REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] P 5

Poslovni broj: Us I-1048/24-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužitelja PN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Stefano Segnan, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika Državne geodetske uprave, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, radi prigovora na postupanje javnopravnog tijela, 3. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništavanja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II- 932-07/23-07/440, URBROJ: 541-11/3-24-3 od 1. ožujka 2024. i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, KLASA: UP/I-932-07/23-11/2, URBROJ: 541-19/6-23-2 od 16. svibnja 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovoga spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, KLASA: UP/I-932-07/23-11/2, URBROJ: 541-19/6-23-2 od 16. svibnja 2023., odbijen je prigovor tužitelja zbog nezakonitog postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje.

2. Protiv navedenog prvostupanjskog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-932-07/23-07/440, URBROJ: 541- 11/3-24-3 od 1. ožujka 2024., odbijena kao neosnovana.

3 . Tužitelj je ovom Sudu pravodobno podnio tužbu kojom osporavana zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi kako je Odlukom Državne geodetske uprave o katastarskoj izmjeri (tehničkoj reambulaciji katastarskih podataka) na području Grada Rijeke za k. o. Stari Grad Klasa:931-04/05-04/41, URBROJ:541-04- 01/3-06-12 od dana 26.travnja 2006.g. određeno da će katastarsku izmjeru provesti Državna geodetska uprava, a da će određene poslove u okviru katastarske izmjere obaviti tvrtka Geoprojekt d. d. Opatija te da će se rezultati katastarske izmjere izložiti na javni uvid. Sukladno članku 46. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta (NN 16/07, NN 124/10) izlaganje na javni uvid provodi povjerenstvo Državne geodetske uprave, koje imenuje ravnatelj, istodobno i povezano s osnivanjem ili obnovom zemljišne knjige. Međutim, Uputom Središnjeg ureda Državne geodetske uprave KLASA:932-01/1202/182, URBROJ:541-03-1-12-28 od 24.listopada 2012.g. da je odlučeno da će jedinica lokalne uprave objaviti javni poziv u službenom glasilu kojim će obavijestiti nositelje prava na nekretninama o započinjanju postupka te da je istom uputom predviđen sadržaj poziva. Između ostalog, u uputi da je navedeno da će se odrediti vrijeme u kojem će nositelji prava moći izvršiti uvid i dobiti eventualna objašnjenja. Međutim u uputi da nigdje nije navedeno pravo izjavljivanja prigovora nositelja prava na zemljištima što da je u suprotnosti sa zakonima i podzakonskim propisima koji uređuju predmetno područje. Javnim pozivom Klasa:363-02/15-18/67, URBROJ:2170/01-02-20-14-6 V.M. od dana 08.siječnja 2016.g. da su pozvani nositelji prava na javo izlaganje odnosno uvid u postupku evidentiranja nerazvrstanih cesta u k. o. [katastarska općina], a na kojem području da se nalazila i nekretnina u vlasništvu tužitelja odnosno k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Zakon o državnoj izmjeri i katastru zemljišta (NN 16/07, 124/10, 121/16) koji je bio na snazi u to vrijeme da je jasno u članku 46. stavak 4.-8. propisivao: „Pri izlaganju na javni uvid vodi se knjiga prigovora. Na temelju prigovora obvezatno se obavljaju terenski uviđaji. Ako je na temelju obavljenoga terenskog uviđaja potrebno promijeniti podatke sadržane u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, promijenjeni se podatci ponovno izlažu na javni uvid. Neosnovani prigovori odbit će se rješenjem donesenim u upravnome postupku. Protiv rješenja o odbijanju prigovora dopuštena je žalba. Način izlaganja na javni uvid propisuje ravnatelj pravilnikom.“. U to da je vrijeme na snazi bio Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka utvrđenih katastarskom izmjerom i katastarskim klasiranjem zemljišta (NN 41/1978) koji da je u članku 1. stavak 3. propisivao: „U smislu naprijed navedene zakonske odredbe, poslovi izlaganja na javni uvid smatraju se upravnim poslovima pa, prema tomu, u tom postupku se, osim odredaba iz članova 54. do 59. Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta, moraju primjenjivati i načela Zakona o općem upravnom postupku u pogledu donošenja rješenja, žalbi i rokova.“. Nadalje, istim da je člankom 2. propisao: „Izlaganje na javni uvid podataka izmjere i klasiranja zemljišta (u daljnjem tekstu: izlaganje) obuhvaća:...-postupanje po prigovorima korisnika i zainteresiranih stranaka stavljenih na podatke izmjere zemljišta.