98. Ovr-168/24

REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Trg. J. F. Kennedy 11, Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Josipu Biliću u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja CODE ARCHITECT d.o.o., Ilica 87, OIB: 79015812022, zastupano po punomoćnici Marini Pezer, odvjetnici u Zagrebu, Strojarska cesta 8, protiv protivnika osiguranja RADNIK d.d., Ulica kralja Tomislava 45, Križevci, OIB: 21846792292, zastupana po punomoćniku Golubiću, odvjetniku u Koprivnici, Frana Galovića 7, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 3. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere koji glasi:

„Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja i to ne vršiti izmjenu, preradu, prilagodbu ili obradu projektno-tehničke dokumentacije koja nosi evidencijski broj nabave NMV 37/2024: arhitektonski snimak zatečenog stanja predmetne građevine FAZA I koji čini sastavni dio MAPA I, integrirano arhitektonsko rješenje prikazano kroz MAPA I: Glavni arhitektonski projekt Faza 1 i Faza 2, te Izvještaj o ispitivanju elemenata konstrukcije T.D.: 24024 ĆR, dipl.ing.građ. G2295 – Prizma iskopi d.o.o., Zagreb, bez prethodne pisane suglasnosti tužitelja CODE ARCHITECT d.o.o., Ilica 87, OIB: 79015812022, u cilju zaštite od povrede autorskih prava predlagatelja osiguranja od strane protivnika osiguranja, određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a

1. Zabranjuje se protivniku osiguranja RADNIK d.d., Ulica kralja Tomislava 45, Križevci, OIB: 21846792292 koristiti projektno-tehničku dokumentaciju koja nosi evidencijski broj nabave NMV 37/2024: arhitektonski snimak zatečenog stanja predmetne građevine FAZA I koji čini sastavni dio MAPA I, integrirano arhitektonsko rješenje prikazano kroz MAPA I: Glavni arhitektonski projekt Faza 1 i Faza 2, te Izvještaj o ispitivanju elemenata konstrukcije T.D.: 24024 ĆR, dipl.ing.građ. G2295 – Prizma iskopi d.o.o., Zagreb, sa samovlasnim izmjenama iste dokumentacije te se protivniku osiguranja zabranjuje da se provedu promjene na projektno-tehničkoj dokumentaciji sukladno evidenciji, evidencijski broj nabave NMV 37/2024: arhitektonski snimak zatečenog stanja predmetne građevine FAZA I koji čini sastavni dio MAPA I, integrirano arhitektonsko rješenje prikazano kroz MAPA I: Glavni arhitektonski projekt Faza 1

Stranica 1 od 7

i Faza 2, te Izvještaj o ispitivanju elemenata konstrukcije T.D.: 24024 ĆR, dipl.ing.građ. G2295 – Prizma iskopi d.o.o., Zagreb, bez prethodne pisane suglasnosti predlagatelja osiguranja.

2. Zabranjuje se protivniku osiguranja RADNIK d.d., Ulica kralja Tomislava 45, Križevci, OIB: 21846792292 nastavak izvođenja radova na gradilištu temeljem izmijenjene projektno-tehničke dokumentacije sukladno evidenciji, evidencijski broj nabave NMV 37/2024: arhitektonski snimak zatečenog stanja predmetne građevine FAZA I koji čini sastavni dio MAPA I, integrirano arhitektonsko rješenje prikazano kroz MAPA I: Glavni arhitektonski projekt Faza 1 i Faza 2, te Izvještaj o ispitivanju elemenata konstrukcije T.D.: 24024 ĆR, dipl.ing.građ. G2295

– Prizma iskopi d.o.o., Zagreb, bez prethodne pisane suglasnosti predlagatelja osiguranja.

3. Ova privremena mjera određuje se pod prijetnjom novčane kazne koja će se izreći protivniku osiguranja RADNIK d.d., Ulica kralja Tomislava 45, Križevci, OIB: 21846792292 u visini od 50.000,00 EUR (pedesttisućaeura) ukoliko ne postupi po ovom rješenju i to za svaku pojedinačnu povredu.

4. Privremena mjera smatra se provedenom dostavom ovog rješenja protivniku osiguranja i traje do pravomoćnog okončanja spora u parnici radi opravdanja ove privremene mjere ili do drugačije odluke suda ako se promijene okolnosti po kojima je ova mjera određena.

