REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-1697/2019

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu po sucu tog suda Tini Jakupak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupa punomoćnik Branimir Perić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić&Partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 9447245976, protiv tuženika GRAD PETRINJA, Petrinja, I. Gundulića 2, OIB: 11848400362, zastupano po punomoćniku Korneliji Đuratović, odvjetnici iz Zagreba, Savska cesta 41/10, radi naknade štete, nakon održane glavne rasprave zaključene 20. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s objavom 04. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Grad Petrinja, OIB: 11848400362, I. Gundulića 2, 44250 Petrinja isplatiti tužitelju ADRIATIC osiguranje d.d., OIB: 94472454976, Listopadska 2, 10000 Zagreb iznos od 8.065,90 EUR/60.772,65 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 20.02.2017. do 31.12.2022. po stopi za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a za razdoblje od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određivala za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 30.12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 8 dana.

II Nalaže se tuženiku Grad Petrinja, OIB: 11848400362, I. Gundulića 2, 44250 Petrinja naknaditi tužitelju ADRIATIC osiguranje d.d., OIB: 94472454976, Listopadska 2, 10000 Zagreb troškove parničnog postupka 2.650,32 EUR zajedno sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 8 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 30. kolovoza 2019. navodi da je 30. siječnja 2012. godine u gradu Petrinji, Ulica Vladimira Strahuljaka kbr. 22 došlo do prometne nezgode u kojoj su sudjelovali osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] i pješakinja RT iz [adresa], pri čemu je pješakinja uslijed naleta predmetnog osobnog vozila zadobila teške tjelesne ozlijede. Uzrok predmetne prometne nezgode je stanje kolnika, budući je kolnik na mjestu prometne bio zaleđen, klizav i neposut, odnosno predmetna nerazvrstana cesta nije održavana na način da omogućuje sigurno prometovanje svih sudionika u prometu. Vezano za samu prometnu nezgodu vođen je postupak naknade štete pri Općinskom sudu u Sisku poslovni broj P-492/12, a u kojem je tužitelj kao osiguratelj vozila reg. oznake [registarska oznaka] obavezan na naknadu štete pješakinji RT iz [adresa], jer isti kao osiguratelj odgovara prema objektivnom kriteriju. Međutim, činjenica što je tužitelju naloženo platiti predmetnu štetu, nije isključena odgovornost tuženika kao osobe odgovorne za štetu. Naime, tužitelj smatra da je stanje kolnika, a koji je bio zaleđen, klizav i neposut u izravnoj posljedičnoj vezi s nastankom štetnog događaja, jer je vozilo osiguranika tužitelja uslijed stanja kolnika s desnog dijela kolnika prešlo na lijevu stranu kolnika i naletilo na RT. Tužitelj tvrdi da zbog navedenog propust tuženika u održavanju prometnice postoji pravo tužitelja na regres za sve iznose koji su isplaćeni po predmetnom štetnom događaju od osobe odgovorne za održavanje iste. Obzirom su u spisu Općinskog suda u Sisku poslovni broj P-492/12 provedeni dokazi prometnim vještačenjem, medicinskim vještačenjem i saslušanjem svjedoka na sve odlučne činjenice, nedvojbeno je utvrđeno da je uzrok štete tj. nastanka prometne nezgode zaleđen, klizak i neposut kolnik, jer takvo stanje kolnika po redovnom tijeku stvari pri kočenju dovodi do destabilizacije vozila kako se to odigralo u konkretnom slučaju. Visina štete utvrđena je provođenjem odgovarajućeg medicinskog vještačenja. Vezano za iznose koje je isplatio u predmetu Općinskog suda u Sisku P-492/12 tužitelj dostavlja dokaze o plaćanju te dostavlja specifikaciju na što se isplaćeni iznosi odnose. Tužitelj se obratio tuženiku s regresnim zahtjevom a koji zahtjev je tuženik otklonio, te je stoga tužitelj prisiljen svoje pravo ostvariti sudskim putem. Od dokaza tužitelj predlaže i dostavlja: uvid u sudski registar, presuda parničnog spisa Općinskog suda u Sisku poslovni broj P-492/12, te priklop predmetnog parničnog spisa, zapisnik o očevidu, polica osiguranja od automobilske odgovornosti i Uvjeti, dopis Hrvatskih cesta d.o.o. od 