Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Osijek

Broj: Pp-2226/2024-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Dunji Bertok, uz sudjelovanje Ksenije Laslo kao zapisničara, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ZC iz [adresa], zbog prekršaja iz čl.22.st.5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), u povodu optužnog prijedloga PU osječko–baranjske, Policijske postaje Beli Manastir, klasa: 211-07/24-5/18899, ur.broj: 511-07-25-24-1 od 17. srpnja 2024., nakon provedenog žurnog postupka i odluke javno objavljene 4. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl.182.t.3. Prekršajnog zakona

okrivljenik ŽC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin VC i OC, rođen **.**.1995. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, SSS, po zanimanju elektrotehničar, neoženjen, otac dvoje djece, vlasnik obrta, primanja od 2.000,00 do 3.000,00 eura mjesečno, bez imovine, neodlikovan, prekršajno nekažnjavan, kazneno osuđen, nije izdržavao kaznu zatvora, protiv koje se vodi drugi prekršajni postupak i kazneni postupak, prema vlastitoj izjavi

o s l o b a đ a s e od o p t u ž b e

jer da je 17. srpnja 2024. u 19,10 sati u dvorištu u [adresa] počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu svoje kćerke, djeteta ZCA, rođene 2016. godine kad je poradi razdvojenosti dijete prvotno pozvao s ulice da uđe u dvorište i primijetio da ŠC na lijevom uhu ima naušnicu, što mu je zasmetalo te je naušnicu djetetu grubo skinuo s uha, bacio na tlo i više puta pred djetetom udario kamenom, što je kod KC prouzročilo uznemirenost,

II. time bi počinio prekršaj opisan u čl.10.t.3., a kažnjiv po čl.22.st.5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

III. Na temelju čl.140. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138.st.2. t.2. do t.5. i t.7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio optužni prijedlog protiv okrivljenika, broj gore navedeni, zbog prekršaja iz čl.22.st.5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a raspravni sud je proveo žurni postupak sukladno odredbi iz čl. čl.221.st.1.toč.3. Prekršajnog zakona.

2. Sud je prije ispitivanja okrivljenika rješenjem izdvojio iz spisa, sukladno čl.121. Prekršajnog zakona službenu zabilješku policijskih službenika UC i DC od 17. srpnja 2024., te zapisnik o ispitivanju osumnjičenika PP Beli Manastir na ime ŽC jer predstavljaju nezakonite dokaze na kojima se u ovom postupku ne može temeljiti odluka suda. Naime, osumnjičenik ŽC nije prije ispitivanja upozoren na svoja prava kumulativnim navođenjem odredaba članaka Prekršajnog zakona (čl.158. st.6., čl.171. st.1., st.2. i čl.172. st.2.) i tekstualnih upozorenja. Nadalje, službena zabilješka policijskih službenika sadrži prepričan razgovor mlt. ošt. ZCA ĐC, koja nije ispitana uz primjenu odredbe iz čl.292. st.1. i st.2. Zakona o kaznenom postupku, odnosno nije ispitana od strane stručne osobe putem audio-video uređaja.

3. Okrivljenik je porekao krivnju za prekršaj navodeći u obrani da isti nije počinio. Naveo je da ne živi trenutno sa svojom djecom ŠC i ŽCA zbog odluke suda. Djeca su privremeno smještena kod djeda i bake koji ih zanemaruju, a zbog čega je protiv njih podnio kaznenu prijavu. ŠC je došla do njega i uočio je da je neraspoložena te se žalila na zubobolju. Kod njega u kući je oprala zube koje joj je čistio čačkalicom budući da ima trule zube pune karijesa. Uočio je pet karijesa na njenim zubima i odlučio je sutradan voditi zubaru. Kćerka se bojala jer je kasnila kod bake i rekao joj je da za to nema razloga. Tom prilikom je uočio da kćerka ima samo lijevu naušnicu i na njegov upit mu je rekla da je drugu izgubila pa ju je pitao želi li i ovu baciti da joj kupi druge naušnice. Ona se s tim složila i bacila naušnicu u šutu te otišla kod bake.

4. Sud je u dokaznom postupku ispitao svjedokinje VCA i NC te je pročitao i izvršio uvid u: potvrdu iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave od 18. srpnja 2024. za okrivljenika, izvješće o uhićenju okr. od 17. srpnja 2024., zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, broj: 23322717, naredbu o određivanju mjere opreza PP Beli Manastir, broj: 945851.

