Republika Hrvatska
Županijski sud u Šibeniku
Gž-338/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorana Stošića, predsjednika vijeća, Dubravke Ćurko Ventrić, članice vijeća i suca izvjestitelja i Ljudevita Zoričića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MD pok. M, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Augustinu Sudinji, odvjetniku u Zadru, Narodni trg 5/II, protiv tuženika ad 1. SD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i ad 2. RD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi ništetnosti, odlučujući od žalbi tužitelja protiv presude na temelju odricanja Općinskog suda u Zadru posl.br. P-2756/2019 od 30. rujna 2020., u sjednici vijeća 4. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda na temelju odricanja Općinskog suda u Zadru posl.br. P-2756/2019 od 30. rujna 2020.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom na temelju odricanja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja radi utvrđenja ništetnosti više ugovora o kupoprodaji nekretnina koje je tužitelj, kao prodavatelj, sklopio s tuženicima, kao kupcima.
2. Tužitelj žalbom pobija presudu a iz navoda žalbe proizlazi da ju pobija zbog bitne povrede odredaba postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi navodi u bitnom kako je podnesak o odricanju tužbenog zahtjeva, iz kojeg proizlazi da je podnio osobno po tužitelju, krivotvorina, da je otisak teksta identičan otisku teksta na podnescima koje za tuženike piše njihova punomoćnica, da je netko izjavu sastavio i poslao iz [adresa], gdje tužitelj živi kako bi stvorio privid da je poslao tužitelj, te kako se gotovo sigurno radi o kaznenom djelu, optužujući za to tuženike, koji da su imali motiv za krivotvorenje izjave. Isto tako navodi i ako bi potpis doista bio tužiteljev da je to posljedica zablude, prevare i prisile od strane tuženika, učinjene kako bi potpisao tekst, značaj kojeg ne razumije. Nadalje, kako je sud taj podnesak uzeo za vjerodostojan, premda potpis tužitelja nije ovjerovljen, te iako tužitelj ima punomoćnika kojemu punomoć nije otkazana, isključio ga je iz postupka do donošenja presude, a nije ni sukladno odredbama čl. 331.a ZPP provjerio radi li se o nedopuštenom raspolaganju. Stoga da je, isključivši njegova punomoćnika iz postupka do donošenja presude, onemogućio tužitelja u raspravljanju pred sudom, jer da je očito kako je tužitelj neuka stranka, a nije ni utvrdio je li bio svjestan značenja izjave o odricanju od tužbe i tužbenog zahtjeva ako je eventualno i potpisao izjavu, osobito da ga nije upitao zašto to radi bez punomoćnika i poučio ga značenju te izjave, dodajući kako tužitelj po svojim osobnim svojstvima nije psihički u stanju takvu izjavu sastaviti niti ispisati adresu na koverti, što je vidljivo iz njegovih potpisa i medicinske dokumentacije. Slijedom svega kako je presuda na temelju odricanja nezakonita, radi čega predlaže žalbu tretirati kao prijedlog za povrat u prijašnje stanje radi izvida dopuštenosti raspolaganja i pribave obavijesti od značaja za donošenje presude na temelju odricanja.
3. Žalba nije osnovana.
4. Iz stanja spisa vidljivo je kako je 28. srpnja 2020., primljen podnesak – izjava o odricanju tužbenog zahtjeva u dnu kojeg stoji ''MD' i potpis, koja je izjava, predana putem pošte u [adresa].
5. Prema odredbama čl. 353. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/2013, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), presuda na temelju odricanja može se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. istog Zakona, ili zato što je izjava o odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare. Nadalje, kada se presudu na temelju odricanja pobija zbog toga što je izjava o odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare, stranka može u žalbi iznijeti i nove činjenice te predložiti nove dokaze koji se tiču tih mana u volji (st. 4. istog čl.).
6. Nisu osnovani navodi tužitelja da su počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP jer odredbe ZPP ne obvezuju sud, da izjavu koju je stranka sama podnijela sudu, dostavi na znanje ili radi eventualnog očitovanja njenom punomoćniku, a ni obrnuto. Isto tako nisu počinjene ni povrede odredaba iz čl. 354. st. 2. toč. 4. ZPP u vezi čl. 331.a st. 4. i 5. ZPP, jer odricanje od tužbenog zahtjeva radi utvrđenja ništetnosti ugovora ne predstavlja nedopušteno raspolaganje tužitelja, pa sud nije imao razloga pribavljati obavijesti o tomu. Nadalje, nisu počinjene ni povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 5. ZPP time što je sud dostavljenu izjavu uzeo za vjerodostojnu, budući odredbe ZPP ne zahtijevaju da stranke svoj potpis na izjavama koje dostavljaju sudu, javno ovjerove, pa čak ni kad se radi o izjavama o priznanju ili odricanju tužbenog zahtjeva ili povlačenju tužbe. Isto tako ne postoji obveza suda pozivati stranku radi provjere je li izjava odraz njegove volje, poučavati o značaju takve radnje ili ga ispitivati o tomu zašto je izjavu podnio bez punomoćnika, pa nepoduzimanjem tih radnji sud nije povrijedio odredbe ZPP.
7. Nadalje, prvostupanjski je sud činjenično stanje pravilno i potpuno utvrdio, kad je temeljem dostavljene izjave utvrdio odricanje tužbenog zahtjeva od strane tužitelja i donio odgovarajuću odluku.
8. U odnosu na navode da bi se radilo o kaznenom djelu krivotvorenja izjave, te zablude, prijevare ili prisile počinjene od strane tuženika prema tužitelju, za reći je da takve tvrdnje ničim nisu potkrijepljene, a dodatno se ističe u pogledu navoda koji se odnose na mane volje, čak se ni izričito ne tvrdi da ih je bilo, već tek dopušta kao mogućnost, no tužitelj na te okolnost ne predlaže konkretne dokaze, u smislu odredaba čl. 353. st. 4 ZPP).
9. Što se tiče navoda o zdravstvenom stanju tužitelja, radi kojeg da nije bio u stanju sastaviti i potpisati takvu izjavu, ističe se, kako sud to ne može utvrđivati temeljem priložene medicinske dokumentacije, bez nalaza i mišljenja odgovarajućeg sudskog vještaka, što tužitelj, unatoč odredbama čl. 353. st. 4. ZPP nije predložio.
10. Slijedom svega navedenog kako je činjenično stanje pravilno utvrđeno, te kako je utvrđeno da nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje upire tužitelj ali ni one na koje ovaj sud pazi službenoj dužnosti sukladno odredbama čl. 365. st. 2. ZPP to je temeljem odredaba čl. 368. st. 1. ZPP, žalba odbijena, a prvostupanjska presuda potvrđena kao u izreci.
U Šibeniku, 4. veljače 2025.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Goran Stošić