16.03.2018., dopis Županijske uprave za ceste Sisačko-moslavačke županije od 07.04.2017. godine, predlaže geodetsko vještačenje na okolnost utvrđivanja pravnog statusa predmetne ceste, vještačenje po vještaku prometne struke na okolnost dinamike nastanka predmetne prometne nezgode, uzroka nezgode uz očevid na licu mjesta po potrebi, Uvidi u skicu lica mjesta i foto elaborat koji prileže spisu OS Sisak P-942/12, medicinsko vještačenje, zapisnik od 15. prosinca 2016. godine, medicinska dokumentacija i medicinsko vještačenje na okolnost visine štete, uvid u medicinsku dokumentaciju u spisu OS Sisak P-942/12, saslušanje MT rođ. ST, [adresa], na okolnost dinamike nastanka predmetne prometne nezgode, uvid u preslike provedenog prometnog vještačenja, medicinskog vještačenja te iskaza svjedoka OS Sisak P-492/12, preslika potvrde o plaćanju iznosa od 60.661,65 kn, specifikacija isplaćene naknade, financijsko vještačenje, za slučaj osporavanja izvršene isplate službeni upit suda prema Agram banci Zagreb d.d. kao poslovnoj banci tužitelja, regresni zahtjev tužitelja od 06.07.2017. godine, odgovor na regresni zahtjev od 27.06.2017. godine.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor promašene pasivne legitimacije obzirom da je Grad Petrinja svojom Odlukom o komunalnim djelatnostima (“Službeni vjesnik br. 30/03, 56/12, 5/14, 52/14 i 18/15) i to člankom 5. propisao da trgovačko društvo za komunalne djelatnosti u vlasništvu Grada Petrinje Komunalac Petrinja d.o.o. obavlja komunalne djelatnosti (točka 15.) čišćenje snijega s nogostupa i nerazvrstanih cesta, prema posebnom programu. Navedenu činjenicu kao i organizaciju poslova vezanih za zimsku službu u Gradu Petrinji, mogu potvrditi prema navodima tuženika, TT pročelnica u upravnom odjelu za komunalni sustav Grada Petrinje i ĐT odgovorna osoba za kontrolu i nadzor rada zimske službe u Gradu Petrinji. Tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan. Također je sporno stanje kolnika navedenoga dana odnosno da li je stanje kolnika doprinijelo da vozilo osiguranika tužitelja s desnog dijela kolnika prešlo na lijevu stranu kolnika i naletjelo na RT. Nesporno je da je vođen kazneni postupak pred Općinskim sudom u Sisku (K-502/2012) protiv okr. ST (sada MT) osiguranica tužitelja zbog kaznenog dijela iz članka 272 st. 1 i 2 KZ gdje je utvrđeno da je ista kriva za počinjenje toga kaznenoga djela. Tuženik ističe da tijekom postupka koji je vođen pred Općinskim sudom u Sisku, a na koji se poziva tužitelj kao nesporno utvrđeno da je brzina kojom se kretalo vozilo kojim je upravljala osiguranica tužitelja nije bila primjerena uvjetima na cesti. Tuženik tvrdi da je predmetna prometna nezgoda izravna posljedica poduzetog kočenja i destabilizacije vozila zbog kočenja na kolniku. Također je utvrđeno da nije poznato zbog čega je osiguranica tužitelja poduzela kočenje jer je reagirala kočenjem kada je od mjesta naleta bila udaljena 22 m. Uz istovjetnu reakciju kakvu je imala, okrivljenica bi nezgodu izbjegla da je uspjela vozilo zaustaviti ispred mjesta naleta odnosno nezgodu bi izbjegla pri brzini ne većoj od 28 km/h. Naime, tuženik tvrdi da svi izvedeni dokazi upućuju da bi nezgoda bila izbjegnuta pri brzini primjerenoj stanju kolnika i uvjetima prometovanja. Iz priložene dokumentacije razvidno je da je osiguranica tužitelja postupila protivno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, jer brzinu kretanja svoga vozila nije prilagodila uvjetima na cesti, osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama i sl, a na vozilu s kojim je upravljala nije imala propisane zimske gume (oznaka M+S) ne znači da su gume zimske nužna je oznaka pored M+S i snježne pahulje, što gume na vozilu osiguranice nisu imale. Osiguranica tužitelja je protupravnim postupanjem dovela sebe i i druge u opasnost te je do posljedica navedenih u tužbi došlo na osnovu protupravnog postupanja tužiteljice. Tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev. Od dokaza dostavlja i predlaže: očitovanje Grada Petrinje od 27.06.2017. i 20.07.2017., Uvid u spis K-502/12 Općinskog suda u Sisku, zapisnik o očevidu, prometno vještačenje, Odluka o komunalnim djelatnostima Grada Petrinje, saslušanje svjedoka: TT i ĐT, HT i VT.

