Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, J. Jelačića 3

Posl.br. R1 Ob-350/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ŽF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba u Zagrebu, OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, Područni ured Bjelovar, Masarykova 7, Bjelovar, OIB:84397956623, kojeg zastupa punomoćnik ĐF, dipl. iur., zaposlenik protustranke, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 4. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između ŽF, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1959. u [adresa] i GF, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1954. u [adresa], a koja je izvanbračna zajednica trajala od 4. svibnja 1980. pa do smrti pokojnog GF **.**.2022.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. GF, a koja je prestala njegovom smrću 9. listopada 2022., te koja je trajala od 4. svibnja 1980. do njegove smrti 9. listopada 2022. (list 1-13 i 17-18 spisa).

1.1. U prijedlogu predlagateljica navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. GF, a u kojoj je rođeno dvoje djece i to BF, rođena ŽF i to rođena **.**.1982. i RF, rođen **.**.1984.

1.2. Predlagateljica ističe da su ona i sada pok. GF za cijelo vrijeme trajanja izvanbračne zajednice živjeli zajedno na adresi [adresa]. Navodi da su imali zajedničku blagajnu te da su imali ekonomsku zajednicu, vodili su brigu jedan o drugome, zajedno privređivali, imali su zajednički društveni život, zajednički su skrbili i othranjivali djecu, živjeli su skladno i skrbili jedan o drugome, a nakon njegove smrti predlagateljica ga je sahranila prema mjesnim običajima na groblju u [adresa].

1.3. Nadalje, predlagateljica ističe da ima pravni interes da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice i to stoga jer je navršila 65 godina te bi htjela ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu iza pok. GF, svojeg izvanbračnog supruga s kojim je živjela neprekidno u izvanbračnoj zajednici od 4. svibnja 1980. do njegove smrti 9. listopada 2022.

1.4. Slijedom navedenoga, predlaže donijeti rješenje kojim će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. GF koja je trajala od 4. svibnja 1980. do njegove smrti 9. listopada 2022.

2. U odgovoru na prijedlog (list 21-22 spisa), protustranka se pozvala na odredbu čl. 22. st. 1. točka 1., st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) navodeći da se za priznanje prava na obiteljsku mirovinu članom obitelji smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine te da se navedeni status u valjanom trajanju utvrđuje u izvanparničnom postupku.

2.1. U skladu s navedenim, protustranka predlaže da se u svrhu dokazivanja o okolnostima postojanja i valjanog trajanja izvanbračne zajednice sasluša predlagateljica i predloženi svjedoci, te da ne potražuje troškove postupka dok predlaže da predlagateljica snosi svoje troškove postupka, a sve u skladu s odredbama kojima je uređen izvanparnični postupak.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u elektronički zapis iz matice rođenih za BF od 4. lipnja 2024. (list 3 spisa), elektronički zapis iz matice rođenih za RF od 4. lipnja 2024. (list 4 spisa), smrtni list za GF izdan od Matičnog ureda Garešnica od 17. listopada 2022. (list 5 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. GF posl.br. O-2720/2022-5, UPP-OS-257/2022 od 21. prosinca 2022. donesenog po javnom bilježniku Marku Bilandžiji iz [adresa] (list 6-10 spisa), rodni list za GF od 19. veljače 2023. izdan od Matičnog ureda Garešnica (list 11 spisa), rodni list za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Garešnica od 25. siječnja 2012. (list 12 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i pok. GF izdane 13. rujna 202. (list 25- 26 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Garešnica 16. rujna 2024. (list 27 spisa), izvadak iz matice rođenih za GF izdan od Matičnog ureda Garešnica od 16. rujna 2024. (list 28 spisa), izvršen je uvid u ostavinski spis Općinskog suda u Bjelovaru – Stalne službe u Garešnici posl.br. O-2720/2024, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

3.1. U svrhu dokazivanja saslušani su na ročištu održanim pred ovim sudom 28. studenog 2019. (list 32-37 spisa) predlagateljica i svjedoci BF i RF (zajednička djeca predlagateljice i pok. GF te zakonski nasljednici pok. GF), IF i LF te ZF (susjedi predlagateljice i pok. GF te obiteljski prijatelji).

4. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/23) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice osnovan.

5. Uvidom u elektronički zapis iz matice rođenih za BF od 4. lipnja 2024. (list 3 spisa) i elektronički zapis iz matice rođenih za RF od 4. lipnja 2024. (list 4 spisa), utvrđeno je da su djeca predlagateljice i pok. GF.

