 k. o. [katastarska općina] . Taj put bio je predmetom nagodbe 1871 godine izmeĎu HŠ i VŠ , time da je KŠ bio u srodstvu sa EŠ ali tužiteljica ne zna u kakovom srodstvu. Dakle, tužiteljica je uz navedene nekretnine naslijedila i put iza smrti svoje majke koja je pak to naslijedila iza smrti svojih roditelja. Predmetni put se isključivo koristio za potrebe nekretnine tužiteljice, ali nikada nije bio formiran kao posebna čestica i izdvojen od čestice 18/1, međutim svi u selu znali su da je to njihov put, koji nikada nije osporavao vlasnik čestice 18/1 k. o. [katastarska općina] Štabi Ljubica, a sada je ta čestica u vlasništvu LŠ. Lijevo od tog puta pruža se čestica 18/2 koja je sada u vlasništvu SŠ. Čestice 18/1 i 18/2 imaju direktnu vezu sa javnim putem, odnosno sa javnog puta koji ima oznaku kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], moguć je pristup na te čestice.

1.2. Tužiteljica je saznala da je Općina Rasinja isparcelirala česticu 18/1 k. o. [katastarska općina] tako da je njezin put dobio novi broj 18/3 k. o. [katastarska općina], Ulica Jurja Husa Rasinjanina sa 114 m2 nerazvrstana cesta sa 114 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je upisana u zemljišnim knjigama u vlasništvu Općine Rasinja, jer se ta čestica vodi kao javno dobro u općoj uporabi- nerazvrstana cesta. S toga je ona preko sina zatražila informacije u Općini Rasinja zbog čega je sada njezin put dobio status javnog dobra u općoj uporabi-nerazvrstana cesta, te je njoj rečeno da je Općina angažirala geodetski ured ĆŠ koja je na nekretninama zatekla put, pa ga je formirala kao posebnu česticu i Općina je to prihvatila da je to nerazvrstana cesta i stoga je to takav upis. Obećano joj je da će se to ispraviti jer poznato je da taj put ne može biti javno dobro u općoj uporabi s obzirom da se koristi samo za potrebe njene nekretnine a ne i drugih nekretnina, obzirom da druge nekretnine imaju pristup sa javnog puta.

1.3. Da je 2011. godine stupio je na snagu Zakon o cestama i temeljem tog zakona Općina Rasinja je angažirala geodetski ured ĆŠ koja je na terenu vršila izmjeru,. U tom zakonu u čl. 98 (N.N. 2011) navodi se što su to nerazvrstane ceste. Prema tome nerazvrstana cesta je ona koja se koristi za promet vozila i koje svatko može koristiti. Navedena čestica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristi se samo za potrebe čestica 19/2 i 19/1 k. o. [katastarska općina], pa stoga ne može imati status nerazvrstane ceste. Radi se u stvari o nekretnini u privatnom vlasništvu koja se koristi kao pristup sa javnog puta do nekretnine tužiteljice, pa tu nekretninu Općina nije mogla proglasiti javnim dobrom u općoj uporabi, niti upisati vlasništvo iste. Da je to nekretnina u privatnom vlasništvu koje se koristi radi pristup na nekretnine tužiteljice saznanja ima i sin tužiteljice a i drugi svjedoci.

1.4. Obzirom da Općina navedenu česticu nije dala u vlasništvo tužiteljici, ona je Općini uputila odvjetnički dopis te je od Općine primila obavijest da nije moguće ukinuti javno dobro, ali da će o tome biti obaviješteno Općinsko vijeće Općine Rasinja. Kako nakon toga nije dobila informaciju o stavu Općinskog vijeća, tužiteljica je uputila popratni odvjetnički dopis ali do sada nije dobila nikakvo očitovanje o stavu općinskog vijeća koje o njezinom zahtjevu nije donosilo odluku a niti ju je o tome Općina obavijestila.

1.5. Tužiteljica tvrdi da čestica 18/3 predstavlja njezino vlasništvo jer ju ona i njezina obitelj kupila i uživa je preko 100 godina kao put do svoje nekretnine, tako da je ta nekretnina kupljena zajedno sa njezinim česticama 19/1 i 19/2 k. o. [katastarska općina] ali nikada ta čestica nije bila isparcelirana niti odvojena od kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ta čestica nema svojstvo javnog dobra, pa prema tome ne može biti nerazvrstana cesta, pa kako Općina njoj ne priznaje vlasništvo te čestice, ona traži da se njezino vlasništvo utvrdi na sudu te da se isto upiše u zemljišnim knjigama, pa predlaže da sud nakon provedenog postupka, usvoji tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu troškova postupka.

