Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Kž-78/2023-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Bruna Kleina, kao predsjednika vijeća, Marie Majić i Damira Romca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Ive Mihanović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog ĐŽ, zbog kaznenog djela iz članka 118. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Virovitici podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Virovitici poslovnog broja K- 221/2021-23 od 2. prosinca 2022., u sjednici održanoj 4. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe Općinskog državnog odvjetništva u Virovitici, a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odlučivanje pred drugim sucem pojedincem.

II. Uslijed odluke pod I. žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Općinski sud u Virovitici pobijanom presudom optuženog ĐŽ na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 – dalje u tekstu: ZKP/08-22), oslobodio je optužbe da bi počinio kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavka 1. KZ/11.

1.2. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08-22 odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. – 5. ZKP/08-22 te nužni izdaci optuženika padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Virovitici zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se prvostupanjska presuda ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Prije održavanja sjednice vijeća, u suglasju s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08-22, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je po obavljenom uvidu vratilo ovome sudu na daljnje nadležno postupanje.

5. Žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.

6. Državni odvjetnik podnio je žalbu protiv prvostupanjske presude zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, no prije ocjene žalbenih navoda ovaj drugostupanjski sud ispitao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem je to dužan učiniti po službenoj dužnosti prema članka 476. stavku 1. točkama 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP/08) te je utvrdio kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 2. ZKP/08 jer se prvostupanjska presuda temelji na nezakonitom dokazu.

6.1. Naime, prvostupanjski sud odlučne činjenice u ovom kaznenom postupku utvrđivao je, između ostalog, na temelju iskaza svjedoka policajca KŽ i to u dijelu u kojem je opisao kako je obavio razgovor s oštećenim BŽ, u kojemu je kazao kako su ga njemu nepoznate osobe istukle palicom. Potom prvostupanjski sud zaključuje kako je iskaz tog svjedoka u cijelosti prihvaćen kao okolnostan i istinit. 6.2. Međutim, prvostupanjski sud gubi iz vida kako obavijest koju je građanin dao policajcu o okolnostima vezanim uz kazneno djelo, bez obzira u kojoj formi i bez obzira na čiju inicijativu, predstavlja sadržajno obavijesni razgovor policijskog službenika s građaninom. ZKP/08 daje ovlast policiji za prikupljanje obavijesti, ali zabranjuje policiji ispitivanje građana u svojstvu okrivljenika, svjedoka ili vještaka, što je propisano člankom 208. tog zakona. Stoga sadržaj onoga što je u ovom postupku oštećeni BŽ, kazao kao građanin policajcu KŽ, ne može biti predmet dokazivanja, tj. ne može biti predmet dokazivanja niti izravno čitanjem zapisnika ili druge isprave koji sadržava tu izjavu, a niti posredno, ispitivanjem policajca o sadržaju te obavijesti. Dakle, to što je svjedok KŽ u svojem iskazu naveo što mu je prilikom podnošenja kaznene prijave iskazao oštećenik, ali tada u svojstvu građanina, predstavlja nezakoniti dokaz iz članka 10. stavka 2. ZKP/08 na kojem se ne može temeljiti sudska odluka.

6.3. Osim toga, odlučne činjenice prvostupanjski sud utvrđivao je i na sadržaju dojave o počinjenu kaznenog djela Policijske postaje Garešnica od 10. ožujka 2020. Tako u 28 odlomku prvostupanjske presude utvrđuje se kako je oštećenik dojavio da je "dobio batina od njemu nepoznatih osoba", do kojih saznanja je prvostupanjski sud došao uvidom u dojavu Policijske postaje Garešnica od 10. ožujka 2020. Potrebno je istaknuti da zaprimanje obavijesti da je počinjeno kazneno djelo nije nezakonita radnja, ali sadržaj onoga što je građanin prilikom davanja obavijesti o počinjenju kaznenog djela rekao policajcu također ne može biti predmet dokazivanja, a kako je izraženo i u pravnom shvaćanju kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 23. studenog 2016. Prema tom shvaćanju zaprimanje kaznene prijave od strane djelatnika policije također se smatra prikupljanjem obavijesti od građana pa se iz sadržaja te obavijesti, osim o činjenicama i okolnostima samog podnošenja kaznene prijave, ne mogu utvrđivati druge okolnosti.

6.4. Kako se prvostupanjska presuda temelji na nezakonitim dokazima, tako je u povodu žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odlučivanje, ali pred drugim sucem pojedincem.

7. Odredbom članka 487. stavka 4. ZKP/08 propisano je da kada se prvostupanjska presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, a žalba je podnesena i zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, u obrazloženju treba navesti ocjenu svih žalbenih navoda sukladno stavku 3. toga članka te uputu prvostupanjskom sudu u odnosu na pravno odlučne činjenice koje treba raspraviti u ponovljenom postupku. Postupajući u tom smislu ovaj drugostupanjski sud je i ocijenio navode žalbe državnog odvjetnika.

8. Tako u ponovljenom postupku prvostupanjski sud, prije svega, iz spisa predmeta u odnosu na iskaz svjedoka policajca KŽ, izdvojit će one dijelove njegovog iskaza koji su nezakoniti, a na koje mu je ukazano ovim rješenjem, čime će otkloniti bitnu povredu odredaba kaznenog postupka. Prvostupanjski sud izvest će potom sve do sada izvedene dokaze, a ako se pokaže potreba izvest će i druge dokaze. Prilikom utvrđivanja odlučnih činjenica s više kritičnosti će cijeniti iskaz oštećenika, koji je ipak u bitnoj i odlučnoj okolnosti tko ga je inkriminirane prigode napao, a to je optuženi ĐŽ, iskazivao dosljedno kako je pred državnim odvjetnikom u fazi istraživanja, tako i na raspravi. U odnosu na mehanizam nastanka teške tjelesne ozljede prvostupanjski sud uzet će u obzir nalaz i mišljenje sudskog vještaka medicinske struke dr. Davora Mayera, a prilikom utvrđivanja ostalih odlučnih činjenica vodit će računa da se pri tome ne može koristiti sadržajem dojave o počinjenom kaznenom djelu, već iz te dojave može utvrditi samo tko je istu podnio i zbog kojeg kaznenog djela. Ocjenjujući pomno nalaz i mišljenje vještaka dr. Davora Mayera i iskaz oštećenika razjasnit će je li ipak postoji uzročno posljedična veza između postupanja optuženika inkriminirane prigode prema oštećeniku u odnosu na nastalu tešku tjelesnu ozljedu. Pri tome se ističe da ako državni odvjetnik sukladno provedenim dokazima ne izmijeni činjenični opis utuženog kaznenog djela u odnosu na mehanizam nastanka tjelesne ozljede kod oštećenika, to može učiniti prvostupanjski sud, ali samo na način da se optuženiku ne stavlja na teret teže ili drugačije kazneno djelo ili veća kriminalna aktivnost te da ne smije prekoračiti identitet optužbe i presude. Nakon što utvrdi sve odlučne činjenice prvostupanjski sud donijet će novu i zakonitu presudu koja se neće temeljiti na nezakonitim dokazima.

9. Sukladno obrazloženom odlučeno je kao u izreci a na temelju članka 483. stavka 1. i 484. stavka 1. ZKP/08.

Split, 4. veljače 2025.

Predsjednik vijeća

Bruno Klein