3. U dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem isprava koje prileže spisu (navedene u točkama 1., 2. ovog obrazloženja). Sud je izvršio uvid u dnevnik rada zimske službe te proveo dokaz prometnim vještačenjem i saslušanjem predloženih svjedoka. Dokaze geodetskim vještačenjem i medicinskim vještačenjem sud nije proveo budući nisu sporne činjenice da je predmetna cesta nerazvrstana, kao niti ozljede pješakinje. Iz istih razloga nije provedeno financijsko vještačenje budući nije bilo sporno plaćanje tužitelja oštećenoj u ovdje utuženom iznosu. Izvođenje drugih dokaza stranke nisu predložile (čl. 7. Zakona o parničnom postupku - "Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; u daljnjem tekstu: ZPP). Temeljem članka 219. ZPP-a svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na temelju kojih temelji svoj zahtjev a prema članku 299. ZPP-a tužitelj je to dužan učiniti već u tužbi. Članak 232. ZPP-a propisuje da je stranka dužna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda. Članak 221.a ZPP-a upućuje sud, ako na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključuje primjenom pravila o teretu dokazivanja.

4. Analizom ovako izvedenih dokaza u smislu čl. 8. ZPP-a, uz primjenu materijalnog prava, sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet spora je regresno potraživanje tužitelja, kao osiguratelja koji je osobi koja je stradala u prometnoj nesreći, a koju je skrivio osiguranik tužitelja (kako je to utvrđeno u kaznenom postupku), naknadio štetu uzrokovanu stanjem ceste na nerazvrstanoj cesti i ovdje postavlja zahtjev prema tuženiku radi neodržavanje ceste, a koje je potraživanje tužitelj isplatio oštećenoj osobi RT prema objektivnom kriteriju.

6. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja i sudionici iste. Nije sporna aktivna legitimacija, nije sporno da je tužitelj isplatio RT ovdje utuženi iznos temeljem presude Općinskog suda u Sisku poslovni broj P-492/12 (isto proizlazi iz trajnog naloga na listu 46 spisa) odnosno nije sporno da je pješakinja ozlijeđena i da je ista zadobila ozljede opisane u presudi i medicinskoj dokumentaciji. Nije sporna visina.

7. Među strankama je sporna pasivna legitimacija, odgovornost tuženika, dinamika nastanka štetnog događaja i sam uzrok nezgode.

8. Iz presude Općinskog suda u Sisku broj K-502/12 od 28. siječnja 2013. utvrđeno je da je ST (sada MT), osiguranica tužitelja, oglašena krivom za predmetnu prometnu nezgodu 30. siječnja 2012., činjenično kao opisano u optužnici odnosno u presudi.

9. Iz iskaza svjedoka MT proizlazi da je cijelu večer padao snijeg; da je nakon posla krenula kući prečicom; predmetna ulica bila je slabo osvjetljena i nije bila očišćena od napadalog snijega. Svjedok izjavljuje da je vidjela u daljini neku osobu, ali nije bila sigurna je li osoba ili nešto drugo. U tom trenutku vozeći 30 km/h je zakočila, auto je otklizao u lijevu stranu i onda se zaustavio. Nakon toga svjedokinja je izašla iz vozila i vidjela gospođu kako sjedi uz lijevi prednji dio automobila. Svjedok se ne sjeća kakve je gume imala. Izjavljuje da je pravomoćno osuđena u kaznenom postupku.