2. U odgovoru na tužbu navodi da za tuženu Općinu Rasinju nije sporno, da je tužiteljica vlasnica nekretnina označenih kao kčbr. [katastarska čestica] kuća broj 127 i dvorište u mjesnoj rudini sa 536 čhv i kčbr. [katastarska čestica] kuća broj 109 i dvorište u mjesnoj rudini sa 135 čhv, upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2.1. Naprotiv, prema povijesnom izvatku iz zemljišnih knjiga za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], razvidno je, da čestica označena kao kčbr. [katastarska čestica] kuća broj 161 i dvorište u mjestnoj rudini sa 199 čhv, prije provedene parcelacije, bila upisana u vlasništvo JŠ, a da je ta nekretnina, u površini od 619 m2 nakon provedene parcelacije, prešla u vlasništvo Bali Petra, temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog sa JŠ **.**.2021.

2.2. Nekretnina označena kao kčbr. [katastarska čestica] kuća broj 161 i dvorište u mjesnoj rudini sa 199 čhv, čijim cijepanjem je nastala nekretnina označena kao kčbr. [katastarska čestica] Ulica Jurja Husa Rasinjanina Nerazvrstana cesta za 114 m2, bila je u trenutku provođenja parcelacije u vlasništvu JŠ, pa slijedom toga, kad bi i bilo moguće ukidanje statusa javnog dobra s predmetne nekretnine, ona nikako ne bi mogla pripasti u vlasništvo tužiteljice.

2.3. Za ovaj postupak nevažno je, kada je i na koji način tužiteljica saznala za utvrđivanje statusa javnog dobra u odnosu na česticu zemljišta označenu kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a poriče se, da bi tužiteljici bilo dano bilo kakvo obećanje od strane ovlaštene osobe tužene „da će se to ispraviti“.

2.4. Nije u pravu tužiteljica, kada tvrdi, da se predmetna čestica, označena kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao nerazvrstana cesta, kojisti samo za potrebe čestica 19/2 i 19/1. Navedena čestica kojom se pruža nerazvrstana cesta dostupna je, kao i sve druge nerazvrstane ceste, svakome i u korištenju je kao takva dulje vrijeme, što znači, da je ona u javnoj uporabi i održavana je od tužene kao obveznika na održavanje nerazvrstanim cestama na svojem području.

2.5. Utvrđivanje navedene nekretnine kao javnog dobra u općoj uporabi i kao nerazvrstane ceste usklađeno je, kako sa Zakonom o cestama, tako i s Odlukom o nerazvrstanim cestama na području Općine Rasinja (Službeni glasnik Koprivničko- križevačke županije 10/2014). Nesporno je, da se tužiteljica putem punomoćnice obraćala tuženoj tražeći, da se u njenu korist utvrdi pravo vlasništva na nekretnini označenoj kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz prethodno ukidanje statusa javnog dobra s te nekretnine, na koja obraćanja je tužena odgovorila punomoćnici tužiteljice dopisom od 10. siječnja 2022.

2.6. Tužena se protivi navodu tužiteljice, da bi nekretnina označena kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila njezino vlasništvo te da navedena čestica nema status javnog dobra i da ne može biti nerazvrstana cesta.

2.7. Zaključno, tužena navodi da svim naprijed danim navodima dodaje i sljedeće:

- ne spada u sudsku nadležnost ukidanje statusa javnog dobra s nekretnine utvrđene javnim dobrom. Prema odredbi članka 103. stavak 2. Zakona o cestama, za donošenje odluke o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstane ceste nadležno je predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave;

- zbog toga, predlaže se sudu, da tužbu i tužbeni zahtjev u kojem tužiteljica traži ukidanje statusa javnog dobra u općoj uporabi u odnosu na nekretninu označenu kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odbaci jer predmet zahtjeva ne spada u sudsku nadležnost;

- tužiteljica nikada nije bila vlasnicom nekretnine čijim cijepanjem je nastala čestica označena kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa prema tome, kad bi i bio ukinut status javnog dobra u općoj uporabi u odnosu na tu česticu, ona nikako ne bi mogla postati vlasnicom te nekretnine temeljem odluke suda, jer postoji zapreka u odredbi članka 103. stavak 1. Zakona o cestama, prema kojoj nekretnina kojoj prestaje status javnog dobra ostaje u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju, ostaje u vlasništvu tužene; slijedom toga, nemaju značenja tvrdnje tužiteljice o tome, da je navedenu nekretninu njezina obitelj „kupila i uživa preko 100 godina kao put do svoje nekretnine“.

2.8. . Slijedom svega navedenoga, tužena predlaže naslovnom sudu, da tužbu tužiteljice, te tuženoj dosudi parnični trošak s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate.

2.9. Tužbu se predlaže odbaciti obzirom na postavljen tužbeni zahtjev radi prigovora litispendencije odnosno nedostatka pravnog interesa koji je pretpostavka odlučivanja o zahtjevima za utvrđenje osnovom odredbe čl. 189. ZPP-a.