6. Uvidom u ostavinski spis Općinskog suda u Bjelovaru – Stalne službe u Garešnici posl.br. O-2720/2024 utvrđeno je da je doneseno rješenje o nasljeđivanju iza pok. GF posl.br. O-2720/2022-5, UPP-OS-257/2022 od 21. prosinca 2022. donesenog po javnom bilježniku Marku Bilandžiji iz [adresa] (list 6- 10 spisa) kojim su njegovim zakonskim nasljednicima utvrđeni ovdje svjedoci BF i RF (zajednička djeca predlagateljice i pok. GF) te predlagateljica koji su se prihvatili nasljedstva koje im pripada temeljem zakona.

6.1. Uvidom u zapisnik od 21. prosinca 2022. sastavljen po javnom bilježniku Marku Bilandžiji proizlazi da je na istome utvrđeno rodoslovlje iza pok. GF koji nije bio u braku, ali je živio u izvanbračnoj zajednici s predlagateljicom u kojoj je rođeno dvoje djece BF i RF. Drugih potomaka nije imao.

7. Uvidom u smrtni list za GF izdan od Matičnog ureda Garešnica od 17. listopada 2022. (list 5 spisa), utvrđeno je da je preminuo **.**.2022. u Bjelovaru i da u trenutku smrtni nije bio u braku.

8. Uvidom u rodni list za GF od 19. veljače 2023. izdan od Matičnog ureda Garešnica (list 11 spisa) i izvadak iz matice rođenih za GF izdan od Matičnog ureda Garešnica od 16. rujna 2024. (list 28 spisa), utvrđeno je da za života nije sklapao brakove.

9. Uvidom u rodni list za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Garešnica od 25. siječnja 2012. (list 12 spisa) i izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Garešnica 16. rujna 2024. (list 27 spisa), utvrđeno je da nije sklapala brakove.

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i pok. GF izdane 13. rujna 202. (list 25-26 spisa), proizlazi da su imali zajedničku adresu stanovanja u [adresa] i to od 22. studenog 1993. pa do njegove smrti.

10.1. Iz iskaza predlagateljice i svjedoka te priložene dokumentacije proizlazi da je pok. GF imao adresu prijavljenu kod tete u Bjelovaru, Tome Bakača 7 od 27. siječnja 1975. do 20. svibnja 1992., a predlagateljica u [adresa] od 6. studenog 1985. do 22. studenog 1993., no da su unatoč neprijavljenim isitm adresama živjeli zajedno kod njega, a nakon smrti oca pok. GF i to 1993. doselili su se na zajedničku adresu u [adresa]. Također, s tim u vezi se ističe da je u Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl.br. Rev-1121/07-2 od 22. studenoga 2007. zauzeto stajalište da za postojanje trajnije izvanbračne zajednice između muškarca i žene nije odlučno da partneri žive na istoj adresi.

11. Iz iskaza predlagateljice i saslušanih svjedoka na ročištu održanim pred ovim sudom 28. studenog 2019. (list 32-37 spisa) i to svjedoka BF i RF (zajednička djeca predlagateljice i pok. GF te zakonski nasljednici pok. GF), IF i LF te ZF (susjedi predlagateljice i pok. GF te obiteljski prijatelji), a koje iskaze je sud prihvatio kao jasne, određene i sukladne, iskazivane prema neposrednim saznanjima, proizlazi da je:

- predlagateljica živjela neprekidno sa sada pok. GF od 4. svibnja 1980. do njegove smrti 9. listopada 2022. i to na adresi u [adresa],

- predlagateljica i sada pok. GF nisu bili u braku, nisu imali druge partnere niti su tijekom zajedničkog života sklapali brak s drugim osobama te su imali zajedničku djecu,

- za vrijeme zajedničkog života predlagateljica sa sada pok. GF je živjela u emotivnoj zajednici, slagali su se, zajedno uređivali kuću u kojoj su živjeli, imali zajednički društveni život, nakon prometne nesreće koja se dogodila pokraj njihove kuće i u kojoj je stradala predlagateljica, pok. GF je brinuo o njoj, a kad se on razbolio predlagateljica je nastavila brinuti o njemu do njegove smrti, odnosno da su živjeli kao muž i žena,

- osim zajedničkog stanovanja, između predlagateljice i pok. GF postojala je ekonomska zajednica koja se očituje u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima i zajedničko održavanje domaćinstva (plaćanje režija, troškova prehrane i održavanja kuće), posjećivali svoju djecu, te druge okolnosti koje označavaju odnose u braku,

- za vrijeme zajedničkog života izvanbračna zajednica predlagateljice i sada pok. GF bila nevjenčana odnosno da nisu bili u braku, imali su zajedničke prijatelje, dijelili su financije i troškove, te isu imali prijavljenu iste adresu prebivališta na kojoj su živjeli neprekidno zajedno,

- predlagateljica je iskazala pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pok. GF radi ostvarenja imovinskih i mirovinskih primanja iza pok. GF.