10. Uvidom u Odluku o komunalnom redu Grada Petrinje (Sl. vjesnik br. 43/04, 2/05, 13/08 i 44/15) člankom 130. propisano je da o uklanjanju snijega i leda s javnih prometnih površina brine fizička ili pravna osoba kojoj je Grad Petrinja povjerio tu djelatnost. S ostalih površina (parkovi, dječja igrališta, groblja i dr.) snijeg i led uklanja fizička ili pravna osoba kojoj je Grad povjerio obavljanje tih poslova, odnosno osobe kojima su objekti predani na upravljanje. Člankom 131. propisano je da osobe iz članka 130. ove Odluke odgovaraju za štetu nastalu zbog ne čišćenja snijega i leda osobi koja je zbog toga pretrpjela štetu.

11. Uvidom u Operativni program održavanja nerazvrstanih cesta, parkirališta i nogostupa na području grada Petrinje (zima 2011/2012) utvrđeno je da čišćenja snijega s nogostupa i nerazvrstanih cesta obavljat će Komunalac Petrinja d.o.o. Odluku je donio gradonačelnik.

12. Iz iskaza ŽT sud je utvrdio da je 30. siječnja 2012. svjedok bila ili voditeljica ili privremena pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti grada Petrinje. Prije današnjeg ročišta pregledala je predmete odnosno akte koji su u to vrijeme bili na snazi, a vezano za rad zimske službe. [adresa] u [adresa], navodi kako se radi o nerazvrstanoj cesti pa samim time i u nadležnosti je Grada Petrinje. Navodi kako je Grad Petrinja donio sve opće akte i poduzeo druge radnje vezano za obavljanje poslova komunalne djelatnosti uključujući i rad zimske službe, a sve sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu i Odluci o komunalnoj djelatnosti. Sukladno Odluci po djelatnosti rada zimske službe i održavanju nerazvrstanih cesta općenito prepušteni su Komunalnom poduzeću Komunalac Petrinja d.o.o. sukladno Odluci objavljenoj u Službenom vjesniku broj 30/05, 22/07, 51/09, 52/10, 12/11 i 27/11. Sukladno proračunu Grada Petrinje za 2012., također objavljenom u Službenom vjesniku za rad zimske službe osiguran je iznos do 1.000.000,00 kn. Također donesen je godišnji program odražavanja komunalne infrastrukture koji uključuje i zimsku službu objavljen u Službenom vjesniku broj 56/11. Također donesen je plan rada društva Komunalca Petrinja d.o.o. koji se odnosi na radnike, strojeve i dr. s čime se obavlja komunalna djelatnost a koji plan rada je usvojen i od Gradskog vijeća kao i sve ranije navedeno. Plan rada je objavljen u Službenom vjesniku broj 56/11. U Službenom vjesniku 4/12 objavljen je program rada zimske službe, a koji vrijedi u periodu od 1.01.2011. do 1.04.2012. kojim su određeni prioriteti, u kojem periodu se provode radnje npr. prioriteti ulica koje se moraju očistiti u roku od 24 sata od prestanka padalina koji su svrstani u više kategorija, dok se prva i druga kategorija moraju očistiti u roku 24 sata nakon prestanka padalina. Navedene ulica je svrstana u drugi prioritet. Navedeno je donio gradonačelnik. Prema izvješću za izvršenje proračuna za 2012. za rad zimske službe potrošen je iznos od 1.217.683,17 kn, a izvješće je objavljenu u Službenom vjesniku broj 51/13. Iz navedenog je vidljivo da je zimska služba radila, kao i iz Izvješća o izvršenju godišnjeg programa održavanja komunalne infrastrukture za komunalne djelatnosti za 2012. godinu objavljenu u Službenom vjesniku broj 14/13. Prema programu rada zimske službe potrebno je izvršiti smotru zimske službe uz prisutnosti djelatnika MUP-a koji pregledavaju opremu prije početka zimske službe. Gradonačelnik Grada Petrinje donio je oduku o imenovanju odgovorne osobe za provođenje programa zimske službe koja je dostavljena MUP-u 22.11.2011., a radi se o Odluci od 28.10.2011. kojom je imenovan DT, Klasa: 340-03/11-01/20 (broj predmeta koji je dostavljen MUP-u). Svjedok nema neposrednih saznanja za predmetni štetni događaj

13. Iz iskaza svjedoka HT sud je utvrdio da nema saznanja o predmetnom štetnom događaju, ali joj je poznat rad tehničke službe. Navodi da je ulica u kojoj se dogodio štetni događaj spadala u drugu kategoriju koja je čistila u roku od 24h od prestanka padalina i na kolniku je moglo biti 3cm ugaženog snijega.