3. Prema čl. 16. st. 1., st. 3., Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11,, 148/11., 25/13., 89/14.,70/19 i 80/22-, 114/22, 155/23 dalje: ZPP) propisano je da sud do pravomoćnosti odluke po službenoj dužnosti pazi ide li rješavanje spora u sudsku nadležnost.

4. Tužiteljica predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica IŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], vlasnica kčbr. [katastarska čestica] Ulica Jurja Husa Rasinjanina sa 114 m2, nerazvrstana cesta sa 114 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa se istoj ukida status javnog dobra u općoj uporabi-nerazvrstana cesta, te se ista upisuje kao kuća broj 18 i dvorište u Ulici Jurja Husa Rasinjanina u vlasništvu tužiteljice IŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], što je tužena Općina Rasinja OIB:79950489166 , [adresa] zastupana po načelniku PŠ dužna priznati te trpjeti da si tužiteljica temeljem ove presude navedenu nekretninu prenese sa imena i vlasništva Općine Rasinja na svoje ime i vlasništvu u zemljišnim knjigama te je tužena Općina Rasinja dužna tužiteljici IŠ naknaditi troškove ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3 % poena, koja se na taj trošak računa od presuđenja do plateža, sve navedeno u roku od 15 dana."

5. Uvid u potvrdu za nerazvrstane ceste – javno dobro u općoj uporabi Općine Rasinje, Općinski načelnik klasa 340-09-16-01/05, ur. broj: 2137/13-16-4 od 24. lipnja 2016. godine utvrđeno je da se potvrđuje da se sukladno Odluci o nerazvrstanim cestama na području Općine Rasinje, niže navedene k.o. prema novom stanju nalaze na području Općine Rasinja te da su one u naravi nerazvrstane ceste i to kčbr. između kojih je i predmetna čestica 18/3 k. o. [katastarska općina] u naravi dio nerazvrstane ceste – Ul. Jurja Husinja Rasinjinja (list 16.)

6. Uvidom u očitovanje nositelja prava na nerazvrstanoj cesti Općina Rasinja, Općinski načelnik klasa 340-09/16-01/05 ur. broj: 2137/13-16-3 od 24. lipnja 2016. godine utvrđenoje da je Općina dala očitovanje da su predmet Geodetskog elaborata nerazvrstanih cesta na području Općine Rasinja između ostalog i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dio nerazvrtane ceste – Ul. Jurja Husa Rasinjinja, a sukladno Odluci o nerazvrstanim cestama na području Općine Rasinja (službeni glasnik Koprivničko – križevačke Županije) broj 10/14.

7. Uvidom u izvješće o utvrđivanju granica zemljišta na kojem je izvedena nerazvrstana cesta ureda ovlaštenog ing. geodezije ĆŠ, dipl. ing. geod. utvrđeno je da je izvješće dato o utvrđivanju granica zemljišta prema novom stanju na kojem je izvedena nerazvrstana cesta, a odnosi se i na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dio nerazvrstane ceste – Ul. Jurja Husa Rasinjinja, a sukladno Odluci o nerazvrstanim cestama na području Općine Rasinja (službeni glasnik Koprivničko – križevačke Županije ) broj 10/14. (list 17-21).

8. Uvidom u izvadak iz Zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela Koprivnica, stanje na dan 26. studeni 2021. godine, za zk. ul [broj ZK uloška], utvrđeno je da je na upisanim česticama pa tako i na kčbr. [katastarska čestica] Ul. Jurja Husa Rasinjinja nerazvrstana cesta sa 114m2 upisana u vlastovnici na ime 1/1 dijela Općina Rasinja OIB: 79950489166, Trg sv. Florijana 2, 48312 [adresa] (list 23-29).

9. Prema Zakonu o cestama, Narodne novine (84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23, 133/23), nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi, pravomočnošću Uporabne dozvole, donosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu, a nerazvrstana cesta upisuje se u Zemljišnu knjigu kao javno dobro u Općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice Lokalne samouprave (čl. 102. st. 1. i 2.).

10. Ukidanje statusa javnog dobra u Općoj uporabi nerazvrstanoj cesti propisano je odredbom čl. 103. Prema stavku 2. istog članka odluku o ukidanju statusa javnog dobra u Općoj uporabi nerazvrstane ceste ili njezinog dijela donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

11. Kako ovaj sud smatra da rješenje ovoga spora ne spada u sudsku nadležnost sud se proglasio apsolutno nenadležnim za postupanje u ovome sporu, te je valjalo odbaciti tužbu tužiteljice (čl. 282. ZPP-a). Te je valjalo riješiti kao u izreci rješenja.

Koprivnica, 04. veljače 2025.

Sutkinja

Draga Parag

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana dostave pismenog otpravka rješenja.

Dostaviti:

1. Odvjetnica Sanja Godek Glavina

2. Odvjetnik Damir Barešić