“. Također, člankom 3. istog Pravilnika bilo je propisano: „Radi obavještavanja korisnika i zainteresiranih stranaka, organ općinske uprave nadležan za geodetske poslove (u daljnjem tekstu: organ koji obavlja izlaganje) objavljuje na uobičajeni način mjesto i vrijeme izlaganja najmanje 15 dana prije početka izlaganja“. Kao što je to iz samog javnog poziva razvidno, kao dan održavanja javnog izlaganja naveden je period od 13. do 15.siječnja 2015. što da je samo po sebi kontradiktorno jer je poziv iz 2016. Nadalje, čak i kada bi se radilo o omašci u pisanju, razvidno je da je period uvida određen 5 dana nakon objave poziva što da je u suprotnosti s odredbama Pravilnika i Zakona. Nadalje, člankom 4. stavak 4. Pravilnika (78') da je bilo propisano: „Prilikom saopćavanja podataka izmjere i klasiranja zemljišta svaki se korisnik upućuje da na podatke utvrđene izmjerom i klasiranjem ima pravo staviti prigovor odnosno izjaviti žalbu.“. Navedeno pravo na podnošenje prigovora da niti je bilo navedeno u javnom pozivu niti u Uputi Središnjeg odjela geodetske uprave. Na javnom izlaganju da je izložen geodetski elaborat izrađen od strane Geoprojekt d. d. Tužitelj da je na izložene podatke podnio prigovor iz razloga što je kao nerazvrstana cesta bio obuhvaćen sjeverni dio nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (katastarskih oznaka k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]), u suvlasništvu tužitelja kao njegovog privatnog vlasništva koje da ne predstavlja javno dobro u općoj upotrebi niti nerazvrstanu cestu. Tužitelj da je također djelatnicima Državne geodetske uprave, Područnog ureda Rijeka dostavio svu relevantnu dokumentaciju, kojom je dokazano da se radi o dvorištu – građevinsko izgrađenom zemljištu stambene namjene grafički označenim u katastarskom i gruntovnom planu i na terenu označeno trajnom međnom oznakom sa željeznim stupićima i žutom linijom na podu, koja da nikako ne može predstavljati nerazvrstanu cestu. Zakon o cestama, članak 131. u prvom pasusu da navodi: „Ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste.“ Ovdje da se radi o dijelu okućnice koju koristi samo vlasnik iste, te stoga niti u naravi da ne može biti nerazvrstana cesta. Zaključkom KLASA: 932-06/1602/370, URBROJ: 541-17-02/5-17- 7 od dana 11. srpnja 2017.godine da je pozvan izvođač na ispravak elaborata u dijelu u kojem je podnositelj prigovora, PN tražio usklađenje, a koji se odnosi na stambeni objekt sa gospodarskim objektom i okućnicom katastarskih oznaka k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] što da je u skladu s člankom 14. Pravilnika 78' koji propisuje: "Po dovršenom saopćenju i provjeri izloženih podataka, organ koji obavlja izlaganje predaje dostavljeni mu elaborat izmjere i klasiranja zemljišta zajedno s katastarskim planom i popisom prigovora iz člana 13. ovoga pravilnika izvođaču radova izmjere zemljišta radi vršenja uviđaja i naknadnih detaljnih snimanja terena povodom stavljenih prigovora na podatke izmjere zemljišta, te radi ispravljanja pogrešaka i nedostataka u elaboratu izmjere i klasiranja zemjišta i na katastarskom planu.“. Izvoditelj Geoprojekt d. d. prvotno da je postupio sukladno navedenom zaključku i dostavio tužitelju dana 8. rujna 2017. ispravljeni elaborat nerazvrstanih cesta iz kojeg je izuzeta oznaka k. č. br. [katastarska čestica] odnosno k. č. br. [katastarska čestica], ali da je zatim isti povukao na traženje Grada Rijeke. Dana 30.studenog 2017. Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Rijeka, da je izdao Rješenje KLASA: 932-06/16-02/370, URBROJ: 541-17-02/5-17-13, kojim se odbija potvrđivanje elaborata iz razloga što nije dostavljen usklađeni elaborat na temelju zahtjeva tužitelja cit: „koji se odnosi na izgrađenu građevinsku česticu s okućnicom“ oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a ne nerazvrstanu cestu. Dakle, nadležni katastarski ured uzeo je u obzir izjavljeni prigovor te naložio izmjenu elaborata, a na koje da se Geoprojekt d. d. naposljetku oglušio. Navedena odluka je postala pravomoćna 20. prosinca 2017. i da je vrlo bitno naglasiti kako je pravomoćnost upravnih akata podijeljena na formalnu i materijalnu pravomoćnost te ta podjela polazi od razlikovanja subjekata prema kojima akt proizvodi djelovanje. Formalna pravomoćnost djeluje prema strankama te onemogućuje stranke u pobijanju akta koji je stekao pravomoćnost (redovnim pravnim sredstvima) i ista nastupa kada se protiv rješenja više ne može izjaviti žalba ili pokrenuti upravni spor. S druge strane, materijalna pravomoćnost djeluje prema donosiocu akta na način da mu onemogućava opozivanje odnosno mijenjanje ili stavljanje van snage upravnog akta kojim je stvar konačno riješena. Dakle, za Rješenje Područnog ureda za katastar Rijeka da je nastupila i materijalna i formalna pravomoćnost. Slijedom navedenog, da je razvidno da je Područni ured za katastar Rijeka, u postupku evidentiranja nerazvrstanih cesta donio odluku koja ga obvezuje kao javnopravno tijelo, odluku koja je i dalje na snazi