REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-2232/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Branke Šabarić Zovko, predsjednice vijeća, Dubravke Zubović, sutkinje izvjestiteljice i Maje Bilandžić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D.E.W.A. d.o.o., OIB 21510821799, Rabac, Creska 17, kojeg zastupa punomoćnik Predrag Jovanović, odvjetnik u Labinu, Rudarska 1, protiv tuženika B2 KAPITAL d.o.o., OIB 57509775367, Zagreb, Radnička cesta 41, radi isplate, odlučujući o tužiteljevoj i tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-635/2022 od 5. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 4. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana u točki I. izreke presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-635/2022 od 5. travnja 2023. u dijelu u kojem je naloženo tuženiku platiti tužitelju iznos od 8.626,98 EUR; te u točki II. izreke.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-635/2022 od 5. travnja 2023. u točki I. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju pripadajuću zakonsku zateznu kamatu na iznos od 8.626,98 EUR od 1. lipnja 2017. do isplate; te u točki III. izreke u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev za parnični trošak radi isplate iznosa od 82,99 EUR i predmet se u tom dijelu vraća na ponovno suđenje i ponovan postupak.
II. O troškovima postupka u povodu žalbe odlučiti će sud u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-635/2022 od 5. travnja 2023. naloženo je tuženiku platiti tužitelju iznos od 8.626,98 EUR / 65.000,00 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 1. lipnja 2017. do isplate (točka I. izreke). Naloženo je tuženiku platiti tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.451,66 EUR / 10.937,50 kn (točka II. izreke). Odbijen je tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu od 82,99 EUR / 625,00 kn kao neosnovan (točka III. izreke). Tako je sud riješio primjenom određenja iz Zakona o obveznim odnosima te imajući u vidu uputu izraženu u rješenju ovoga suda poslovni broj Pž-2804/2021-4 od 22. ožujka 2022.
2. Protiv presude u točkama I. i II. izreke tuženik je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga označenih u članku 353. stavku 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP). Ukratko mišljenja je da je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka jer da je presuda nerazumljiva i ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Predlaže drugostupanjskom sudu preinačiti presudu i odbiti tužbeni zahtjev odnosno podredno predlaže ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje.
3. Protiv presude u točki III. izreke u odluci o parničnom trošku tužitelj je podnio žalbu. Navodi da ulaže ovu žalbu, kojom predmetno rješenje djelomično pobija i u dijelu koji se odnosi na visinu nedosuđene odvjetničke nagrade (točka 21. obrazloženja presude); u visini nedosuđenog iznosa od 3.828,12 kn / 508,01 EUR (preko dosuđenog iznosa od 10.937,50 kn / 1.451,66 EUR), kao i nedosuđenog iznosa u visini od 4.000,00 kn / 530,88 EUR, na ime sudskih pristojbi. Predlaže usvajanje žalbe i donošenje odluke kojom će tužitelju isplatiti traženu (razliku) naknadu sudskih troškova; a sve kako to navodi tužitelj u žalbi. Traži trošak sastava žalbe u iznosu od 188,00 EUR.
4. Tuženikova žalba je djelomično osnovana.
5. Tužiteljeva žalba je osnovana.
6. Ispitavši presudu sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i s obzirom na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je presuda djelomično pravilna i zakonita; a sve kako je to izneseno u izreci ove drugostupanjske presude.
7. Predmet spora je tužbeni zahtjev radi isplate iznosa od 65.000,00 kn, koji iznos je tužitelj uplatio tuženiku na ime naknade na temelju obveze iz ugovora o ustupu tražbine. Iz podataka u spisu je razvidno da su stranke sklopile Ugovor o ustupu tražbine od 16. veljače 2017. (list 4.-6. spisa i list 38.-44. spisa), te Aneks Ugovora o ustupu tražbine od 24. veljače 2017. (list 7. -8. i 58.-60. spisa); a koji su sklopljeni između tuženika kao cedenta i tužitelja kao cesionara. Predmet ugovora je uređenje međusobnih odnosa između ugovornih strana s obzirom na ustup tražbine u odnosu na pojedinog dužnika (cesusa), te prijenos prava po osnovi odgovarajućih sredstava osiguranja ovih tražbina. Stranke su ugovorile da cedent (tuženik) u cijelosti ustupa i prenosi na cesionara (tužitelja) tražbinu iz članka 2. predmetnog Ugovora, čime cesionar postaje isključivi vlasnik i nositelj tražbine i s njom povezanih sporednih prava po osnovi sredstava osiguranja. Tako je određeno da naknada za ustup tražbine iz ugovora iznosi 1.250.000,00 kn te da će biti uplaćena u rokovima u iznosima od 125.000,00 kn osam dana od sklapanja ugovora, a preostali iznos od 1.125.000,00 kn najkasnije do 30. ožujka 2017. Stranke su Aneksom ugovora od 24. veljače 2017. produžile rok za ispunjenje na način da je određeno da će naknada za ustup tražbine u visini od 125.000,00 kn biti plaćena do 10. travnja 2017., a preostali iznos od 1.125.000,00 kn najkasnije do 30. travnja 2017. (članak 3. Ugovora o ustupu tražbine). Iz podataka u spisu može se utvrditi da su stranke sklopile naplatni ugovor o ustupanju tražbine, kojim je tuženik (cedent) ustupio tužitelju (cesionaru) svoju tražbinu prema dužniku PEWA d.o.o. (cesus) u iznosu od 14.267.031,68 kn uz naknadu od 1.250,000,00 kn. Ugovorom je određen rok plaćanja kao bitan sastojak ugovora. Tužitelj (cesionar) je platio iznos od 125.000,00 kn ali ne i ostatak od 1.125.000,00 kn. Slijedom toga ugovor je raskinut po sili zakona. Raskidom ugovora svaka strana je oslobođena svojih obveza osim obveze na naknadu štete a strana koja je nešto primila dužna je vratiti primljeno drugoj strani. Tužitelj je platio iznos od 125.000,00 kn. Iznos od 60.000,00 kn tuženik je vratio tužitelju ali ne i iznos od 65.000,00 kn koji je predmet tužbenog zahtjeva. Tuženik je kao razlog odbijanja vraćanja naveo da je raskidom ugovora pretrpio štetu pa navedeni iznos zadržava na temelju odredbe članka 3. stavka 3. Ugovora te odredbe članka 368. stavka 1. ZOO-a.