14. Iz iskaza svjedoka ĐT i BT sud je utvrdio da isti nemaju nikakvih saznanja za predmetni štetni događaj.

15. Sud je izvršio uvid u dnevnik rada zimske službe dostavljen od tuženika uz podnesak od 1.3.2024. iz kojeg je razvidno da je temperatura u vrijeme štetnog događaja bila -2C u 22h, -4C u 2h, -7C u 4h i da je kamion posipao ceste I i II kategorije i drugo navedeno. Međutim, ne može se utvrditi da li je predmetna ulica i kada bila bila čišćena.

16. Sud je izvršio uvid i u Zapisnik o očevidu u koje je utvrđen dan, vrijeme nastanka štetnog događaja kako je opisano u tužbi, sudionici prometne nesreće kako je opisano u tužbi, stanje kolnika, širina kolnika, podaci o vozilima, opis mjesta događaja, položaj vozila i nastradali, poduzete mjere. Iz Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola utvrđeno je da pješakinja nije bila pod utjecajem alkohola dok se iz medicinske dokumentacije utvrđuje vrsta ozljeda koje tuženik nije osporio tijekom ovog postupka.

17. Uvidom u presudu Općinskog suda u Sisku poslovni broj P-492/12 sud je utvrdio da su provedeni dokazi prometnim vještačenjem, medicinskim vještačenjem i saslušanjem svjedoka na sve odlučne činjenice; nedvojbeno je utvrđeno da je uzrok štete tj. nastanka prometne nezgode zaleđen, klizak i neposut kolnik, jer takvo stanje kolnika po redovnom tijeku stvari pri kočenju dovodi do destabilizacije vozila kako se to odigralo u konkretnom slučaju. Visina štete utvrđena je provođenjem odgovarajućeg medicinskog vještačenja.

18. Iz nalaza sudskog vještaka za promet, kojeg je sud prihvatio kao objektivan nepristran i izrađen sukladno pravilima struke, sud je utvrdio da je prilikom nezgode došlo do naleta osobnog vozila osiguranika tužitelja OPEL reg. [registarska oznaka] na pješakinju RT, na kolniku [adresa] u [adresa], u trenutku kad se pješakinja nalazila vozilu gledano uz lijevi rub kolnika, okrenuta lijevom stranom tijela prema vozilu. Kolnik je bio zaleđen, neposut i klizav, s vrlo tankim slojem snijega, a temperatura zraka je iznosila – 10,5°C. Naletna brzina vozila na pješakinju je iznosila oko 15 km/h, a neposredno prije nezgode se vozilo kretalo brzinom od oko 32 km/h. Tehničkim načinima nije moguće utvrditi smjer i putanju kretanja pješakinje po kolniku neposredno prije nezgode. Kako bi za prelazak pješakinje preko mokrog kolnika bilo vremenski potrebno oko 1,9 sekundi, a u konkretnom slučaju je opasnost vozačica uočila već 3,2 sekunde prije naleta, slijedi da je pješakinja najvjerojatnije zbog klizavog kolnika imala značajne poteškoće pri kretanju prema rubu kolnika. Vozačica vozila osiguranika tužitelja je u konkretnoj situaciji imala na raspolaganju za zaustavljanje vozila duljinu kolnika od 23,50 metara, a na toj duljini je mogla izbjeći nalet forsiranim kočenjem pri prethodnom kretanju po zaleđenom kolniku bilo kojom brzinom koja ne premašuje 29 km/h. Na mokrom kolniku bi nalet uspjela izbjeći pri prethodnom kretanju bilo kojom brzinom koja ne premašuje 45 km/h. Prema prometno tehničkim kriterijima slijedi da je primarni uzrok nezgode zaleđeni kolnik, jer da je kolnik bio posut solju i mokar, pješakinja bi najvjerojatnije na vrijeme prešla preko kolnika, a vozačica osobnog vozila bi u takvim uvjetima bez problema zaustavila vozilo pri brzini kojom se kretala neposredno prije nezgode od 32 km/h. U usmenom očitovanju vještak je otklonio prigovore tuženika i naveo da na temperaturi od oko -7 stupnjeva kristali soli više se ne mogu stopiti s kristalima vode radi velike krutosti, zbog čega je posipavanje trebalo obaviti preventivno, prije nego je temperatura pala do -7 ili je trebalo obaviti prskanje slanom otopinom. Na daljnja pitanja odgovara da je osiguranica tužitelja kočila što je vidljivo iz nađenih tragova kočenja. Do mjesta naleta je kočila u duljini od 14,6 metara, a opasnost je uočila u konkretnoj situaciji kad se s vozilom nalazila udaljena od mjesta naleta za 23,50 metara. Pješaka je mogla uočiti na udaljenosti od oko 50 metara. Da je na udaljenosti od 50 metara već opasnost nastala i bila uočljiva i da je osiguranica tužitelja odmah započela s reakcijom na opasnost uspjela bi kočenjem izbjeći nezgodu. Dodaje da niti jedna brzina nije primjerena za kretanje po poledici, a da li je bilo kretanje nužno ili ne, ne može znati. Pješakinja je mogla uočiti nailazak vozila na udaljenosti od oko 70 metara, a ako uvažimo da je pješakinja prije nezgode prelazila cestu do nezgode ne bi došlo da je odustala od prelaska ceste, ali samo na ovaj način kako se nezgoda dogodila. Moguće je da je pješakinja smatrala obzirom da se vozila uobičajeno kreću uz svoj desni rub da je sigurnija na suprotnoj strani ceste. Dodaje da na mjestu nezgode nije bilo pješačkog prijelaza na udaljenosti manjoj od 50 metara. Nakon odgovora na sva pitanja i dalje ostaje u cijelosti kod danog pisana nalaza i mišljenja.

