Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4522/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća Slavice Garac, suca izvjestitelja i člana vijeća Diane Preglej i člana vijeća Nike Grospić Ivasović, u pravnoj stvari tužitelja KIJ iz [adresa] 1BL, [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Karlo Novosel, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika KI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Damir Đapić, odvjetnik u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-581/2018 od 4. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 4. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-581/2018 od 4. srpnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja je pod točkom I izreke odbijen tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku KI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju, i to EIJ iz [adresa] CM50EZ, [osobni identifikacijski broj] isplatI iznos od 230.000,00 HRK (slovima: dvjesto i trideset tisuća kuna), a sve zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a koja kamata teče od dana 21.09.2016. pa sve do isplate, i to sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tuženiku KI iz [adresa], [osobni identifikacijski broj] da tužitelju, i to EIJ iz [adresa] CM50EZ, [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 3.164.052,59 HRK (slovima: tri milijuna sto šezdeset i četiri tisuće pedeset i dvije kune i pedeset i devet lipa), a sve zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a koja kamata teče od dana 21.09.2016. pa sve do isplate, i to sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana pod prijetnjom ovrhe.

3. Nalaže se tuženiku KI iz [adresa], OIB:, OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju, i to EIJ iz [adresa] CM50EZ, [osobni identifikacijski broj], isplaćuje rentu za izgubljenu zaradu u mjesečnom iznosu od 67.769,10 HRK (slovima: šezdeset i sedam tisuća sedamsto šezdeset i devet kuna i deset lipa), počevši od 01.02.2017. godine pa nadalje i to najkasnije do svakog 15-og u mjesecu, a sve zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a koja kamata teče od dospjeća svakog pojedinog obroka pa sve do isplate.

4. Nalaže se tuženiku KI iz [adresa], OIB:, [osobni identifikacijski broj] da tužitelju, i to EIJ iz [adresa] CM50EZ, [osobni identifikacijski broj], podmiri trošak ovog postupka, a sve zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, na svaki od dužnih iznosa, pa sve do isplate, i to sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

Pod točkom II izreke je naloženo tužitelju da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu od 202.632,00 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 4. srpnja 2024. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog svih zakonom predviđenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/2023 - dalje: ZPP), te predlaže ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje pred drugim sucem. Trošak sastava žalbe ne traži.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Predmet spora je isplata naknade neimovinske i imovinske štete koju je tužitelj pretrpio u štetnom događaju koji se zbio u noći s dana 21. rujna 2013. na 22. rujna 2013. na način da se tužitelj zaputio iz pravca hotela gdje je odsjeo putem prema državnoj cesti D8, koji put je vrlo strm i nije ograđen prema državnoj cesti, unatoč činjenici da je pad prema državnoj cesti visok oko 6-7 metara, a u jednom trenutku tužitelj je zapeo na jedno povišenje koje je bilo na samom putu te se prevalio preko ruba puta i pao na državnu cestu D8 sa visine od 6-7 metara kojom prilikom je zadobio teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma potkoljenice obje noge

6. Osnovano tužitelj ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer postoji proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude i sadržaja spisa pa je tako sud prvog stupnja pod točkom 33. obrazloženja napisao „da je tužitelj u tužbi naveo da je izgubio ravnotežu uslijed povišenja na putu za koje je povišenje zapeo, dok u svom iskazu tužitelj navodi da je uzrok gubitka ravnoteže bljeskanje, sjajna svjetlost koja je dolazila sa desne strane“.

7. Naime, iz podataka u spisu jasno proizlazi da tužitelj u ovom postupku uopće nije saslušan pa sud prvog stupnja njegov iskaz nije ni mogao citirati niti je taj iskaz mogao ocjenjivati (pod točkom 35. obrazloženja je navedeno da „sud nije prihvatio iskaz tužitelja).

8. U obrazloženju presude je navedeno sljedeće:

- da je tužitelju kod KBC-a Split, Odjel za medicinsko laboratorijsku dijagnostiku, Firule, na dan 22.09.2013.g., u 02.47 h pretragom utvrđeno da ima 1,9 g%o alkohola u organizmu (list 9 spisa),

- da je pregledom izvatka iz zemljišne knjige od 18. rujna 2016. sud utvrdio da su na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisani kao suvlasnici Republika Hrvatska za 16656/16810 dijela, KI za 77/16810 dijela, te EI pok. K za 77/16810 dijela,

- da je u potvrdi PU Splitsko – dalmatinske, II policijske postaje od 25.04.2017. navedeno da je dana 22. rujna 2013. u 01,56 ta policijska postaja zaprimila dojavu da u [adresa], u blizini Hotela Lav, na kolniku ulice Magistrala D-8, leži muškarac i pored njega da se nalazi drugi muškarac koji telefonira; da su po zaprimljenoj dojavi upućeni policijski službenici II PP koji su prikupili obavijesti da su se dva strana državljanina [adresa], IIJ, rod. 16.02.1974. iz Londona, Putovnica broj: [broj putovnice], i RM, rod. 09.10.1978. iz [adresa], vraćali prema apartmanu u [adresa] u [adresa] kada je IIJ hodao zidom s kojega je pao na kolnik navedene ulice te da je nakon pada IIJ po djelatnicima HMP prevezen u KBC Split, gdje su mu konstatirane teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma donjih dijelova obje potkoljenice kao i da je IIJ u KBC Split utvrđena koncentracija alkohola u organizmu od 1,9 g/kg,