5. Žalba izjavljena na rješenje ne odgađa njegovu provedbu“.

II. Nalaže se predlagatelju osiguranja u roku od 15 dana naknaditi protivniku osiguranja troškove postupka osiguranja u iznosu od 1.250,00 €.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje nenovčane tražbine u bitnome navodi da je tužitelj temeljem narudžbenice br. 608/2023, od 15. studenog 2023. godine, od strane Koprivničko-križevačke županije, [adresa], izradio projektnu dokumentaciju za poboljšanje temeljnih zahtjeva za građevinu te izvanredno održavanje građevine na postojećoj zgradi koja se nalazi na adresi: [adresa], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koja projektna dokumentacija je sukladno narudžbenici, sačinjavala glavni arhitektonski projekt, glavni građevinski projekt, te pripadajuće troškovnike. Tužitelj je sukladno zahtjevu naručitelja izradio projektnu dokumentaciju, te je temeljem narudžbenice, dakle sklopljenog ugovora o izradi projektne dokumentacije istu i izradio, te sukladno narudžbenici izdao račun. Nadalje navodi da je temeljem postupka javne nabave Koprivničko-križevačke županije, a na temelju projektne dokumentacije izrađene od strane tužitelja, evidencijski broj nabave NMV 37/2024, dana 25. listopada 2024. u 10:00:40 sati, objavljenja Odluka o odabiru, od strane naručitelja Koprivničko-križevačke županije br.odluke: Klasa: 406-01/24-03/6, Ur.broj: 2137- 03/09-24-20, 03.10.2024 za kojeg je kao glavni izvođač odabran tuženik. Predlagatelj u prijedlogu navodi da je Projektno-tehnička dokumentacija tužitelja sačinjena po fazama te i opisuje dvije faze. Navodi da je tuženik radove na rekonstrukciji zgrade za učenički dom trebao izvoditi sukladno uvodno označenoj dokumentaciji te da je dana 19. studenog 2024., na održanom sastanku između tužitelja i tuženika, tuženik obavijestio tužitelja o svojim namjerama i aktivnostima vezanim uz prilagodbu projektno-tehničke dokumentacije. Tuženik je također izvijestio kako je angažirao novog izrađivača projektno-tehničke dokumentacije radi

Stranica 2 od 7

prilagodbi koje smatra potrebnima za realizaciju projekta. Ova aktivnost pokrenuta je bez prethodnog obavještavanja tužitelja i konzultacija s istim. Predlagatelj ističe da je prvotna projektno-tehnička dokumentacija, koju je izradio tužitelj, predstavljala sastavni dio javne nabave pod evidencijskim brojem NMV 37/2024. Navedenog dana tuženik je predložio izmjene, na projektu tužitelja, a tužitelj se izričito protivio bilo kakvoj izmijeni projektne dokumentacija, te zatražio da tuženik bez odgode uskladi svoje postupke s važećom projektnom dokumentacijom, zakonskim odredbama te pravilima struke. Nadalje, tužitelj je 21. studenog 2024. pisano upozorio tuženika, a kojom izjavom je uskratio suglasnost na izmjenu projekta, na način da tužitelj izričito i strogo zabranjuje bilo kakvu izmjenu projektne dokumentacije te upravljanje digitalnom dokumentacijom, sudionika gradnje uključujući, ali ne ograničavajući se na arhitektonski snimak zatečenog stanja predmetne građevine FAZA I koji čini sastavni dio MAPA I, integrirano arhitektonsko rješenje prikazano kroz MAPA I: Glavni arhitektonski projekt Faza 1 i Faza 2, te Izvještaj o ispitivanju elemenata konstrukcije T.D.: 24024 ĆR, dipl.ing.građ. G2295 – Prizma iskopi d.o.o., Zagreb, bez prethodne pisane suglasnosti tužitelja. Smatra da se u predmetnom slučaju radi o projektno- arhitektonskom rješenju, koje ispunjava sve zakonske kriterije autorskog djela te da stoga svaka izmjena dokumentacije bez prethodnog odobrenja tužitelja predstavlja povredu autorskih prava. Ukazuje da je tuženik, bez pravne osnove i mimo propisanih zakonskih procedura, samoinicijativno pokrenuo izmjene projektno- tehničke dokumentacije tijekom izvođenja radova na gradilištu a koje izmjene obuhvaćaju prilagodbe koje su u suprotnosti s izvornim autorskim rješenjima i tehničkim smjernicama sadržanim u originalnoj dokumentaciji. Zaključno ističe kako je tuženika u nekoliko navrata kako usmeno, tako i pisanim putem upozoravao na prestanak s povredom autorskog prava tužitelja, a s kojim povredama tuženik ne želi prestati, te činjenicom neovlaštene izmjene, prerade, prilagodbe ili obrade projektno-tehničke dokumentacije sukladno evidenciji, evidencijski broj nabave NMV 37/2024: arhitektonski snimak zatečenog stanja predmetne građevine FAZA I koji čini sastavni dio MAPA I, integrirano arhitektonsko rješenje prikazano kroz MAPA I: Glavni arhitektonski projekt Faza 1 i Faza 2, te Izvještaj o ispitivanju elemenata konstrukcije T.D.: 24024 ĆR, dipl.ing.građ. G2295 – Prizma iskopi d.o.o., Zagreb, bez prethodne pisane suglasnosti tužitelja, slijedom svega navedenog razvidno je kako je tužitelj/predlagatelj osiguranja nedvojbeno učinio postojanje povrede od strane tuženika i opasnost da će bez takve mjere tuženik/protivnik osiguranja, osobito promijeniti postojeće stanje stvari, i to neovlašteno vršiti izmjenu na projektno-tehničkoj dokumentaciji tužitelja, predlaže da se u skladu s odredbom čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona odredi privremena mjera tako da se zabrani protivniku osiguranja koristiti pobliže opisanu projektnu dokumentaciju bez prethodne pisane suglasnosti predlagatelja, te da se protivniku osiguranja zabrani nastavak izvođenja radova na gradilištu temeljem izmijenjene projektno-tehničke dokumentacije bez prethodne pisane suglasnosti predlagatelja osiguranja