i koja se ne može svojevoljno ukinuti. Međutim, daljnje postupanje Područnog ureda za katastar Rijeka u potpunosti se pokazalo suprotnim prethodno navedenim zakonskim odredbama i zakonitostima i to zbog sljedećih činjenica. Naime, u svibnju 2019. Geoprojekt d. d. Opatija predaje Područnom uredu za katastar Rijeka elaborat broj 03- 221-5/2015. Navedeni elaborat da je u potpunosti istovjetnog sadržaja kao elaborat čija je izmjena naložena Zaključkom KLASA: 932-06/16-02/370, URBROJ: 541-17- 02/5-17-7 od dana 11. srpnja 2017. Štoviše, Područni ured za katastar Rijeka pregledao je i dana 29.svibnja 2020. potvrdio predani geodetski elaborat unatoč činjenici da je za isti elaborat već pravomoćno odbio potvrđivanje (i to zbog ne dostavljanja ispravljenog elaborata u zakonskom roku). Navedeno DA je razvidno iz samog elaborata te iz Dopisa Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Rijeka KLASA: 93206/19-02/519, URBROJ: 541- 17-02/5-20-5 od 15. lipnja 2020. Navedeno postupanje da je u potpunosti protuzakonito iz sljedećih razloga. Naime, cijeli postupak evidentiranja nerazvrstanih cesta da je u nadležnosti Državne geodetske uprave te sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ista provodi nadzor nad takvim postupkom te provjerava jesu li sve radnje u postupku poduzete sukladno geodetskim i katastarskim propisima. „Novi“ elaborat koji je predan na potvrdu od strane Geoprojekt d. d. da se nije ni po čemu razlikovao od elaborata iz 2015. osim u navedenoj svrsi pa je tako prvi elaborat predan sa svrhom evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, dok je drugi predan sa svrhom evidentiranja izvedenog stanja nerazvrstane ceste. Potrebno je istaći da Pravilnik o parcelacijskim i drugim elaboratima (NN 86/07, NN25/09 i NN148/2009) nije predviđao izradu elaborata u svrhu evidentiranja izvedenog stanja ceste te je prvi elaborat predan sa svrhom evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica. Novim Pravilnikom o geodetskim elaboratima (NN59/2018) detaljnije je propisana svrha izrade geodetskih elaborata pa je tako između ostalog u članku 6. stavku 1. točki 24. navedeno – evidentiranje izvedenog stanja ceste. Dakle, identičan elaborat podnesen je u oba slučaja, a isti da je izrađen radi postupka evidentiranja nerazvrstanih cesta k. o. [katastarska općina]. Dakle, da nema ni govora o tome da bi se ovdje radilo o dva različita postupka zbog činjenice da je prilikom zahtjeva za potvrdom elaborata navedena različita svrha elaborata. Novi postupak postoji na temelju novog zahtjeva, ali da se taj zahtjev zasniva na identičnoj činjeničnoj osnovi pa je u pogledu istog javnopravno tijelo vezano svojim prijašnjim rješenjima te je isto trebalo odbaciti takav zahtjev pozivajući se na prethodno doneseno rješenje (ukoliko elaborat nije bio usklađen s prigovorom tužitelja koji je prethodno bio uvažen i zbog kojeg je zaključkom naloženo uklanjanje nedostataka). Vrlo je bitno napomenuti kako je u novom postupku i Izvješću o izrađenom elaboratu priložen javni poziv i popis nositelja prava koji su zatražili uvid sukladno članku 67. Pravilnika o geodetskim elaboratima. Iz samog izvješća o izrađenom elaboratu, da je razvidno kako je istome priložen javni poziv od 8. siječnja 2016. te da je priložen popis nositelja prava na k. č. koje su zatražili uvid u geodetski elaborat u kojem da je izričito navedeno da nitko nije zatražio uvid. Međutim taj popis je datiran danom 15. siječnja 2015. odnosno prije objave javnog poziva i ne samo da je zatražen uvid već da je na osnovu javnog izlaganja provedenog po tom pozivu izjavljen prigovor. Područni ured za katastar Rijeka da je postupao po tom prigovoru i zbog tog prigovora elaborat da je vraćen na ispravak. Sukladno svojim zakonom dodijeljenim ovlastima, Područni ured za katastar da je bio dužan prilikom potvrđivanja elaborata provjeriti je li Izvješće o izrađenom elaboratu i sam elaborat izrađen u skladu s pozitivnopravnim katastarskim i geodetskim propisima. Da je to učinjeno, javnopravno tijelo kao prvo ne bi postupilo suprotno svojoj prijašnjoj odluci te bi potpuno utvrdilo činjenično stanje i činjenicu da postoji prigovor na podatke izložene tijekom javnog izlaganja u postupku evidentiranja nerazvrstane ceste. Činjenica je da niti sam izvođač radova Geoprojekt d. d., a niti Grad Rijeka kao investitor odnosno upravitelj ceste nisu kod ponovnog podnošenja elaborata na potvrđivanje naveli kako je izjavljen prigovor, ali o tim podacima da je javnopravnotijelo koje odlučuje o zahtjevu trebalo voditi računa, a s obzirom da je već rješavalo o tom pitanju i imalo je na raspolaganju sve relevantne podatke. Ako je već smatralo da prigovor nije osnovan onda da je trebalo donijeti rješenje kojim se prigovor odbija sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ili