- da je sudski vještak za geodeziju Petar Čorić u svom nalazu i mišljenju (zaprimljenom u spis 31. kolovoza 2023, list 1422-1426) naveo da je na skici vještva prikazan asfaltirani put kojim se pristupa dvama objektima položenima u boku anagrafskih oznaka [adresa] (apartmani E) i [adresa] (apartmani I); da je prikazan stepenasti betonski zid izgrađen kao potporni zid navedenog asfaltiranog puta te je potporni zid prikazan na skici kao lik A, B, C, D, A, koji je položen na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je sudski vještak za promet dipl.ing. Neven Kralj u svom nalazu i mišljenju (list 1437-1447 spisa) naveo:

- da se priključni put na parkiralište ispred apartmana „I“ kbr. 3A i 3B, proteže u smjeru istok zapad, da je prekriven asfaltnim zastorom i prosječne je širine od 3,5 metara pa do 5 metara na samom ušću priključnog puta neposredno prije ulaska u parkirališni prostor i proteže se u usponu od oko 20%,

- da se uz južni rub priključnog puta nalazi betonski ogradni zid nejednolikih stepenastih dimenzija i sa najmanjom visinom od asfaltne podloge oko 3 cm pa do 40 cm, koji dijeli priključni put od prostora ispod njegove ravnine a koji završava na kolniku ceste D8,

- da je na očevidu punomoćnik tužitelja pokazao približno mjesto gdje je tužitelj pao u prostor ispod razine priključnog puta, odnosno u ravninu kolnika ceste D8 i na tom mjestu je visina od podloge oko 4,5 metara,

- da je izlaskom na mjesto očevida u dnevnim i u noćnim uvjetima, vidljivo da se stup javne rasvjete nalazi izvan južnog ruba kolnika ceste D8, na udaljenosti od oko 6 metara od mjesta pada u pravcu juga i izlaskom na mjesto nezgode u noćnim uvjetima, utvrđeno je da osvjetljava prostor priključnog puta uz izuzetak sjene koju baca ogradni zid na 0,2 do 0,5 metara, a što je vidljivo iz priložene fotodokumentacije.

- da pješak koji prilazi zidu iz pravca objekata apartmani „Stipe“, dakle iz pravca sjevera u pravcu juga, na udaljenosti od oko 2 metra prije pristupa ogradnom zidu ima jasnu mogućnost uočavanja da s ogradnim zidom završava ravnina priključnog puta i da se izvan ogradnog zida u pravcu juga nalazi prostor ispod razine priključnog puta, na pokazanom mjestu pada, dubine oko 4 metra.

9. Polazeći od naprijed opisanih utvrđenja, sud prvog stupnja je zaključio da je do predmetnog štetnog događaja došlo isključivo uslijed skrivljenog ponašanja tužitelja, koji se kritične prigode sa 1,9 g/kg kretao po zidu koji je dijelio pristupni put kojim se pristupalo hotelu u kojem je tužitelj odsjeo, i Jadransku magistralu, odnosno državnu cestu D8, iako je tužitelj imao mogućnost nesmetanog pristupa do hotela pristupnom cestom koja je najmanje širine 3,5 metra a najveće širine 5 metara.

10. Također je u obrazloženju pobijane presude navedeno da raspon od 1,5 do 2,5 promila alkohola u organizmu predstavlja pijano stanje, a koje se manifestira time da je osoba vidno pijana, neusklađenih pokreta, otežanog kretanja govora, velikih i naglih oscilacija raspoloženja kao i da je općepoznata činjenica da se osoba pod utjecajem alkohola ponaša drugačije nego trijezna osoba, konkretno da osobe pod utjecajem alkohola dobiju hrabrost, da im "popuste kočnice" uslijed čega poduzimaju radnje koje inače ne bi poduzimale, a radi se obično o radnjama koje sadrže dosta rizika, odnosno takve se osobe usude napraviti ono što trijezni ne bi napravili.

11. Stoga prvostupanjski sud zaključuje da su kod tužitelja, uslijed utjecaja alkohola kojeg je tužitelju izmjereno cca 1,9 g/kg i to 2,5 do 3,0 sata nakon nezgode iz čega je za zaključiti da je kod tužitelja u vrijeme nezgode bila i veća koncentracija alkohola, "popustile kočnice", da je tužitelj, uslijed tolike koncentracije alkohola stekao hrabrost da hoda zidom koji dijeli pristupni put do hotela i državnu cestu D8, te da je međutim, zbog neusklađenih pokreta, smanjenih refleksa i otežanog kretanja, te smanjenih mogućnosti koncentracije i prosuđivanja, a sve to uslijed alkoholiziranosti, pao sa zida na državnu cestu D8 i zadobio ozljede.

