Broj: Pp- 1845/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PULI-POLA
PREKRŠAJNI ODJEL
Ul. Svetog Teodora br.02
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
PRESUDA
Općinski sud u Puli-Pola, po sucu tog suda Ljiljani Božina kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marijane Borić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika VŠ, zbog prekršajnog djela iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ( NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24 ), temeljem optužnog prijedloga Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Pula-Pola, pod brojem Klasa: 211-07/24-5/17891 Ur.broj: 511-08-21-24-1 od dana 09. kolovoza 2024.godine, nakon održane usmene, glavne i javne rasprave kod ovoga suda, dana 04. veljače 2025. godine, bez prisutnosti okrivljenika i u odsutnosti tužitelja, temeljem članka 167. stavka 6. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dana 04. veljače 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I Temeljem članka 182. točke 2. Prekršajnog zakona,
okrivljenik:
EŠ, od oca pok. V i majke NŠ, r. E, rođen dana **.**.1977. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], po zanimanju mesar sa završenom srednjom strukovnom školom, nezaposlen, neoženjen, bez djece, lošeg imovnog stanja, državljanin Hrvatske, prekršajno nekažnjavan,
o s l o b a đ a o d o p t u ž b e
što je dana 08. srpnja 2024. u 22,10 sati u [adresa] nasilnički se ponašao u obitelji prema osobi starije životne dobi – majci NŠ (rođena **.**.1954. godine) na način da je počinio psihičko nasilje tako što se predstavljao kao pripadnik sekte "Riječ" i na zidove stana polijepio papire na kojima je ispisao nerazumljive simbole i slova, a na pitanja majke odgovorio je da je on pripadnik sekte te da ne smije komunicirati o nikakvim stvarima sa onima koji nisu pripadnici sekte, nakon čega je nastavio ispisivati poruke i lijepiti papire po zidovima te je svojim ponašanjem kod majke izazvao uznemirenost i strah uslijed čega je izašla iz stana te od susjede nazvala policiju, a po dolasku policijskih službenika VŠP nije odgovarao na postavljena pitanja policijskih službenika, već je govorio "ja sam riječ, ja ne razmišljam, nije mi jasno što se dogodilo, vi živite u pogrešnom vremenu", pa s obzirom da je u jednom trenutku počeo nekontrolirano mahati rukama, okrećući se tijelom u raznim smjerovima te je postojala mogućnost samovoljnog udaljavanja s mjesta događaj ili eventualnog napada na policijske službenike, nad VŠP su nakon izdanih upozorenja i naredbi, u 22,33 sati uporabljena sredstva prisile (tjelesna snaga-zahvati za privođenje i sredstva za vezivanje), nakon čeg je uz primjenu sredstava prisile prevezen na Odjel psihijatrije OB Pula, gdje su mu u 22,58 sati skinuta sredstva za vezivanje, dok ga je dr. VŠP zadržao na daljnjem bolničkom liječenju,
II čime je počinio prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,
III Temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do točke 4. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1.Ovlašteno nadležno tijelo iz čl.111. PZ, podnošenjem optužnog prijedloga pokrenulo je pred ovim sudom prekršajni postupak protiv okrivljenika VŠ, zbog osnovane sumnje da je počinio prekršajno djelo činjenično opisano i pravno označeno u izreci ove presude, uz prijedlog da se nakon provedenog sudskog postupka okrivljenik proglasi krivim i kazni novčanom kaznom u iznosu od 1700,00 eura i da se uz kaznu primijeni zaštitna mjera obvezatnog psihosocijalnog tretmana.
2.U postupku otvaranja glavne rasprave sudac je utvrdio da za okrivljenika nije iskazana dostava poziva, dok je za svjedokinju iskazana uredna dostava poziva, i da se raspravi odazvala svjedokinja- žrtva nasilja. Tužitelj nije uredno pozvan na raspravu.
2.1. Sudac utvrđuje da nisu ostvareni uvjeti za održavanje glavne rasprave, ali je s obzirom na dokaze u spisu, izvan rasprave ispitao svjedokinju.
2.2. Svjedokinja NŠ pozvana na svjedočenje u svojstvu privilegiranog svjedoka, budući da je majka okrivljenika, izjavljuje da prihvaća blagodat ne svjedočenja i odbija svjedočiti.
2.3. U nastavku dokaznog postupka sudac je izveo dokaze o postojanju prekršajnog djela te proveo uvid i čitanje Zapisnika o ispitivanju osumnjičenika, pod brojem Klasa: NK-210-02/ 24-18/2184 Urbroj: 511-08-21-24-1 od 19.07. 2024. god., Zapisnika o ispitivanju svjedokinje NŠ, Klasa: NK-210-02/24-18/2184 Urbroj: 511-08-21-24-1 od 08.07. 2024. god., Izvješće o postupanju policije po dojavi da je počinjen prekršaj, Klasa: NK-210-02/24- 18/2184 Urbroj: 511-08-21-24-1 od 08.07. 2024. god., Obavijesti žrtvi nasilja u obitelji iz čl.6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji uz Obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom, od 08. 07. 2024. god., Obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, od 08.07.2024.god., Obavijesti okrivljeniku iz čl.109.a PZ da će se provesti prekršajni postupak, pod ser. brojem [serijski broj] od 19. 07. 2024. god., potvrde Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije o kažnjavanosti, te čitanje Nalaza vještaka o ubrojivosti okrivljenika ( stranica br. 4. do br. 18. i br.19. do br.28. spisa).
3. S obzirom na stanje spisa sudac je naložio psihijatrijsko vještačenje VŠ radi utvrđivanja njegove ubrojivosti u trenutku počinjenja prekršajnog djela i vještačenje povjerio stalnom sudskom vještaku medicinske struke Ivici Šainu, dr. med. specijalistu psihijatrije.
