Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4191/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Jadranke Matić, kao predsjednice vijeća, Ksenije Jakovčević, kao suca izvjestitelja i članice vijeća i Lidije Bošnjaković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja ĐĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja KĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupanih po punomoćniku Srđanu Simiću, odvjetniku iz Pule, protiv tuženika SUVLASNIKA STAMBENE ZGRADE U [adresa], kojeg zastupa upravitelj i zakonski zastupnik EKI INŽINJERING d.o.o., Pula, Matetića Ronjgova 2, [osobni identifikacijski broj], a njega punomoćnik Marko Babić, odvjetnik iz Pule, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o žalbi 1. i 2. tužitelja protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-1880/2019-34 od 26. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 4. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba 1. i 2. tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-1880/2019-34 od 26. travnja 2024.

II. Odbija se zahtjev 1. i 2. tužitelja za naknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se ništetnom odluka Suvlasnika stambene zgrade u [adresa] od 10. svibnja 2019. o izvođenju radova na Zgradi i to sanacija balkona zgrade, sklapanja ugovora o kreditu kod vjerovnika Privredne banke Zagreb d.d. [osobni identifikacijski broj] u iznosu od 27.871,79 eura s fiksnom kamatnom stopom u visini 4,49% godišnje, naknadom za obradu zahtjeva 0,50% odobrenog iznosa Kredita te rokom otplate Kredita 10 godina, kao i o povećavanju mjesečne pričuve Zgrade na 0,72 eura/m2 počevši od 1. lipnja 2019. (0,24 eura/m2 za redovnu mjesečnu pričuvu i 0,48 eura/m2 za kredit) i to do konačne otplate kredita."

II Odbija se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da odluka suvlasnika stambene zgrade u [adresa] od 10. svibnja 2019. o izvođenju radova na Zgradi i to SANACIJA BALKONA ZGRADE, sklapanja ugovora o kreditu kod vjerovnika Privredne banke Zagreb d.d. [osobni identifikacijski broj] u iznosu od 210.000,00 kuna s fiksnom kamatnom stopom u visini 4,49%, godišnje, naknadom za obradu zahtjeva 0,50% od odobrenog iznosa Kredita, te rokom otplate Kredita 10 godina, kao i o povećavanju mjesečne pričuvu Zgrade na 5,45 kuna/m2, počevši od 1. lipnja 2019. (1,85 kuna/m2 za redovnu mjesečnu pričuvu i 3,60 kuna/m2 za kredit) i to do konačne otplate kredita, ne proizvodi pravne učinke u odnosu na tužitelje.

III Nalaže se tužiteljima da tuženiku nadoknade trošak ovoga postupka od 2.250,00 eura u roku od 15 dana.

IV Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška postupka u iznosu od 2.990,00 eura."

2. Protiv navedene presude žale se 1. i 2. tužitelji zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP) te predlažu žalbu usvojiti uz naknadu troška žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. Nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer je sud prvog stupnja u obrazloženju presude dao jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama te nema proturječnosti između stanja spisa i danih razloga, a ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati.

5. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud je ustanovio da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP, na koju pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. Isto tako, nije se ostvarila niti u žalbi označena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u svezi čl. 8. ZPP. Na te žalbene navode valja odgovoriti da je sud prvog stupnja, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP ispitao sve okolnosti odlučne za donošenje pravilne i zakonite presude u ovom predmetu te je odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i to na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. a na temelju tako izvedenih dokaza i njihove ocjene pravilno je i potpuno utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod spornog odnosa među strankama Taj sud dao je uvjerljive i logične razloge na osnovu točno kojih određenih dokaza sud uzima za utvrđenu i koju činjenicu, a koju ne i zašto.

7. Stoga zaključke prvostupanjskog suda o postojanju pravno odlučnih činjenica u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, a žalitelji vlastitom ocjenom izvedenih dokaza nisu uspjeli dovesti u sumnju pravilnost zaključaka prvostupanjskog suda, pa nije počinjena niti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, a na tako potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo.

