Republika Hrvatska

Trgovački sud u Bjelovaru

Bjelovar, Šetalište dr. I. Lebovića 42

Poslovni broj: P-152/2020-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Bjelovaru, po sutkinji Zlati Bašek Skrba, u pravnoj stvari tužitelja JADRANSKI NAFTOVOD d.d., Zagreb, Miramarska cesta 24, OIB: 89018712265, kojeg zastupa punomoćnik Boris Jug, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika ŠIRJAN d.o.o., Sveti Petar Orehovec, Kusijevec 29, OIB: 31458573467, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici Zajedničkog odvjetničkog ureda Sanela Kontin Miklin i Željko Rožić iz Križevaca, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 20. prosinca 2024. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 3. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže s tuženiku ŠIRJAN d.o.o., Sveti Petar Orehovec, Kusijevec 29, OIB: 31458573467, da tužitelju JADRANSKI NAFTOVOD d.d., Zagreb, Miramarska cesta 24, OIB: 89018712265, isplati iznos od 4.781,65 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 18. srpnja 2020. do isplate po stopi koja se obračunava do 31. prosinca 2022. uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 6.795,22 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 3. veljače 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatu stope zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos glavnice po stopi većoj od dosuđene u točci I izreke presude.

IV Zahtjev tužitelja za naknadu daljnjih troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama u iznosu od 1.098,12 eura te zahtjev za isplatu stope zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos troškova postupka po stopi većoj od dosuđene u točci II izreke presude, odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 10. prosinca 2020. podnio tužbu radi naknade štete (str. 1-4 spisa). U tužbi navodi da tužitelj na zemljištu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 210331 m2, upisano u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Slavonskom Brodu, zk. odjel Nova Gradiška, zk. ul. [broj ZK uloška], ima položene cijevi naftovoda, te je u njegovu korist rješenjem broj Z-9039/16 od 23.08.2016.g., ustanovljeno pravo stvarne služnosti radi redovnog i izvanrednog održavanja naftovoda u koridoru 5 m lijevo i desno od osi cjevovoda. Predmetno zemljište u vlasništvu je Republike Hrvatske, dok ga tuženik posjeduje i koristi kao zakupoprimac temeljem Ugovora o dugogodišnjem zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države od 29.11.2010. Duž trase naftovoda tužitelj ima položenu svjetlovodnu mikrocijevnu infrastrukturu u sklopu koje se nalazi svjetlovodni kabel kojeg za svoje potrebe koristi tužitelj, dok je jedan kabel, koji je također dio navedene infrastrukture, tužitelj kao najmodavac ustupio na korištenje najmoprimcu UNIVERZALNE TELEKOMUNIKACIJE d.o.o. (dalje: UNITEL d.o.o.). Konkretnije, kako se svjetlovodni kabel sastoji se od više mikrocijevi koje služe potrebama tužitelja, jedna takva mikrocijev dana je u najam društvu UNITEL d.o.o. Dana 15.04.2020. dogodio se štetni događaj na način da je tuženik prilikom iskopa drenažnog kanala na predmetnom zemljištu, kod mjesta Ljupina, cca 50 m zapadno od zračnog markera 341, bez da je prethodno obavijestio tužitelja kao nositelja prava služnosti o planiranim radovima, radnim strojem na dva mjesta presjekao svjetlovodne telekomunikacijske kablove u vlasništvu tužitelja, ali i one koje koristi i UNITEL d.o.o. Tužitelj nadalje u tužbi navodi da je time tuženik postupio protivno dužnosti da, kao posjednik-zakupnik zemljišta koji na području trase naftovoda planira izvoditi radove, obavijesti tužitelja, kao nositelja prava služnosti na predmetnoj čestici, o istim radovima. Obrazlaže da je tuženik bio dužan obavijestiti tuženika o predstojećim radovima kako bi ga isti uputio na obaveze prije izvođenja radova te kako bi nadzor tuženika mogao biti prisutan i detektirati dubinu do koje se mogu vršiti radovi. O navedenom štetnom događaju 16.04.2020. sastavljen je zapisnik kojeg je za tužitelja potpisao nadzorni inženjer tužitelja UD, za društvo UNITEL d.o.o. gospodin AD, dok je tuženik odbio potpisati zapisnik, iako mu je isti dostavljen emailom od 17.04.2020., primitak kojeg je tuženik potvrdio odgovorom na navedeni e-mail. Nadzorni inženjer također je sastavio izvješće o provedenim radovima sanacije svjetlovodne infrastrukture, skicu štetnog događaja, te fotografije s lica mjesta, koja dokumentacija je također dostavljena tuženiku u prilogu navedenog e-maila. Obzirom je UNITEL d.o.o. poduzeće koje se bavi isključivo telekomunikacijskim prijenosom u Hrvatskoj i cijeloj regiji, prekidom svjetlovodnih kabela istom je prijetila šteta velikih razmjera zbog čega je UNITEL d.o.o. bio prisiljen cjelokupne posljedice ovog štetnog događaja, samostalno sanirati. Radi što brže uspostave veze i popravka oštećenja, UNITEL d.o.o. je angažirao izvođača ELEKTRO IMBER d.o.o. koji je u najkraće mogućem roku izveo radove sanacije. Troškove izvođača ELEKTRO IMBER d.o.o. koji se odnose na sanaciju svjetlovodnog kabela kojeg koristi tužitelj, podmirilo je društvo UNITEL d.o.o., i to u iznosu od 36.027,33 kn (28.821,86 kn + 7.205,47 kn PDV). Obzirom je trošak sanacije koji otpada na tužitelja podmirilo društvo UNITEL d.o.o., isto društvo je tužitelju ispostavilo račun broj 154-UT1-91 od 02.06.2020.g., na navedeni iznos od 36.027,33 kn, kojeg je tužitelj u cijelosti podmirio uplatom od 17.07.2020. Slijedom navedenog, tužitelj je, kao vlasnik oštećene stvari koji je podmirio troškove sanacije, na ime podmirenih troškova prema tuženiku kao štetniku poslao odštetni zahtjev od 30.09.2020., koji je predan preporučeno poštom 12.10.2020., dok ga je tuženik zaprimio 14.10.2020. Međutim na isti se nije očitovao, već ga je vratio povratno tužitelju. Obveza je onoga tko drugome namjerno ili nepažnjom (čl. 1049. Zakona o obveznim odnosima) prouzroči štetu, istu štetu naknaditi (čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima), a pri čemu šteta predstavlja iznos za koji je imovina oštećenika umanjena (čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima). Odredbom čl. 1086. st. 1. ZOO propisano je da u slučaju imovinske štete oštećenik ima pravo na naknadu obične štete i izmakle koristi, dok je odredbom čl. 1090. ZOO propisano da će sud dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja. Tuženik je, dakle, ne primijenivši dužnu pažnju prilikom izvođenja radova drenaže, prouzročio štetni događaj koji je za direktnu posljedicu imao prekid svjetlovodnih kabela, a zbog čega je istu posljedicu bilo potrebno sanirati pri čemu je tužitelju nastao trošak u visini od 36.027,33 kuna. Slijedom navedenog, obzirom je tuženik odgovoran za nastalu štetu, tužitelj tužbom potražuje da mu tuženik naknadi troškove koje je imao radi popravljanja nastale štete u iznosu od 4.781,65 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 18. srpnja 2020. do isplate i troškovima postupka.