2. U odgovor na prijedlog za osiguranje privremenom mjerom, protivnik osiguranja navodi da se sukladno odredbama čl. 75. Zakona o gradnji, autorska prava na građevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta te ukazuje da u konkretnom slučaju to nije napravljeno odnosno da nije ugovoreno, već da se u konkretnom slučaju radi o ugovoru o stvaranju

Stranica 3 od 7

autorskog djela po narudžbi iz odredbe čl. 96. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima temeljem kojega se smatra da, ako nije drugačije ugovoreno, da je naručitelj stekao isključiva autorska imovinska prava iskorištavanja autorskog djela stvorenog po narudžbi, u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju obavlja, bez prostornog i vremenskog ograničenja. Nadalje osporava aktivnu legitimaciju tužitelja ukazujući da su projektanti: glavni projektant AR mag.ing.arch., projektant kontrukcije SR dipl. ing. građ. (trgovačko društvo SOVA-ING d.o.o.), a autor Izvještaja o ispitivanju elemenata konstrukcije ĆR dipl. ing. građ. (trgovačko društvo PRIZMA d.o.o., dakle sve i da se radi o projektima koji su autorsko djelo, tužitelj nije nositelj autorskog prava niti na jednom projektu, a u tužbenom zahtjevu izrijekom navodi i traži zaštitu autorskog prava na autorskom djelu drugih fizičkih i pravnih osoba te posebno ukazuje da direktor i jedini vlasnik tužitelja nije član Hrvatske komore arhitekata i samim tim ne može niti biti ovlašteni projektant i nositelj autorskog prava bilo kojeg projekta, a niti je ovlašten potpisati bilo koji arhitektonski projekt. Osporava i svoju pasivnu legitimaciju iz razloga što je tuženik kao izvođač koji je prihvaćen na natječaju bio u obvezi uz radove rekonstrukcije pribaviti i kompletnu projektnu dokumentaciju, što je tuženik i učinio i kao projektanta angažirao trgovačko društvo FORMA BIRO d.o.o. iz [adresa] koje je izradilo projektnu dokumentaciju slijedom čega je tuženik kao izvođač samo poštovao natječaj koji je objavila Koprivničko-križevačka županija i tuženik ne vrši nikakvu izmjenu, preradu, prilagodbu ili obradu projektne dokumentacije tužitelja, već vrši radove sukladno natječaju. Nadalje navodi da tužitelj kao protivnik osiguranja smatra da tužitelj prije svega nije učinio vjerojatnom svoju nenovčanu tražbinu, a ni navodi nikakve konkretne okolnosti i dokaze koji dokazuju da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili da bi učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Ove okolnosti u prijedlogu tužitelj navodi samo općenito, a što nije dovoljno da bi sud odredio privremenu mjeru. Također ističe da tužitelj ne trpi i neće trpjeti nikakvu štetu.

3. Prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere nije osnovan.

4. U ovoj pravnoj stvari primjenjuje se Ovršni zakon („Narodne novine“ broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024– dalje OZ).

5. Odredbom čl. 346. OZ-a utvrđeno je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

6. Stavkom 2. članka 346. OZ-a je propisano da se odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina.

7. Analognom primjenom navedenih odredaba predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno

Stranica 4 od 7

otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ako učini vjerojatnim da bi predloženom privremenom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, dok je st. 3. toga članka propisano da se smatra da navedena opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

8. Slijedom navedenog proizlazi da predlagatelji osiguranja za određivanje privremene mjere moraju u određenom slučaju dokazati da su ispunjena kumulativno dva uvjeta i to kao prvo vjerojatnost postojanja tražbine, te drugo, vjerojatnost opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarivanje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

9. U pogledu vjerojatnosti postojanja tražbine sud je izvršio uvid u dostavljenu dokumentaciju koja prileži spisu, te je utvrdio da se iz istih ne može utvrditi vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja osiguranja.

10. Naime, predlagatelj osiguranja navodi da ima nenovčanu tražbinu i to: „ne vršiti izmjenu, preradu, prilagodbu ili obradu projektno-tehničke dokumentacije“.

11. Međutim, prema stavu ovog suda predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje takve tražbine prema protivniku osiguranja.

12. Naime, odredbom čl. 75. Zakona o gradnji („Narodne novine“ br. 153/2013, 20/2017, 39/2019, 125/2019, 145/2024 – dalje: ZG) je propisano da se autorska prava na građevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta.

13. Iz navedene odredbe proizlazi da autorska prava na nekom projektu (glavnom ili drugim projektom) postoje samo ako se posebno ugovore ugovorom o izradi projekta. (tako i Ustavni sud RH, U-I/1232/2016 od 21. studenog 2017.)

14. Uvidom u Narudžbenicu br. 608/23 na listu 26 spisa, ovaj sud nije utvrdio da bi stranke ugovorile sukladno navedenoj odredbi da postoje autorska prava na projektnoj dokumentaciji na koju se poziva predlagatelj osiguranja, a predlagatelj nije dostavio u spis druge dokaze iz kojih bi proizlazilo suprotno utvrđenje.

15. Slijedom navedenog, za pretpostaviti je da je predlagatelju osiguranja navedena odredba čl. 75. ZG-a bila poznata, jer predlagatelj upravo u okviru svoje djelatnosti i radova i postupa i dužan je postupati sukladno odredbama predmetnog Zakona, pa je stoga ukoliko je želio i imao namjeru da navedena projektna dokumentacija ima svojstvo autorskog djela, tada je to i trebao tako ugovoriti sa naručiteljem njegove usluge, a što predlagatelj očito nije učinio pa se stoga proizlazi da niti predlagateljeva namjera u trenutku sklapanja ugovora nije bila da izrada predmetnog projekta bude originalna intelektualna tvorevina, već očito izrada uobičajenog projekta koji ispunjava zakonom i drugim propisima propisane uvjete.

16. Osim navedenog, ovaj sud smatra da protivnik osiguranja nije pasivno legitimiran. Naime, nije sporno da je predlagatelj sklopio s Koprivničko-križevačkom županijom ugovor za izradu projekta, kako se to navodi u narudžbenici, pa imajući u vidu da je

Stranica 5 od 7

ovdje protivnik osiguranja taj koji je potom od strane Koprivničko-križevačke županije odabran na natječaju koji je upravo provela Koprivničko-križevačka županija te je protivnik osiguranja odabran za izvođenje radova i pribavu kompletne projektne dokumentacije a što je protivnik osiguranja i napravio angažmanom društva Forma Biro d.o.o. koje je izradilo projektnu dokumentaciju, slijedom čega tuženik niti je ugovaratelj posla sa predlagateljem već s Koprivničko-križevačkom županijom, slijedom čega je neodlučno tko doista „fizički“ eventualno može mijenjati ili prerađivati ili prilagođavati spornu dokumentaciju, već je odlučno po čijem eventualnom nalogu se to radi odnosno tko je ugovaratelj, a to je u konkretnom slučaju Koprivničko-križevačka županija pa je jedino prema njoj moguće usmjeriti predmetnu mjeru.