12. U pravu je žalitelj kada ističe da je prvostupanjski sud preuzeo ulogu toksikološkog vještaka, navodeći da je to suprotno odredbi čl. 250. ZPP-a, čime sadržajno upire na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP- a koju je sud prvog stupnja u konkretnom slučaju i počinio.

13. Nadalje, ovdje treba reći da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude propustio uzeti u obzir sljedeće.

14. U dopisu Županijske uprave za ceste od 1. srpnja 2015. (list 7 spisa) je navedeno da je kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sastavni dio državne ceste oznake D8 te da sukladno čl. 82. Zakona o cestama ("Narodne novine", br. 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013 i 92/14) državnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava trgovačko društvo Hrvatske cesta d.o.o. Vončinina 3, 10000 Zagreb.

15. Iz dopisa Hrvatskih cesta, Odjel za opće i pravne poslove Split, od 24. studenoga 2020. proizlazi da je predmetna nekretnine oznake č. zem. [katastarska čestica] upisana u ZU 891 k. o. [katastarska općina], u naravi predstavlja državnu cestu DC-8 te predstavlja Javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske pod upravljanjem Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb, a sve temeljem odredbi Zakona o cestama.

16. Prema čl. 3. st. 1. Zakona o cestama javne ceste su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske.

17. Iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka i skice lica mjesta od 31. kolovoza 2023. (list 1423-1424 spisa) vidljivo je da se stepenasti betonski zid, izgrađen kao potporni zid asfaltnog puta kojim se pristupa do apartmanskih objekata [adresa] (apartmani Š) i [adresa] (apartmani I), nalazi na č. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je iz z.k. izvatka za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 1528 spisa) vidljivo da je k. č. br. [katastarska čestica] javna cesta DC8, [adresa] m2 javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske – pod upravom Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb, Vončinina ulica 3. Pritom je tužitelj uz podnesak od 13. lipnja 2024. dostavio dokaz da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala od dijelova k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 1524 spisa).

18. Dakle, iz naprijed navedenog proizlazi da se štetni događaj zbio na javnoj cesti koja je u vlasništvu Republike Hrvatske zbog čega je pitanje odgovornosti tuženika sud prvog stupnja trebao ocijeniti u odnosu na tu odlučnu činjenicu, vodeći računa o tome tko je ovlašten i obvezan postavljati zaštitnu ogradu na predmetnom zidiću kao i javnu rasvjetu, a s obzirom da se isti nalaze na području javne ceste.

19. U pravu je žalitelj kada ističe da je prvostupanjski sud i u odnosu na odluku o troškovima postupka počinio apsolutno bitnu povredu jer se presuda u tom dijelu ne može ispitati, čime ukazuje na povredu iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, koju je ovaj drugostupanjski sud također odlučio otkloniti primljenom odredbe čl. 373.a st. 1. i 3. ZPP-a.

20. Točni su žalbeni navodi tužitelja da je tuženiku dosuđen trošak bez obrazloženja koja je vrijednost predmeta spora te na koji način je izračunat ukupan broj bodova kao ni na koji način je izračunat iznos svakog pojedinog dosuđenog iznosa troška.

21. Tužitelj je tužbenim zahtjevom tražio isplatu naknade neimovinske štete u iznosu od 230.000,00 kn, imovinske štete na ime izgubljene zarade u iznosu od 3.164.052,59 kn te isplatu mjesečne renta u iznosu od 67.769,10 kn (što za 12 mjeseci iznosi 813.229,20 kn), što za petogodišnje razdoblje (čl. 36. ZPP-a) iznosi 4.066.146,00 kn), odnosno ukupno je vrijednost predmeta spora 7.460.198,59 kn, a što primjenom fiksnog tečaja iznosi 990.138,51 euro, pa u skladu s Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", br. 138/2023 – dalje: Tarifa) nagrada odvjetniku za sastav podnesaka u punom iznosu je 5724 boda.

22. Budući da je na naprijed opisani način sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. i čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, valjalo je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje.

23. U ponovnom suđenju će sud prvog stupnja otkloniti sve nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, provesti dokaz saslušanjem tužitelja, a po potrebi i druge dokaze koje su stranke predložile, pozvati vještaka za geodeziju Petra Čorića da se očituje od identifikaciji č. zem. [katastarska čestica] i č. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a nakon toga donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku (vodeći računa o odlučnoj činjenici da se štetni događaj zbio na području javne ceste) kako u pogledu glavne stvari tako i u pogledu troškova postupka, dajući za istu jasne i valjano obrazložene razloge.

U Zagrebu 4. veljače 2025.

Predsjednik vijeća:

Slavica Garac