19. Prema odredbi čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. - pročišćeni tekst, 82/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11., 144/12., 94/13., 153/13., 147/14. i 36/15.), koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja, komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba. Jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne su na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa: osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja, osigurati javnost rada. Prema čl. 3. st. 1. t. 7. istog zakona propisano je da komunalnu djelatnost predstavlja i održavanje nerazvrstanih cesta.

20. Odlukom o komunalnom redu Grada Petrinje (Sl. vjesnik br. 43/04, 2/05, 13/08 i 44/15) člankom 130. propisano je da o uklanjanju snijega i leda s javnih prometnih površina brine fizička ili pravna osoba kojoj je Grad Petrinja povjerio tu djelatnost. S ostalih površina (parkovi, dječja igrališta, groblja i dr.) snijeg i led uklanja fizička ili pravna osoba kojoj je Grad povjerio obavljanje tih poslova, odnosno osobe kojima su objekti predani na upravljanje. Člankom 131. propisano je da osobe iz članka 130. ove Odluke odgovaraju za štetu nastalu zbog ne čišćenja snijega i leda osobi koja je zbog toga pretrpjela štetu.

21. Prometnica u [adresa] u [adresa], prema tada važećoj Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (Narodne novine broj 17/2010), nije bila kategorizirana javna cesta. Iz dopisa Županijske uprave za ceste Sisačko-moslavačke županije od 07.04.2017. godine proizlazi da se radi o nerazvrstanoj cesti, kao i iz dopisa Hrvatske ceste d.o.o. od 16.03.2018. i iskaza svjedoka ŽT.

22. Sukladno čl. 6. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11), koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja, javne ceste se, ovisno o njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju razvrstavaju na autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste. Sukladno čl. 98. Zakona o cestama nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetom određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovom Zakona. Sukladno čl. 101. Zakona o cestama, nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj upotrebi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, tako za održavanje predmetne ceste odgovara tuženik.

23. Slijedom navedenog, nesporno je da su za održavanje nerazvrstanih cesta odgovorne jedinice lokalne samouprave, dakle gradovi i općine, odnosno da je tuženik dužan osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete drugim fizičkim ili pravnim osobama, pa se stoga po mišljenju ovog suda, tuženik prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe ne može osloboditi svoje obveze vršenja nadzora i poduzimanjem mjera radi osiguranja pravnog djelovanja tih osoba, a niti se može osloboditi svoje odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovu radu (takav stav zauzela je i postojeća sudska praksa, VSRH Rev-1596/2011 od dana 24. lipnja 2014.). Dakle, sud nije prihvatio prigovor promašene pasivne legitimacije jer prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, tuženik se ne može osloboditi obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguranja djelovanja tih osoba, a niti se može osloboditi svoje odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu.