je trebalo ponovno naložiti ispravak elaborata ili pak provesti terenski uviđaj pa nakon promjena provesti novo javno izlaganje. Ništa od navedenog danije učinjeno te je tužitelj ostao zakinut za svoja prava. Njegov prigovor da je jednostavno zanemaren, o istome nije odlučeno, niti da je isti evidentiran u novom postupku što je nelogično i protuzakonito, a s obzirom da se isti javni poziv prilagao u Izvješću o izrađenom elaboratu, a na koji javni poziv je tužitelj već bio reagirao. S obzirom da posljedice nezakonitog postupanja tuženika traju do današnjeg dana te da u opisanim postupcima nisu poštivane odredbe Zakona i podzakonskih propisa koje bi inače omogućile tužitelju ostvarivanje svojih prava sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, to da je tužitelj sukladno članku 122. Zakona o općem upravnom postupku podnio prigovor čelniku Područnog ureda za katastar Rijeka zbog (nezakonitog) postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, kojim je povrijeđeno pravo i pravni interes tužitelja sukladno članku 156. ZOUP-a. Međutim, prvostupanjskim rješenjem u potpunosti da su zanemarene činjenice navedene u prigovoru tužitelja. Naime, tužitelj da je u prigovoru naveo jasne razloge i sve relevantne zakonske odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta te Pravilnika o izlaganju na javni uvid podataka utvrđenih katastarskom izmjerom i katastarskim klasiranjem zemljišta koji su bili na snazi u predmetnom razdoblju te je istaknuo nezakonitosti u postupanju Područnog ureda za katastar Rijeka u postupku potvrđivanja geodetskog elaborata. Dakle, pobijanim rješenjem odbijen je prigovor tužitelja bez da je prvostupanjsko tijelo utvrdilo sve relevantne činjenice i to bez savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza pojedinačno i svih dokaza zajedno čime je povrijeđeno načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza iz članka 9. Zakona o općem upravnom postupku. Potpunim zanemarivanjem dostavljene dokumentacije i istaknutih nepravilnosti u postupanju Područnog ureda za katastar Rijeka na koje je tužitelj jasno i argumentirano ukazao u svome prigovoru da nisu poštivana pravila utvrđivanja činjenica iz članka 47. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku kojim je propisano: „ (1) Službena osoba utvrđuje sve činjenice i okolnosti bitne za rješavanje o upravnoj stvari. Drugostupanjskim rješenjem tuženika da su također zanemarene činjenice iznesene u prigovoru te da je još k tome i činjenično stanje pogrešno utvrđeno. Navedeno da je razvidno iz dijela obrazloženja gdje se navodi: „da nije bilo navedeno pravo na podnošenje prigovora, stoga je žalitelj ostao zakinut za svoja prava“. Navedeno je potpuno pogrešno utvrđenje, niti je tužitelj takvo što naveo. Naime, isti je podnio prigovor (što je razvidno iz rješenja o odbacivanju prvog elaborata), ali da je taj prigovor prilikom potvrđivanja drugog elaborata u potpunosti zanemaren. Nadalje, tuženik navodi kako je u okviru pregleda prvog geodetskog elaborata doneseno rješenje o odbijanju potvrđivanja jer geodetski izvoditelj nije u zadanom roku, postupajući po zaključku vratio ispravljeni i dopunjeni elaborat pri tome propuštajući navesti koje je bilo obrazloženje zaključka odnosno da je elaborat potrebno ispraviti u skladu sa prigovorom tužitelja. I zaključno, drugostupanjsko tijelo tuženika, zaključuje kako s obzirom da se radi o različitim svrhama elaborata da je nadležni katastarski ured potvrdio elaborat iako je uz istog bio priložen isti javni natječaj te da iz spisa nije bilo razvidno da je tužitelj podnio prigovor. Isti taj nadležni katastarski ured, koji je upoznat i dužan biti upoznat sa svim zakonskim propisima i postupcima koje se vode na njegovom području, isti ured koji je prethodno uvažio prigovor tužitelja, sada je po mišljenju tuženika uredno odradio svoj posao u potpunosti zanemarujući prigovor tužitelja i pri tome jedan te isti postupak evidentiranja nerazvrstanih cesta tretira kao dva odvojena postupka pozivajući se na to da su različito navedene svrhe elaborata. Slijedom svega navedenog, da je očita nezakonitost postupanja javnopravnog tijela odnosno tuženika iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza i pravni interes tužitelja na način da su istom uskraćena i zanemarena pravna sredstva kojim je mogao reagirati na pogrešno utvrđeno stanje u elaboratu u nerazvrstanim cestama, ali i kojim postupanjem da je povrijeđeno njegovo pravo vlasništva kao jedno od najviših vrednota ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske. Stoga, tužitelj ovim putem predlaže da se poništi rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako u cijelosti ostaje kod obrazloženja osporavanog rješenja i predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