5. Svjedokinja VCA, socijalna radnica u iskazu je navela da je nadležna za predmet obitelji ŽC i GC i da je obitelj u tretmanu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Beli Manastir u zadnje tri godine, ali ne konstantno. Zadnja obrada obitelji je od travnja ili svibnja 2024., kad se obitelj vratila iz Njemačke. Izvršila je provjeru ŽC i njegove partnerice GC te je utvrđeno da nisu primjereni roditelji jer krše prava djece, zbog čega je Zavod postavio prijedlog nadležnom sudu za privremeno povjeravanje djece baki i djedu, NC i ČC, a naknadno i zahtjev za oduzimanje prava roditeljima na stanovanje s djecom u trajanju od godinu dana te su djeca privremeno smještena kod djeda i bake s majčine strane. Djeca izražavaju strah od oca i ne žele se s njim viđati, djevojčica ŠC zna plakati kada otac treba doći, a sin ŽCA, star 3,5 godine, uopće ne želi razgovarati o ocu. Postoje naznake da se ŽC i ranije znao nasilnički ponašati prema djeci, a o navedenom nemaju nikakve podatke, no isto je napomenula njegova bivša partnerica GC. Oboje roditelja imaju organizirane susrete s djecom dvaput tjedno. Majka ostvaruje susrete, dok je otac samo jedanput imao susret iz razloga što djeca odbijaju susrete. Zamijećeno da djeca imaju izrazit strah kad se trebaju susresti s ocem, dok nemaju strah od susreta s majkom. Nije zatražila podatke za navodno nasilje u obitelji od nadležnog centra za socijalni rad u Njemačkoj s obzirom da se okrivljenik obvezao dostaviti podatke vezano za navodno nasilje u obitelji, a to nije učinio.

6. Okrivljenik je stavio primjedbe na iskaz svjedokinje navodeći da svjedokinja laže jer ga se kćerka ne boji i da centar za socijalni rad iz Njemačke ne može ništa izdavati na njegov zahtjev, već samo na zahtjev Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

7. Svjedokinja NC opisala je da nije bila prisutna događaju iz optužbe jer se nalazila u svojoj kući, a unuka ŠC je bila na treningu na školskom igralištu i kad se vratila, bila je uplakana te joj se potužila na oca ŽC da je spram nje bio nasilan i da joj je na silu strgao naušnice koje joj je ona kupila budući da je odlična učenica. S okrivljenikom i dan danas ima problema i on joj želi uništiti obitelj te ga opisuje kao lošeg oca koji nikad nije skrbio o svojoj djeci.

8. Sud je naredio psihologijsko vještačenje mlt. ZCA te isto povjerio stalnoj sudskoj vještakinji za psihologiju dr.sc. Marini Perković Kovačević, spec.klin.psihologije, a kojim je bilo potrebno utvrditi je li dijete, mlt. ZCA, sposobna vjerodostojno svjedočiti u odnosu na dob i kognitivne sposobnosti, a također cijeneći i moguće štetne posljedice koje bi mogle nastupiti ispitivanjem djeteta u prekršajnom postupku u smislu utjecaja na dodatnu traumatizaciju i viktimizaciju te štetnosti takvog ispitivanja na razvoj i dobrobit djeteta. Vještačenjem je bilo potrebno utvrditi i provjeriti osobne kompetencije djeteta u odnosu na njegove sposobnosti svjedočiti na sudu na pouzdan i objektivan način te je li sklono konfabulaciji i sugestibilnosti.

