Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-1431/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mileni Frankić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja UČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Mariji Baban Bulat, odvjetnici iz Splita, protiv protivnice osiguranja SČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Nedjeljki Lazić, odvjetnici iz Splita, radi osiguranja, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr- 4085/2021 od 10. srpnja 2024., dana 4. veljače 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba predlagatelja osiguranja UČ kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-4085/2021 od 10. srpnja 2024.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova žalbenog postupka.
III. Odbija se kao neosnovan zahtjev protivnice osiguranja za naknadu troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog za donošenjem privremene mjere sadržaja pobliže navedenog pod toč. I/I., II. i III. izreke rješenja. Nadalje, naloženo je predlagatelju osiguranja naknaditi protivnici osiguranja troškove postupka u iznosu od 3.007,94 eura u roku od 15 dana (toč. II. izreke).
2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelj osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13–dalje: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje temeljem odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona, "Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20 i 114/22 dalje: OZ) s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak, uz naknadu troškova žalbenog postupka.
3. U odgovoru na žalbu protivnica osiguranja osporava žalbene navode predlagatelja osiguranja i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troška odgovora na žalbu.
4. Žalba je neosnovana.
5. Iz sadržaja spisa proizlazi da se predlagatelj osiguranja nalazi u zakupu poslovnog prostora u [adresa], anagrafske oznake [adresa], površine 358,62 m2, poslovni prostor PP796, položen u prizemlju, kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na temelju Ugovora o zakupu poslovnog prostora [broj], od 14. srpnja 2020. god., zaključenog između Republike Hrvatske, kao zakupodavca i predlagatelja osiguranja odvjetnika UČ kao zakupnika, dok je protivnica osiguranja vlasnica stana položenog u zgradi sagrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica], što odgovara (kat. čest. zem. [katastarska čestica]), upisan u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koji stan se nalazi na I (prvom) katu, označen br. 3, površine 65,50 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, ostave, kupaonice, predsoblja, hodnika i balkona, položen iznad poslovnog prostora iz toč. I. ovog prijedloga.
6. Tijekom postupka nije bilo sporno da su u poslovnom prostoru koji je u posjedu predlagatelja, postojali tragovi vlaženja koji su nedvojbeno dolazili odozgo, što je nedvosmisleno utvrdio vještak za građevinarstva prilikom očevida na licu mjesta dana 24. veljače 2021.
7. Iz danog iskaza predstavnika stanara ĐČ u bitnom proizlazi slijedeće:
-da danas u prostoru koji koristi predlagatelj osiguranja nema tragova vlaženja
-da je prethodni korisnik prostora koji je u istome prodavao tekstil, problem curenja riješio postavljanjem kanti za sakupljanje vode koje se nalaze odmah iznad stropne instalacije
-da ta voda curi iz 33 stana, čije se cijevi ljeti orošavaju pa iz njih može curiti, i ta se voda sabire u plastične kante
-da je predlagatelju osiguranja savjetovao da stavi metalne kade ispod svih potencijalnih izvora curenja, u početku da ga nije poslušao, ali kako mu gdje procuri voda da stavi tu kadu, i da se odavno nije žalio da curi
-da je uzrok curenja u prostor predlagatelja osiguranja, nestručno izvedena terasa koja pripada stanu protivnice osiguranja, a ista i da je uzrok curenja u portun zgrade
-da ga za curenje predlagatelj osiguranja više ne zove, jer da je vjerojatno stavio kadu, a sada da ga zove za neka druga curenja
-da protivnica osiguranja nije sprječavala nikoga u radovima preuređenja prostora predlagatelja osiguranja, dva puta da su ulazili i mijenjali sifon, i ona da nije nikoga sprječavala, problem je nastao kada je upoznata s tim, da bi sve što je nadograđeno trebalo srušiti staviti novu izolaciju, ili ispod starih pločica, a kako je to utvrdio upravitelj [trgovačko društvo]
-da je u prosincu s protivnicom osiguranja postignut dogovor da se smije pristupiti sanaciji terase, da će to financirati zgrada, i to postavljanje hidroizolcije i estriha, a ostalo da će financirati predlagateljica osiguranja
-da od prosinca 2023. predlagateljica osiguranja aktivno sudjeluje, dolazi na sastanke, a trenutno je na potezu vlasnik Državne nekretnine
-da je dobio dopuštenje da se radovi izvedu.
8. Slijedom iznesenih utvrđenja sud prvog stupnja zaključuje da predlagatelj osiguranja nije dokazao postojanje vjerojatnosti potraživanja baš od protivnice osiguranja jer sama činjenica da je stan, odnosno terasa protivnice osiguranja položena iznad predmetnog prostora, ne čini istu izravno štetnikom, osobito u situaciji kada je iznad prostora predlagatelja osiguranja još jedan stan u posjedu i vlasništvu treće osobe koja nije obuhvaćena prijedlogom za osiguranje, pa se ovdje ne govori o vjerojatnosti da je protivnica osiguranja potencijalni štetnik, već o mogućnosti da ista uopće nije štetnik, odnosno da je to treća osoba.
9. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka se može izvesti zaključak kako postoji jednaka mogućnost da je terasa u vlasništvu protivnice osiguranja jednak izvor štete kao i ona susjedna treće osobe, te se vještak nije mogao izjasniti što je uzrok štete.