8. Predmet ovog postupka je zahtjev na utvrđenje ništetnom Odluke Suvlasnika stambene zgrade u [adresa] od 10. svibnja 2019. o izvođenju radova na Zgradi i to sanacija balkona zgrade, o sklapanju ugovora o kreditu s Privrednom bankom Zagreb d.d. [osobni identifikacijski broj] u iznosu od 27.871,79 eura s fiksnom kamatnom stopom u visini 4,49% godišnje, naknadom za obradu zahtjeva 0,50% odobrenog iznosa Kredita te rokom otplate Kredita 10 godina, kao i o povećavanju mjesečne pričuve Zgrade na 0,72 eura/m2 počevši od 1. lipnja 2019. (0,24 eura/m2 za redovnu mjesečnu pričuvu i 0,48 eura/m2 za kredit) i to do konačne otplate kredita (dalje: Odluka), te eventualno kumulirani zahtjev na utvrđenje da navedena Odluka ne proizvodi pravne učinke.

9. Tužitelji su u činjeničnim navodima tužbe, te tijekom postupka isticali da su tuženici - suvlasnici stambene zgrade u [adresa], bez njihove suglasnosti dana 10. svibnja 2019. donijeli Odluku o sanaciji balkona zgrade, prihvatili su ponudu izvođača "Graditelj krovovi d.o.o." sa sjedištem u [adresa], podigli su kredit kod Privredne banke Zagreb d.d. u iznosu od 210.000,00 kuna sa fiksnom kamatnom stopom u visini 4,49% godišnje, sa naknadom za obradu zahtjeva 0,50% od odobrenog iznosa te rokom otplate kredita 10 godina, te su donijeli odluku o povećanju mjesečne pričuve na 5,45 kn/m2 počevši od 1. siječnja 2019. do konačne otplate kredita, te su upravitelja obavijestili da sanacija balkona ne predstavljaju posao redovne već izvanredne uprave, za koji nisu dali suglasnost, te da je u smislu odredbe čl. 89. st. 3. toč. 2. Zakon o vlasništvu i drugom stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14,81/15 i 94/17 - dalje: ZV) navedena odluke suvlasnika ništetna odnosno i ne proizvodi pravne učinke.

10. Nasuprot tome, tuženici drže da je pobijana Odluka zakonita jer se odnosi na održavanje zajedničkih dijelova nekretnine - pročelja zgrade koje obuhvaća i balkonske ograde u uporabnom i funkcionalnom stanju, ujedno i u svrhu otklanjanja opasnosti za život i zdravlje ljudi i predstavlja poslove redovite uprave, a ne izvanredne uprave jer prema uobičajenom tijeku stvari, održavanje i otklanjanje takve stvarne opasnosti ne predstavlja izvanrednu situaciju koja zahtijeva jednoglasno odlučivanje pa za donošenje iste nije bila potrebna suglasnost svih suvlasnika, nego samo suvlasnika koji imaju većinu suvlasničkih dijelova, a i odluka o sklapanju ugovora o kreditu i visini zajedničke pričuve donosi se većinom suvlasničkih dijelova, a o čemu se radi upravo u konkretnom slučaju.

11. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporno da su tužitelji vlasnici posebnih dijelova stambene zagrade u [adresa] i da tužitelji zajedno sa KV čine ukupno 29,13 % vlasničkih udjela predmetne stambene zgrade koji nisu potpisnici Odluke o sanaciji balkona, prihvaćanju ponude Graditelj Krovovi d.o.o., financiranju radova kreditom u iznosu 210.000,00 kuna, povećanjem mjesečne pričuve s 1,53kn/m2 na 1,85kn/m2 zbog povećanja redovnih troškova, povećanju pričuve za 3,60kn/m2 zbog otplate kredita.

12. Prvostupanjski je sud polazeći od sadržaja međuvlasničkog ugovora prema kojem:

- pročelje zgrade predstavlja konstruktivni nosivi element zgrade (čl. 3.),

- popravak pročelja zgrade predstavlja posao redovitog održavanja (čl. 16.d.), te