9. Stalna sudska vještakinja dr.sc. Marina Perković Kovačević je 17. prosinca 2024. dostavila psihologijski nalaz i mišljenje u kojem je dala mišljenje i zaključak da je mlt. ZCA djevojčica iznadprosječne inteligencije, bez smetnji u području vizualno-motoričkog integrativnog funkcioniranja, bez registriranih značajnih smetnji pamćenja. Primarno je ekstrovertirana, samopouzdana, kontrolirana, ali tjeskobna uz dominaciju obrambenih mehanizama (potiskivanje, projekcija, regresija, kompenzacija, splitting) te bez izraženih poteškoća socijalne prilagodbe (uspješno školovanje, socijalizirana). Mlt. ima kapacitet za opservaciju, sposobnost pamćenja, kapacitet za komunikaciju, sposobnost razlikovanja istine od laži i razumijevanja obveze govoriti istinu u sudskim postupcima. Aktualno se kod mlt. uočava kratka situacijska anksioznost i aktualno se ne uočavaju simptomi koji bi ukazivali na traumatizaciju predmetnim događajem. Kod iste se ne uočavaju psihopatološki elementi, niti psihotičnost koji bi isključivali njezinu sposobnost za davanje valjanog iskaza. Kod mlt. nisu utvrđeni motivacijski faktori za lažno terećenje oca, okrivljenika. Mlt. ŠC ima iskustvo nestabilnog i visoko konfliktnog odnosa roditelja od rođenja te se kod nje registriraju poteškoće s izražavanjem emocionalnih potreba, neadekvatne strategije suočavanja te niz obrambenih mehanizama kao način nošenja s nesigurnošću i stresom koji proizlaze iz obiteljske dinamike. Djeca koja odrastaju u takvim uvjetima često u kasnijoj dobi imaju poteškoća u oblikovanju stabilnih emocionalnih veza i razvijanju zdrave slike o sebi. Sadašnje ponašanje KC ukazuje na emocionalnu angažiranost u sukobu. Zbog osjećaja lojalnosti prema majci, baki, djedu bira stranu u sukobu i postaje partner u borbi odraslih. Ako se okolnosti ne promijene, oba roditelja te skrbnici, te aktivno ne pomognu djetetu da se prilagodi na promijenjene okolnosti (živjeti zaštićeno, sigurno i predvidivo uz trud svih aktera za dobrobit djeteta), može doći do pojave psihičkih smetnji i razvoja poremećaja i bolesti. Za nastavak normalno emocionalnog i socijalnog razvoja dijete morta biti zaštićeno od sukoba odraslih i njihovih svađa te mora znati unaprijed što će se dogoditi. Vještakinja zaključuje da iako mlt. ŠC ima potrebne kompetencije za svjedočenje (kapacitet za opservaciju, adekvatne intelektualne kapacitete, sposobnost pamćenja i pažnje, kapacitet za komunikaciju, sposobnost razlikovanja istine od laži, razumijevanje obveze da govori istinu u sudskim postupcima) s obzirom na registriranu pojačanju tjeskobu koja se manifestira kroz niz mehanizama obrane kao što su potiskivanje, projekcija, regresija, kompenzacija, splitting te želje za promjenom očevog ponašanja, a radi reuspostavljanja odnosa, ne bi bilo uputno da isto sudjeluje u sudskom procesu u ulozi svjedoka. Nadalje zaključuje da bi svjedočenje protiv oca moglo pojačati osjećaj obiteljske podijeljenosti i unutarnje sukobe lojalnosti, što za djevojčicu može biti emocionalno iscrpljujuće. Svjedočenje djece u sudskom postupku protiv roditelja također može imati kasnije značajne emocionalne posljedice u vidu intenziviranja stresa i anksioznosti, razvoja mogućeg osjećaja krivnje, emocionalne zbunjenosti, povećanja osjetljivosti i slično.

10. Okrivljenik nije stavljao primjedbe na nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje, a tužitelj nije dostavio pisane primjedbe na nalaz, niti je pristupio na ročište, iako je uredno primio poziv.

11. Sud je nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za psihologiju dr.sc. Marine Perković Kovačević ocijenio stručnim i objektivnim.

12. Sud je nakon provedenog dokaznog postupka i izvršene analize obrane okrivljenika utvrdio kako nije dokazano da bi isti počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret. Naime, okrivljenik poriče počinjenje prekršaja, a utvrđeno je da je događaju iz optužbe bio prisutan samo okrivljenik te mlt. oštećenica, njegova kćerka ZCA. Sud tijekom postupka nije ispitao u svojstvu svjedoka mlt. oštećenicu ZCA jer je prihvatio nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za psihologiju da bi svjedočenje mlt. oštećenice pred sudom predstavljalo traumatizaciju djeteta te pojačalo osjećaj obiteljske podijeljenosti i unutarnje sukobe lojalnosti i kasnije moglo imati značajne emocionalne posljedice u vidu intenziviranja stresa i anksioznosti. Slijedom navedenog, a uslijed nedostatka dokaza, okrivljenika je valjalo osloboditi od optužbe i riješiti kao u izreci presude.

13. Odluka o troškovima temelji se na čl.140. i čl.138.st.2. t.2. do 5. i t.7. Prekršajnog zakona.

U Osijeku 4. veljače 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Ksenija Laslo

Dunja Bertok

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se može podnijeti ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.

DOSTAVITI:

1.Okrivljeniku,

2.Tužitelju,

3.Mlt. oštećenici putem privremenog skrbnika

HC,

4.Arhiv.