17. U odnosu na drugu pretpostavku, ovaj sud smatra da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom ni opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti., te jednako tako nije učinio vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

18. U vezi ove druge pretpostavke za određivanje privremene mjere iz članka 346. stavak 1. OZ-a, napominje se prije svega da nije dovoljna samo objektivna opasnost, nego ta opasnost mora imati i subjektivnu dimenziju, a po ocjeni suda predlagatelj osiguranja nije ukazao na konkretne okolnosti niti na vjerojatnost opasnosti sprječavanja ili znatnog otežavanja ostvarenja tražbine od strane protivnika osiguranja, kao niti nasilja ili nastanka nenadoknadive štete koja prijeti, kako to proizlazi iz naprijed citirane odredbe. Naime, predlagatelj osim paušalnog navođenja kako protivnik osiguranja povređuje njegovo autorsko pravo i da protivnik osiguranja ne želi prestati s takvim ponašanjem ne navodi niti dokazuje konkretne okolnosti ili radnje kojima protivnik osiguranja to čini te slijedom toga ne dokazuje traženu subjektivnu dimenziju opasnosti kao druge tražene pretpostavke.

19. Zaključno se ističe da odredba čl. 344. st. 2. OZ-a prema kojoj predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost, ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, nije dostatno za određivanje privremene mjere, jer citirana zakonska odredba ne oslobađa predlagatelja osiguranja dužnosti navođenja činjenica i predlaganja dokaza iz kojih bi proizlazila vjerojatnost da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja trpio samo neznatnu štetu. Dakle, teret dokaza za primjenu citirane zakonske odredbe je na predlagatelju, pa sud nije u mogućnosti primijeniti tu zakonsku odredbu samo na osnovi takve tvrdnje predlagatelja osiguranja, već je isti dužan učiniti vjerojatnim ono što se citiranom zakonskom odredbom traži, tj. nastupanje samo neznatne štete, što međutim predlagatelj osiguranja nije učinio.

20. Potrebno je dodati da je o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere sud odlučio bez održanog ročišta, budući sadržaj samog prijedloga za određivanje privremene mjere daje sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju.

21. Naime, odredbama OZ-a kojima se regulira institut privremenih mjera nije propisana obveza suda za održavanjem ročišta. Člankom 7. st. 1. OZ-a propisano je da sud u

Stranica 6 od 7

ovršnom postupku i postupku osiguranja postupa temeljem podnesaka i drugih pisanih sastava, a stavkom 2. Istog članka je propisano da se ročište održava kad to zakon određuje ili kad sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito, dok u konkretnom slučaju odveza održavanja ročišta nije propisana zakonom, niti sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito iz svih naprijed navedeni razloga.

22. Slijedom navedenog, kako nisu ispunjeni uvjeti odnosno pretpostavke za donošenje privremene mjere sukladno čl. 346. OZ-a, valjalo je riješiti kao u izreci kada je odbijen prijedlog za određivanje privremene mjere.

23. Obzirom da je predlagatelj osiguranja nije uspio s prijedlogom za osiguranje privremenom mjerom, to protivnik osiguranja ima pravo na naknadu troškova postupka osiguranja.

24. Prema ocjeni ovog suda protivnik osiguranja ima pravo na trošak sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23, dalje: Tarifa), za sastav odgovora na prijedlog za osiguranje od 7. siječnja 2025, (Tbr. 11. t. 1. Tarife) u iznosu od 1.000,00 € a što uvećano za PDV ukupno iznosi 1.250.,00 €. (točka II. izreke)

Zagreb, 3. veljače 2025.

Sudac:

Josip Bilić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku 8 dana po primitku istog. Žalba se ulaže putem ovog suda putem e-komunikacije.

DNA:

- predlagatelju osiguranja po pun.

- protivniku osiguranja po pun.

- kal. 30 dana

Stranica 7 od 7