- da je popravak pročelja zgrade nužan kad postoji opasnost po život i zdravlje ljudi (čl. 18.f.), kao i Dopisa TGI d.o.o. po dipl. ing. građ. OĐ od 14. svibnja 2018. prema kojem je pregledom utvrđeno da su balkonske ograde i čelični nosivi profili dotrajali i u lošem stanju te da stabilnost balkonskih ograda i pregrada predstavlja opasnost za stanare i prolaznike radi čega predlažu kompletnu izmjenu balkonskih ograda i pregrada balkona osim ograde prizemlja koja je u dobrom stanju, kao i nalaza i mišljenja građevinskog vještaka MĐ kojim je utvrđeno da su zbog narušene stabilnosti ograde balkona i čeličnih nosivih profila izvedeni radovi na balkonima pročelja predmetne stambene zgrade bili nužni radi otklanjanja opasnosti od štete i ozljeđivanja korisnika stanova i prolaznika od otpadanja dijelova ograde na javnu površinu te da se zbog jedinstvenosti i uniformiranosti pročelja zgrade kao i međusobne povezanosti ograda cijelom dužinom pročelja, radovi nisu mogli izvoditi parcijalno odnosno samo na mjestima gdje su postojala veća i opasnija oštećenja, jer bi zasigurno u kraćem vremenskom roku došlo do vidljivih oštećenja i na mjestima koja na "oko" možda nisu bila vidljiva, ali zbog vremenske dotrajalosti i izostavljenog održavanja su loša, što se vidjelo na ogradama balkona uz stanove tužitelja,

utvrdio da je popravak pročelja zgrade bio nužan, pa kako popravak pročelja zgrade predstavlja posao redovitog održavanja o kojem se odluke donose natpolovičnom većinom suvlasnika te da je osnivanje i stvaranje primjerene zajedničke pričuve za pokriće redovitog održavanja, hitnih nužnih popravaka i ostalih usluga redovno upravljanje o kojem se odluke donose natpolovičnom većinom suvlasnika, zaključio je da je pobijana Odluka suvlasnika pravilno donesena i odnosi se na sve suvlasnike zbog čega je odbio tužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnosti i eventualno kumulirani zahtjev da iste ne proizvodi pravne učinke.

13. Odluka suda prvog stupnja pravilna je i zakonita pa ju prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.

14. Prema odredbi čl. 86. ZV poslovi redovite uprave cijelom nekretninom su osobito:

- redovito održavanje zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine, uključujući i građevne promjene nužne radi održavanja,

- stvaranje primjerene zajedničke pričuve za predvidive buduće troškove,

- uzimanje zajmova radi pokrića troškova održavanja koji nisu pokriveni pričuvom, a potrebni su za obavljanje poslova urednoga održavanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine,

- primjereno osiguranje nekretnine itd.

15. Prema odredbi čl. 89. st. 1. ZV troškove za održavanje i za poboljšavanje nekretnine snose svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno, a prema st. 2. doprinose za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno dok st. 3. istog članka propisano da suvlasnici mogu odrediti i drukčiji ključ raspodjele troškova i doprinosa zajedničkoj pričuvi nego što je to prethodno navedeno, što je u konkretnom slučaju i učinjeno u odnosu na KV, koja je oslobođena od sudjelovanja u troškovima popravka pročelja zgrade jer njezin stan nema balkon.

16. Čl. 90. st. 1. ZV je propisano da je zajednička pričuva namjenski vezana zajednička imovina svih koji su suvlasnici nekretnine, namijenjena za pokriće troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova, a st. 2. istog čl. da zajedničku pričuvu tvore novčani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na temelju odluke donesene većinom suvlasničkih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekoga suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive troškove i uzimajući u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika dok prema st. 3. istog čl. zajedničkom pričuvom upravljaju suvlasnici, odnosno upravitelj nekretnine kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojega suvlasnika, uloženom na način da donosi plodove s time da su prema st.4.istog čl. dopuštena samo ona plaćanja iz pričuve koja su učinjena radi plaćanja troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine ili otplatu zajma uzetoga za pokriće tih troškova, a ovrhu je dopušteno provoditi na zajedničkoj pričuvi samo radi podmirenja tih tražbina.

17. Sukladno čl. 67. st. 6. ZV vlasništvo posebnog dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenog posebnog dijela nekretnine, a u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenog posebnog dijela.

18. Suprotno žalbenim navodima, u konkretnom slučaju predmetne balkonske ograde ulaze u sastav zajedničkih dijelova zgrade kao bitni element pročelja zgrade, kao i balkonske pregrade sa čeličnom konstrukcijom koje predstavljaju neodvojivi funkcionalni dio balkonske ograde, to je pravilno sud prvog stupnja ocijenio da je pobijanom Odlukom od 10. svibnja 2019. jasno definirano izvođenje radova - radi popravka odnosno sanacije istih koji predstavljaju troškove za održavanje i za poboljšavanje cijele nekretnine kao i namjenu nužne dodatne pričuve, koji predstavljaju poslove redovite uprave u smislu odredbe čl. 86. st. 1. ZV i čl. 16.d. međuvlasničkog ugovora za koje nije potrebna suglasnost svih već samo suvlasnika koji imaju većinu suvlasničkih dijelova.