3.1. Na temelju nalaza / uvid u spis predmeta, uvid u dostupnu psihijatrijsku medicinsku dokumentaciju, te psihijatrijskim pregledom okrivljenika, vještak iznosi Mišljenje : " sagledavajući način i dinamiku djela za koje se okrivljenik tereti vidljivo je da je bio pod utjecajem religijskih sumanutosti, realitet doživljavao na bizaran i distorziran način, a prema svojim djelima nekritičan i bez uvida. Dodatno, po dolasku u bolnicu bila je potrebna hospitalizacija uz antipsihotičnu terapiju. Stoga zaključujem da u vrijeme počinjenja djela za koje se tereti okrivljenik, tempore criminis, nije mogao shvatiti značenje svojih radnji i djela, te da nije mogao upravljati svojom voljom i nagonima, te da je bio neubrojiv. "
4.Mjerodavni propisi koji se primjenjuju u konkretnom predmetu jesu slijedeći:
4.1. Sukladno članku 22. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ( NN 70/17-36/ 24), propisana je sankcija za svakog koji počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona.
4.2. Članak 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u odredbama o sankciji propisuje da ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1700,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana.
4.3. Člankom 10. citiranog Zakona taksativno se navode objašnjenja pojma nasilja u obitelji pa se navodi da je to primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, spolno uznemiravanje, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.
4.4. Članak 8. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određuje osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje pa su to : bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.
4.5. Članak 8. stavak 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određuje da je osoba starije životni dobi osoba u dobi od 65 i više godina života.
4.6. Članak 25. stavak 1. Prekršajnog zakona, propisuje da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv i koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kada je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje.
4.7. Članak 84. Prekršajnog zakona, utvrđuje pretpostavku okrivljenikove nedužnosti istaknute i u čl.28. Ustava Republike Hrvatske, kojom se krivnja mora dokazati u postupku, a teret dokaza nalazi se na tužitelju.
4.8. Članak 88. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je sud dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.
4.9. Članak 89. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je Sud dužan postupak provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje svih nepotrebnih radnji i troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava što pripadaju strankama i sudionicima u postupku.
5.Temeljem provedenog postupka i na taj način utvrđenih činjenica, sudac ovoga suda ocijenio je da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno i da nije potrebno provoditi druge dokaze, budući da postoje okolnosti koje isključuju krivnju počinitelja, pa je donio presudu kao u izreci.
6.Sudac je ocijenio da iz priloženih dokaza, posebno pribavljenog Nalaza i mišljenja te Zaključka stalnog sudskog vještaka medicinske struke, Ivice Šaina, dr.med. specijalista psihijatrije nesporno proizlazi da je okrivljenik tempore criminis bio neubrojiv, a da je mišljenje vještaka podudarno materijalnim dokazima koji prilaže tužitelj, slijedom čega je u ocjeni dokazne vrijednosti isti uzeo kao valjan dokaz za utvrđivanje onih činjenica koje su u konkretnom predmetu odlučne za primjenu prekršajno-pravnih sankcija, pa je u postupku dokazano kako za okrivljenika postoje razlozi za primjenu čl. 26. Prekršajnog zakona, jer u vrijeme ostvarenja propisanih obilježja prekršaja nije bio u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja i nije mogao vladati svojom voljom zbog duševne bolesti.
6.1. Iz istog razloga, bez obzira na činjenicu što su u djelu počinitelja ostvarena zakonska obilježja prekršaja, ovaj sudac našao je da u konkretnom predmetu kod počinitelja postoje razlozi koji isključuju krivnju, jer u vrijeme izvršenja prekršaja nije postojala subjektivna odgovornost okrivljenika za ta prekršajna djela. Naime, za krivnju je potrebno da se ispune tri elementa, i to da je počinitelj sposoban za jedno s pravom usklađeno ponašanje ( ubrojivost), da postoji određeni psihički odnos njega prema samom djelu kao vanjskom događaju ( dolus ili nehaj) i uviđanje nedopuštenosti svog djela ( svijest o protupravnosti).
6.2. S obzirom na izloženo, krivnja predstavlja kompleksan, kombinirani pojam, obuhvaćajući i psihološku i normativnu dimenziju. Kako je u postupku nepobitno dokazano da u vrijeme izvršenja djela kod okrivljenika nije postojalo shvaćanje značenja vlastitog postupanja i vladanja svojom voljom, jer je u vrijeme izvršenja djela / tempore criminis/ postupao u stanju neubrojivosti, kod njega nema krivnje, zbog čega se temeljem članka 26. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona, prema okrivljeniku nije mogla primijeniti prekršajno- pravna sankcija ( nullum crimen sine culpa, nulla poena sine culpa).
7.S obzirom da je okrivljenik uslijed akutnog psihotičnog poremećaja više puta hospitaliziran i liječen, o čemu vještak prilaže Otpusno pismo OB Pula, Odjela za psihijatriju, te mu je liječnik specijalist odredio terapiju, sudac nije razmatrao potrebu za primjenom predložene zaštitne mjere obvezatnog psihosocijalnog tretmana smatrajući da se ta mjera ukazuje bespredmetnom.
8.Troškovi sudskog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. ovog Zakona, terete proračunska sredstva Suda.
U Puli, 04. veljače 2025.godine
Zapisničar
Sudac
Marijana Borić
Ljiljana Božina
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv presude tužitelj može izjaviti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa. Žalba se podnosi pismeno, u dva istovjetna primjerka putem ovog suda, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagreb, kao sudu drugog stupnja.
Dostaviti:
1.okrivljeniku
2.tužitelju
3. žrtvi nasilja u obitelji- majci NŠ