11.1. Sud je prihvatio u cijelosti iskaze predlagateljice i saslušanih svjedoka kao istinite i vjerodostojne, jer su iskazi logični, životni i uvjerljivi i u potpunosti suglasni u pogledu relevantnih činjenica u ovom postupku, a radi se o nepristranim svjedocima koji nemaju nikakvih osobnih koristi od pozitivnog rješenja ovog prijedloga.

11.2. S tim u vezi, ističe se da su svjedoci davali iskaze prema svojim neposrednim saznanjima o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. GF. Posebice jer su svjedoci obiteljski prijatelji predlagateljici i pok. GF, ali i rodbina (djeca) i imaju neposrednih saznanja o svemu jer su ih posjećivali i družili se s njima, a svi su suglasno iskazali da su oni živjeli kao bračni supružnici, sve do smrti pok. GF.

11.3. Osim toga, iz iskaza same predlagateljice proizlazi da su imali emotivnu zajednicu, zajedničke interese i stvarali ekonomsku zajednicu koju su dogovorno podijelili i da se nisu vjenčali jer im to nije bilo važno.

11.4. Njihova izvanbračna zajednica nije se prekidala i nisu imali drugih partnera te je predlagateljica bila s pok. GF do njegove smrti, a što su potvrdili svi saslušani svjedoci. S tim u vezi, svi svjedoci i predlagateljica su suglasno iskazivali u dijelu u kojem se navodilo da su predlagateljica i pok. GF imali zajedničko kućanstvo, domaćinstvo i sve drugo što čini bračnu zajednicu, kao i da su se dobro slagali.

12. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. GF postojala emotivna zajednica koja je trajala godinama i u kojoj su živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te posjećivali svoje obitelji te da su predlagateljica i pok. GF međusobno brinuli jedan o drugome te da je predlagateljica s djecom organizirala mu sahranu.

12.1. S tim u vezi, a imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka predlagateljica dokazala da je njezina zajednica s pok. GF obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom i međusobnim poštivanjem, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

13. Prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost što je i utvrđeno da su i predlagateljica i pok. GF imali, te da su ih posjećivali rodbina predlagateljice kojoj je i sam pok. GF ostavio svoju imovinu.

14. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. GF kao neoženjen muškarac kao živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona.

15. U skladu s utvrđenjima iz točke 11. ovog obrazloženja rješenja, sud je utvrdio da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. GF i to od 4. svibnja 1980. do njegove smrti 9. listopada 2022., jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga.

16. Prema odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

16.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

17. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

17.1. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

18. Slijedom navedenoga, u provedenom postupku utvrđeno je da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. GF dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju od 4. svibnja 1980. do njegove smrti 9. listopada 2022. i to na adresi u [adresa], a što proizlazi iz dokumentacije i iskaza svjedoka i predlagateljice. Iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

19. Pri tome se dodaje da imajući u vidu pravno shvaćanje izneseno u jednoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, da nitko od stranaka nije isticao prigovor promašene pasivne legitimacije, a posebice navedeno nije od utjecaja na ovu odluku s obzirom na to da je i sama predlagateljica predložila kao svjedoke nasljednika pok. GF, odnosno zajedničku djecu i sama je također iskazivala te je u ostavinskom postupku utvrđena kao izvanbračni drug. Slijedom navedenoga, kod donošenja odluke u ovom predmetu bilo od utjecaja utvrditi je li zahtjev predlagateljice opravdan ili ne. Osim toga, a imajući u vidu odluku Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 1175/2019-2 od 21. studenog 2019. proizlazi da protustranka da u upravnom postupku kao javna ustanova odlučuje o pravu predlagatelja na isplatu mirovine, status izvanbračne zajednice u ovom slučaju predstavlja prethodno pravno pitanje i veže ga prilikom rješavanja upravne stvari.

19.1. Osim toga, odredbom čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju nije izričito navedeno da protustranka ne može biti stranka u postupku koji se vodi temeljem st. 3. toga članka i tom postupku biti pasivno legitimiran. Međutim, jednako tako nije niti navedeno da bi na pasivnoj strani stranke trebali biti drugi zakonski nasljednici preminulog izvanbračnog druga. Navedeno shvaćanje je istaknuto u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024., a koje shvaćanje prihvaća i ovaj sud kao i da citiranu odredbu ne treba tumačiti doslovce i strogo formalistički, već logički i teleološki imajući pritom posebice u vidu svrhu i prirodu postupka, te okolnost da se, sukladno čl. 151. Zakona o mirovinskom osiguranju, između ostalog, inicira doprinosima osiguranika i prihodima državnog proračuna, dakle, novcem poreznih obveznika.