5. U tijeku spora održana je rasprava 27. siječnja 2025. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, kako bi se sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu.

6. Opunomoćenik tužitelja je ustrajao kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva, te posebno ukazuje na apsurdnost i nezakonitost obrazloženja prvostupanjskog i drugostupanjskog tijela u odnosu na javni poziv, te navodi da je tužitelj postupio po javnom pozivu, dok drugostupanjsko tijelo tvrdi kako je tužitelj i drugi put trebao postupiti po starom javnom pozivu.

7. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Odredbom članka 124. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 114/22, dalje: ZOC), propisano je da javne ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju odluke iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona, geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista (stavak 1.). Javne ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi (stavak 2.). Prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 1. ovoga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste, snimljenog prema pravilima propisanim posebnim zakonom, a koji pribavlja i tijelu nadležnom za katastar dostavlja pravna osoba koja upravlja javnim cestama (stavak 3.). Rješenje o upisu javne ceste u zemljišnu knjigu utemeljeno na odredbi članka 123. stavka 1. ovoga Zakona zemljišnoknjižni sud dostavit će nadležnom uredu za katastar, radi njezina evidentiranja u katastru (stavak 4.).

10. Odredbom članka 131. stavak 4. ZOC-a, propisano je da nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. Stavkom 5. istog članka je propisano da Prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. ovoga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste.