19. Nadalje, imajući u vidu da je predmetna zgrada izgrađena oko 1960. i da iz izvedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da su izvedeni radovi na balkonima pročelja bili nužni radi otklanjanja opasnosti od štete i ozljeđivanja korisnika stanova i prolaznika jer je stabilnost postojeće konstrukcije balkonskih ograda i pregradnih obloga između susjednih balkona bila do te mjere ugrožena da je predstavljala opasnost za stanare i prolaznike i zahtijevala je kompletnu izmjenu balkonskih ograda i pregrada između susjednih balkona osim dijela koji se proteže po čitavoj dužini prizemlja, koji radovi su uzajamno ovisili i o radovima na sanaciji podloge balkona s okapnicama, sanaciji oštećenja armiranobetonskih greda i sanaciji cjelokupne fasade pročelja neovisno o tvrdnjama tužitelja da su oni svoje balkone sanirali prilikom kupnje stanova 2005. i 2010. s obzirom da je tijekom postupka utvrđeno da je ograda uz stan tužitelja pobojana fasadnom bojom također u lošem stanju jer je pregledom donje površine ograde vidljivo da armiranobetonska monijerka ima veće pukotine, dijelove koji otpadaju, metalne cjevaste šipke koje nose ogradu u kontaktu s podom balkona su vrlo dotrajale i zahvaćene visokim stupnjem korozije, a opšavni lim je zahvaćen korozijom.

20. Osim toga, vještak je na ročištu dana 12. ožujka 2024. pojasnio da su izvedeni radovi više nužni nego korisni jer se od izgradnje pročelje zgrade nije održavalo, a u takvom stanju je predstavljalo opasnost za korisnike i slučajne prolaznike, što proizlazi i iz fotografija stanja ogradnih zidova na stranici 6 i 7 nalaza napravljenih s donje strane ograde koje pokazuju pukotine većih razmjera, nepostojeće dijelove armiranobetonske monijerke (ograde), na stranici 9 i 10 su čelični nosači dotrajali, raspucani, rđavi i neodržavani i kao takvi su izgubili svoju funkciju. Budući da su ograde međusobno povezane horizontalno i vertikalno, čine jedinstven sistem ograde te ga treba sanirati u cijelosti zbog jedinstvenosti pročelja. Nadalje je pojasnio da se zgrada ne bi urušila niti propala, ukoliko se ograda ne bi sanirala ali su terase sastavni dijelovi posebnih dijelova nekretnine svakog vlasnika te bi predstavljale opasne zone za korištenje kao i za slučajne prolaznike od otpadanja dijelova pročelja, što bi trebalo posebno naznačiti kao opasne zone i ograditi zbog slučajnih prolaznika zbog ozljeđivanja u slučaju nevremena, s obzirom da su čelični nosači na dosta mjesta izgubili svoju funkciju.

21. Žalbenim navodima kojima tužitelji inzistiraju na razlikovanju pojmova popravak i sanacija jer oni po njima nisu sinonimi, te da u konkretnom slučaju nije izvršen popravak pročelja zgrade da bi se imala primijeniti odredba iz čl. 18.d. i 18.f. međuvlasničkog ugovora nego sanacija za koju je bila potrebna suglasnosti svih suvlasnika zgrade, nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude jer takvim navodima žalitelji protivno zakonskim odredbama i međuvlasničkom ugovoru, neosnovano pokušavaju staviti ostale suvlasnike u nemoguću situaciju da za otklanjanje ovih prethodno izloženih nužnih i korisnih radova na pročelju stambene zgrade radi otklanjanja opasnosti za život i zdravlje suvlasnika, korisnika zgrade i slučajne prolaznike trebaju pribaviti 100% suglasnost, radi čega su bez utjecaja su na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

22. Budući da ovaj sud drugog stupnja na pravilnu primjenu materijalnog prava, kada se radi o odluci o troškovima postupka, više ne pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP) zakonitost odluke suda prvog stupnja u tom dijelu nije dovedena u sumnju.

23. Slijedom iznesenog, primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno je kao u izreci ove presude.

24. Tužitelji nisu uspjeli sa žalbom pa im ne pripadaju troškovi žalbenog postupka (čl. 154. st. 1. u svezi čl. 166. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 4. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Matić