19.2. Kao što je istaknuto, predlagateljica je u ovom postupku obuhvatila i nasljednike pok. GF koji su iskazivali u korist predlagateljice. Imajući u vidu da nitko nije osporavao legitimaciju protustranke, te imajući u vidu da pasivna legitimacija označava pravnu sposobnost stranke da bude obvezana odlukom suda u postupku, odnosno da se protiv nje može pokrenuti postupak radi ostvarivanja određenih prava ili obveza., proizlazi da u ovom slučaju, pasivna legitimacija se odnosi na pitanje tko može biti stranka u postupku utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, a posebno na to da li protustranka može biti obvezna isplatiti mirovinu u slučaju pozitivnog ishoda za predlagateljicu.

19.3. U situaciji kada se u postupku utvrđuje postojanje određenog pravnog odnosa (u ovom slučaju postojanje izvanbračne zajednice) koji će posljedično dovesti do nastanka neke obveze (u ovom slučaju obveze na isplatu mirovine) proizlazi da je osnovano predlagateljica označila protustranku kojeg će upravo temeljem odluke u ovom postupku eventualna buduća obveza teretiti odnosno da protustranka ima ekonomski interes osporavati tvrdnje predlagateljice o postojanju izvanbračne zajednice. Eventualni zakonski nasljednici preminulog izvanbračnog druga neće imati bilo kakav interes osporavati postojanje izvanbračne zajednice jer eventualnim prihvaćanjem prijedloga oni neće doći u nikakvu nepovoljniju pravnu poziciju s obzirom da će mirovinu biti dužan isplaćivati upravo protustranka. U takvom slučaju nedvojbeno se mora osigurati javni interes odnosno mora spriječiti da se mirovina isplaćuje osobi koja ne ispunjava uvjete iz čl. 22. st. 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. To pogotovo kada se ima u vidu činjenica da odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju omogućuju sudjelovanje protustranci u parničnom postupku bilo na aktivnoj strani (primjerice u slučaju naknade štete ili stjecanja bez osnove iz čl. 161. i čl. 166. Zakona o mirovinskom osiguranju) bilo na pasivnoj strani (primjerice, ako tužitelj zahtijeva isplatu neisplaćenih iznosa mirovine i sl.). O tome također u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024.

20. Imajući u vidu da se ovaj postupak vodi prema odredbama Zakona o izvanparničnom postupku, u smislu odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne prema odredbi čl. 463. Obiteljskog zakona, kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, kao i pravni stav koji je zauzet u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, te obrazloženja s kojima je suglasan i ovaj sud istaknutima u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024., sud je kod donošenja odluke utvrđivao jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u ovom postupku.

20.1. Naime, iako je zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno, pozivom na odredbe čl. 43. i čl. 438. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15., 98/19. i 47/20.), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice to se međutim, ne odnosi na situacije kada je pokretanje takvog postupka predviđeno posebnim propisom.

20.2. S obzirom na to da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona.

20.3. Naime, recentna i do sada primjenjiva sudska praksa upućuje da je u svim istovrsnim predmetima označena protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao pasivno legitimirana strana, a ne zakonski nasljednik, osobito ako je ova činjenica sporna samo radi realizacije prava iz mirovinskog osiguranja, a ne radi drugih prava iz nasljedstva pokojnika.

21. Status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. GF potrebno je bilo u smislu čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u kojem će nadležni sud o tom pitanju odlučiti izrekom rješenja, pa kako do sada predlagateljica takvim rješenjem ne raspolaže, ona ima pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka.

21.1. Ostavinski postupak predstavlja po svojoj naravi izvanparnični postupak, u kojem se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, kako je to i propisano odredbom čl. 175. st. 1. i st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.). Na temelju čl. 226. st. 1. Zakona o nasljeđivanju rješenjem o nasljeđivanju utvrđuje se tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe, a koja utvrđenja su i svrha vođenja ostavinskog postupka.

22. Dakle, odnos predlagateljice kao izvanbračne supruge ostavitelja, u ostavinskom postupku iza pok. GF mogao je biti utvrđen samo za potrebe tog ostavinskog postupka, kao prethodno pitanje radi utvrđivanja tko je njegov nasljednik, pa odnos predlagateljice i ostavitelja, kako bi ga utvrdio javni bilježnik kao sudski povjerenik u skladu s njegovim zakonskim ovlaštenjima, imao bi učinak samo u tom ostavinskom postupku (o tome u Odluci Županijskog suda u Bjelovaru posl.br. Gž Ob 13/2024-2 od 15. ožujka 2024.).

22.1. Imajući u vidu da su nasljednici pok. GF ovdje predlagateljica i BF i RF (zajednička djeca predlagateljice i pok. GF), a koji tijekom postupka nisu niti osporili legitimaciju protustranke te su također sudjelovali u postupku u kojem su se izvodili dokazi te se raspravljao radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja.

23. Radi navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

24. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Bjelovaru, 4. veljače 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti;

1. Predlagateljici,

2. Protustranci,

3. Spis