10. Kod ovako utvrđenog utvrđenog činjeničnog stanja, a to je da unatoč tome što nije provedena sanacija terase protivnice osiguranja, više nema prodora vode u prostor predlagatelja osiguranja, od kada je stavljena kada iznad obloga od knaufa, da se postavljanjem kada i ranije rješavalo curenje vode koja je dolazila od orošenih cijevi svih stanova zgrade, te da protivnica ne sprečava sanaciju, a do iste nije došlo zbog vlasnika prostora Državnih nekretnina, sud prvog stupnja zaključuje da predlagatelj osiguranja nije dokazao opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, pa prijedlog za osiguranjem odbija kao neosnovan, i odlučuje kao pod točkom I. izreke.
11. Odluka suda prvog stupnja pravilna je i zakonita, a žalbeni navodi neosnovani.
12. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji mu je prethodio ovaj sud ne nalazi da je sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje povrede ovaj sud na temelju čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.
13. Iz sadržaja iz izvedenih dokaza proizlazi da su sve odlučne činjenice za donošenje pravilne i zakonite odluke o prijedlogu za određivanje predložene mjere osiguranja pravilno i potpuno utvrđene, a na koje je odbijanjem prijedloga predlagatelja osiguranja za određivanjem predložene mjere osiguranja sud prvog stupnja pravilno primijenio odredbe OZ o privremenim mjerama radi osiguranja nenovčane tražbine, pri čemu odluka prijedlogu za određivanje privremene mjere ovisi o stanju u vrijeme odlučivanja, sukladno odredbi čl. 54. st. 4. OZ.
14. Sud prvog stupnja se osnovano pozvao na čl. 346. st. 1. OZ glede propisanih pretpostavki za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine.
15. Prema odredbi čl. 346. st. 1. OZ radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Predlagatelj osiguranja, dakle, u svakom slučaju treba učiniti vjerojatnim postojanje tražbine, a uz to još alternativno ili opasnost ili potrebu sprječavanja nasilja ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
16. Cijeneći utvrđenja iz nalaza i mišljenja, kao i dopunskog očitovanja vještaka Mije Tadinca, koji se nije mogao decidirano očitovati što je uzrok šteti i od koga šteta potječe, ostavljajući mogućnost da je zbog dotrajalosti kompletne hidroizlozacije istu potrebno izmijeniti na obje trese koje se nalaze iznad poslovnog prostora koji koristi predlagatelj osiguranja (dakle osim terasa protivnice osiguranja i terasa treće osobe), da unatoč tome što nije provedena sanacije terase protivnice osiguranja više nema prodora vode u prostor predlagatelja osiguranja, od kada je stavljena obloga od knaufa, da se postavljanjem kada i ranije rješavalo curenje vode koja je dolazila od orošenih cijevi svih stanova zgrade, da protivnica osiguranja nije sprečava sanaciju već je aktivno sudjelovala u otkrivanju uzroka curenja i dopuštala pregled i radove na svojoj terasi i prije pokretanja ovog postupka (izmjena sifona na zajedničkom dijelu zgrade), da je predlagatelj osiguranja zadnji puta prijavio curenje u poslovni prostor u listopadu 2022., dakle prije dvije godine, i da protivnica osiguranje ne sprečava sanaciju svoje terase, ali do realizacije nije došlo zbog vlasnika Državnih nekretnina, pravilna je ocjena suda prvog stupnja da obje pretpostavka za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine propisane čl. 346. st. 1. OZ nisu ispunjene jer protivnik osiguranja nije učinio vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnica osiguranja spriječila iz znatno otežala ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenila postojeće stanje stvari ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
17. S obzirom na iznesena utvrđenja, i po ocjeni ovog suda nije bio potrebe za izvođenjem daljnjih dokaza i to saslušanjem predloženog svjedoka PČ, ovlaštene osobe u [trgovačko društvo] (upravitelj zgrade), kao i izvođenjem istraživačkih radova na terasi susjeda na koje upućuje vještak iz razloga, što je sam predstavnik stanara EČ u danom iskazu naveo kako rješavanje sporne situacije više nije u rukama stranaka već vlasnika prostora Državnih nekretnina, a protivnica osiguranja ne brani pristup.
18. Također, nije odlučno pozivanje predlagatelja osiguranja na dani iskaz predstavnika stanara ĐČ, vezano za uzrok curenja u predmetnom poslovnom prostoru jer je na tu okolnost izveden dokaz po stručnoj osobi vještaku Miji Tadincu iz kojih rezultata, kako je to ranije navedeno nije bilo moguće izvesti zaključak o izvoru i uzroku štete.
19. Zbog navedenog, suprotnim žalbenim navodi predlagatelja osiguranja, kojima daje svoje viđenje i ocjenu izvedenih dokaza pravilnost pobijane odluke nije dovedena u sumnju.
20. I odluka o troškovima ovršnog postupka je pravila i zakonita (čl. 14. st. 5. OZ), a u tom dijelu predlagatelj osiguranja ne iznos određene žalbene razloge.
21. Stoga je, primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
22. Predlagatelj osiguranja nije uspio sa žalbom pa troškovi žalbenog postupka padaju na njegov teret (čl. 154. st. 1. ZPP u svezi čl. 21. st. 1. OZ).
23. Protivnici osiguranja nije dosuđen trošak odgovora na žalbu jer isti nije bio potreban za vođenje ovog postupka (čl. 155. st. 1. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ).
U Zagrebu 4. veljače 2025.
Sutkinja:
Milena Frankić