8. Imajući u vidu kronologiju spisa te odredbe Ugovora o ustupu, zaključak je ovoga suda da tuženik nije mogao zadržati navedeni iznos budući nije dokazao da je šteta nastala.
9. Isto tako, sud u obrazloženju prvostupanjske presude a u svezi rješenja o namirenju Općinskog suda u Puli od 20. prosinca 2018. poslovni broj Ovr-1742/15 navodi da sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi da se radilo upravo o naplati iste one tražbine koja je bila predmet Ugovora o ustupu.
10. Naime, iz članka 5. Ugovora o ustupu jasno proizlazi da se ovršni postupak koji se vodi pred Općinskim sudom u Puli poslovni broj Ovr-1742/15 spominje u citiranom Ugovoru o ustupu; a sve kako je pogrešno naveo sud prvoga stupnja da nije mogao sa sigurnošću utvrditi da se radi upravo o naplati iste one tražbine koja je bila predmet ustupa između tužitelja i tuženika na temelju predmetnog Ugovora o ustupu.
11. Međutim, prema ocjeni ovoga suda pozivanje na taj ovršni predmet poslovni broj Ovr-1742/15 ne predstavlja dokaz o nastanku i visini štete a pogotovo kraj činjenice da iz članka 5. točke 1. Ugovora o ustupu (list 5. spisa) proizlazi da se radi o zabilježbi ovrhe upisane pod brojem Z-1043/11. Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da tuženik nije dokazao nastanak štete kao jednu od nužnih pretpostavki za ostvarenje štete zbog čega je pravilno sud prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti.
12. Pravilna je i zakonita odluka o parničnom trošku sadržana u točki II. izreke presude sukladno određenju iz članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a.
13. Međutim, u dijelu u kojem je sud odbio tužiteljev zahtjev za parnični trošak odluka suda je nejasna i nerazumljiva zbog čega nije moguće odgovoriti na navode tužiteljeve žalbe protiv odluke o troškovima; zbog čega je odluku o troškovima postupka u točki III. izreke valjalo ukinuti.
14. Isto tako nejasna je i nerazumljiva odluka prvostupanjskog suda kada nalaže u točki I. izreke tuženiku platiti „pripadajuću zakonsku zateznu kamatu“ na iznos od 8.626,98 EUR od 1. lipnja 2017.; budući je takva formulacija potpuno nejasna, nerazumljiva i neodređena i u tom dijelu nije moguće provesti ovrhu jer nije jasno da li se radi o stopi zatezne kamate koja se odnosi na trgovačke ugovore ili o stopi zatezne kamate u ostalim odnosima.
15. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju članka 368. stavka 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove presude; a na temelju članka 369. stavka 1. ZPP-a i članka 380. točke 3. ZPP-a riješiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
16. U ponovnom postupku sud prvoga stupnja će pozvati tužitelja da odredi o kakvoj se o toj „pripadajućoj zakonskoj zateznoj kamati“ radi; a o troškovima postupka će odlučiti imajući u vidu određenja iz Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23; dalje: Tarifa). Naime, prema Tbr. 52. točke 3. Tarife kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane ili na teret proračunskih sredstava primjenjuje tarifu u vrijednosti boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Odredbom Tbr. 54. Tarife propisano je da vrijednost boda iznosi 2,00 EUR (tako i odluke Vrhovnog suda RH poslovni broj Rev-562/24 od 7. svibnja 2024. i Rev-847/21 od 13. veljače 2024.).
17. Imajući u vidu izneseno sud će donijeti novu odluku o parničnom trošku, imajući u vidu da je dio troška dosuđen u točki II. izreke.
18. O troškovima postupka u povodu žalbe odlučiti će sud u konačnoj odluci.
19. Preračunavanje iznosa izraženih u kunama u iznose izraženim u eurima izvršeno je u skladu s odredbama članka 43. i članka 48. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 57/22 i 88/22).
Zagreb, 4. veljače 2025.
Predsjednica vijeća
Branka Šabarić Zovko