24. Iz svega navedenog, utvrđenog u dokaznom postupku, sud je zaključio kako je do predmetne prometne nesreće došlo uslijed propusta Grada Petrinje da osigura obavljanje komunalne djelatnosti na način da spriječi prouzrokovanje i nanošenje štete drugim fizičkim ili pravnim osobama. Ocjenom provedenih dokaza utvrđena je odgovornost tuženika. Do predmetnog štetnog događaja je došlo zbog činjenice jer predmetna nerazvrstana cesta, na kojoj se dogodila prometna nezgoda, nije bila očišćena od leda i snijega, nije posipana odnosno ista nije održavana od strane tuženika. Do predmetne prometne nesreće je došlo uslijed propusta tuženika da osigura obavljanje komunalne djelatnosti na način da spriječi prouzrokovanje i nanošenje štete drugim fizičkim ili pravnim osobama, to stoga sud ocjenjuje da je za štetni događaj upravo tuženik.

25. Odredbom čl. 963. st. 1. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23. ,. dalje ZOO) propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Slijedom navedenog, budući da je predmet ovog spora regresni zahtjev tužitelja za isplatu u iznosu od 8.065,90 EUR, a koji iznos je tužitelj isplatio oštećenoj pješakinji u parničnom postupku, sve po polici automobilskog osiguranja na ime neimovinske štete i troškova, a povodom predmetnog štetnog događaja, a za koji štetni događaj su sukladno utvrđenju ovog suda, odgovoran tuženik, kao i da između stranaka nije sporno da je tužitelj isplatio utuženi iznos pješakinji temeljem presude, to je stoga, temeljem odredbe čl. 963. st. 1. ZOO-a, a imajući u vidu odredbu čl. 2. st. 1. ZPP-a, budući da zahtjev tužitelja glasi na isplatu iznosa od 8.065,90 EUR, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev u zatraženom iznosu i presuditi kao u toč. I. izreke ove presude.

26. Odluka o zateznoj kamati temelji se na odredbi čl. 29. st. 1 ZOO-a i to od prvog dana nakon isplate štete po stopi propisanoj za ostale odnose.

27. Odluka o trošku temelji se na odredbama 151., 154. st. i 155. ZPP-a u svezi članka 164. ZPP-a. Visina naknade utvrđena je temeljem odredbi tbr. 7., 8., 9., 11. i 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23 u daljnjem tekstu: Tarifa), porez na dodanu vrijednost obračunat je prema tbr. 46. Tarife i Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13., 143/14., 115/16., 106/18., 121/19., 138/20., 39/22., 113/22., 33/23., 114/23., 35/24., 152/24.), a pristojbe prema odredbama Zakona o sudskim pristojbama i Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj 118/18, 51/23), a prema zahtjevu za naknadu troškova, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora te vrijednost boda

28. Tužitelju su priznati troškovi sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7/1), trošak zastupanja na ročištima 11.02.2020., 13.11.2020., 07.02.2024., 28.02.2024., 18.06.2024., 20.01.2025., (Tbr. 9/1) svako u iznosu od 200,00 EUR, trošak pristupa ročištu 17.12.2024. (Tbr. 9/3) u iznosu od 100,00 EUR te sastav podneska od 31.10.2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. (8/1 Tarife), sve uvećano za PDV od 25%, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 127,15 EUR i predujam za vještačenje 398,17EUR, ukupno trošak tužitelja iznosi 2650,32 EUR te je odučeno kao u točki II izreke presude.

29. Odluka o zakonskim zateznim kamatama tekućim na troškove postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, čl. 30. Ovršnog zakona, a visina stope prema čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose.

30. Budući je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena prije Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 70/19, dalje IZID ZPP/19) sud je glede paricijskog roka i roka za žalbu primijenio odredbu čl. 500. ZPP- a koji je tada bio na snazi, sve sukladno čl. 117. IZID ZPP/19.

U Zagrebu, 04. veljače 2025.

Sudac

Tina Jakupak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 8 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem ovog suda u dva primjerka za sud i u jednom primjerku za svaku protivnu stranku.

DNA:

1. tužitelju po pun – sp na presudu

2. tuženiku po pun

3. kal pravomoćnosti – 30 dana

4. priklopljene spise OS Sisak P-492/12 i Os Sisak K-502/12 uz dopis vratiti