11. Odredbom članka 133. stavak 1. ZOC-a, propisano je da se nerazvrstane ceste iz članka 131. stavka 1. i članka 132. stavka 1. ovoga Zakona evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe.

12. Odredbom članka 91. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnine ("Narodne novine" broj: 112/18, 39/22 , dalje: Zakon), propisano je da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

13. Odredbom članka 37. stavak 2. i 3. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj: 59/18, 112/18, dalje: Pravilnik), propisano je da se geodetski elaborat za evidentiranje izvedenog stanja ceste izrađuje na temelju ogovarajuće odluke o razvrstavanju ceste koja je obavezni sadržaj istog, kao i očitovanja upravitelja javne ceste odnosno nositelja prava na nerazvrstanoj cesti (stavak 2.). Očitovanje iz stavka 2. ovoga članka obavezno sadrži iskaz: - da je predmet geodetskog elaborata iz stavka 1. ovoga članka točno određena cesta, - da geodetski elaborat iz stavka 1. ovoga članka odgovara izvedenom stanju ceste, - da je predmetna cesta izgrađena odnosno rekonstruirana do stupanja na snagu propisa kojim je uređeno područje evidentiranja javnih i nerazvrstanih cesta (stavak 3.).

14. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je tužitelj podnio prigovor, zbog postupanja javnopravnog tijela koje je 29. veljače 2016. zaprimilo geodetski elaborat pod oznakom KLASA: 932-06/16-02/370 izrađen od ovlaštenog geodetskog izvoditelja Geoprojekt d. d. iz Opatije, za naručitelja Grad Rijeka u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih čestica, nakon čega je doneseno rješenje o potvrđivanju jer geodetski izvoditelj nije u zadanom roku, postupajući po zaključku, nadležnom uredu vratio ispravljen i dopunjen elaborat. Nadležni katastarski ured je 31. svibnja 2019. zaprimio geodetski elaborat izrađen u svrhu evidentiranja izvedenog stanja nerazvrstane ceste — Ulica Kozala izrađen od ovlaštenog geodetskog izvoditelja Geoprojekt d. d. Opatija, za naručitelja Grad Rijeka, pod oznakom KLASA: 932-06/2019-02/519. Iz navedenog proizlazi da se radi o različitim svrhama elaborata, te da je elaborat od 31. svibnja 2019. izrađen u skladu sa Zakonom o cestama. Nadležni katastarski ured je prihvatio, kao sastavni dio elaborata i javni poziv Grada Rijeke od 12. siječnja 2016. putem glasila Novi list, koji se odnosi na datumu obilježavanja granice cestovnog zemljišta na kojem je izvedena nerazvrstana cesta te o datumu i mjestu javnog uvida u izrađeni geodetski elaborat, iako se radi o istom javnom pozivu iz geodetskog elaborata KLASA: 932-06/16-02/370 čije je potvrđivanje bilo odbijeno. Tužitelj nije izjavio prigovor Gradu Rijeci prilikom uvida u geodetski elaborat izvedenog stanja predmetnih nerazvrstanih cesta, u periodu od 13. do 15. siječnja 2016., sukladno javnom pozivu od 8. siječnja 2016., objavljenom u glasilu Novi list, te je Područni ured za katastar Rijeka pregledao i potvrdio tehničku ispravnost geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, sukladno članku 91 . Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

15. Također se napominje da se ovdje ne radi o postupku promjene podataka u katastarskom operatu, već o pojedinačnom postupku pregleda i potvrđivanja, te potom provođenje promjena temeljem podataka geodetskog elaborata izrađenog u svrhu evidentiranja nerazvrstane ceste. Navedeno proizlazi iz očitovanja nadležnog Ureda za katastar Rijeka od 13. ožujka 2023.

16. Tuženik je u skladu s utvrđenjima iz postupka provedenog povodom prigovora tužitelja i u skladu s mjerodavnim propisima, pravilno odbio prigovor tužitelja kao neosnovan, što je detaljno obrazloženo u osporavanom rješenju i u odgovoru na tužbu, kojem obrazloženju se priklanja i ovaj Sud.

17. Slijedom navedenog prigovori tužitelja istaknuti u tužbi nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ovog upravnog spora pa je na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a odlučeno kao u izreci ove presude.

18. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 3. veljače 2025.

Sutkinja

Danica Vučinić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

-opunomoćeniku tužitelja Stefanu Segnanu, odvjetniku u [adresa]

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi, Zagreb, Gruška 20