2. Tuženik je 8. ožujka 2021. dostavio odgovor na tužbu (str. 35-36 spisa) i navodi da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu i to i osnovi i visini. Navodi da je netočno je da bi tuženik radio bilo kakve radove koje navodi tužitelj u tužbi i da bi prouzročio bilo kakvu štetu tužitelju. Nadalje navodi da je iz priloženog z.k. izvatka vidljivo da Jadranski naftovod d.d. ima upisanu stvarnu služnost radi održavanja naftovoda, a kako je to pobliže navedeno u tom z.k. izvatku. Međutim, nigdje se ne može vidjeti da postoje bilo kakvi svjetlovodni kablovi. Nadalje navodi da nije proveden niti nikakav postupak osiguranja dokaza, a iz kojeg bi bilo vidljivo da je počinjena šteta upravo u iznosu kako se to navodi u tužbi, te da bi istu počinio upravo ovdje tuženik. Stoga se tuženik protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te predlaže da sud odbije tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom uz obvezu tužitelju da tuženiku nadoknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos troška tekućom od dana donošenja presude suda prvog stupnja do isplate.

3. Tužitelj se očitovao na odgovor na tužbu podneskom od 11. svibnja 2021. (str. 40-43 spisa) u kojem navodi u bitnom da je pogrešna tvrdnja tuženika kako postojanje svjetlovodnih kabela na trasi naftovoda nije vidljivo iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu česticu. Pojašnjava da sadržaj prava služnosti na predmetnoj čestici, a što da je vidljivo iz zk. ul [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], jest: „... redovnog i izvanrednog održavanja naftovoda u koridoru od 5m (pet metara) lijevo i desno od osi cjevovoda koja uključuje pregled trase, redovno održavanje, sječu drveća i drugog raslinja koje može ugroziti cjevovod, popravak naftovoda s pripadajućim podzemnim instalacijama, otklanjanja štetnih posljedica nastalih uslijed havarije...“ Tuženik zaključuje da je razvidno iz navedenog kako su upravo svjetlovodni kabeli pripadajuća podzemna instalacija te da su isti upisani u zemljišnim knjigama kao sadržaj prava služnosti. Nadalje, kao što je već u tužbi navedeno, tuženik je zakupoprimac predmetnog zemljišta temeljem Ugovora o dugogodišnjeg zakupu sklopljenog s Republikom Hrvatskom, a što je vidljivo iz posjedovnog lista br. 514, k. o. [katastarska općina]. Sukladno čl. 41. st. 1. i 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, zakupoprimac ne može poljoprivredno zemljište koje mu je dano u zakup, dati u podzakup trećoj osobi niti može prava i obveze iz Ugovora o zakupu prenijeti na treću osobu. Obzirom su, a to imajući u vidu čl. 10. st. 3. Zakona o obveznim odnosima, zakupodavac i zakupoprimac u odnosu posrednog posjedovanja, a pri čemu je zakupoprimac neposredni posjednik temeljem ovlaštenja (Ugovor o dugogodišnjem zakupu), da su nejasni navodi tuženika o tome kako na predmetnoj nekretnini nije izvodio nikakve radove. Naime, budući da iz odnosa zakupa na predmetnoj čestici proizlazi kako je tuženik njezin neposredni posjednik, a odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu izrijekom zabranjuju davanje zakupljenog zemljišta u podzakup, tužitelj postavlja pitanje tko je, ako ne tuženik, izvodio radove na zemljištu koje je jedino tuženik ovlašten koristiti. Što se nastanka samog štetnog događaja tiče, tužitelj ističe da na mjesto događaja je ubrzo nakon dojave od strane UNITEL d.o.o. o prekidu na mreži svjetlovodnih kabela, stigao djelatnik tužitelja gosp. VD iz [adresa] te tamo zatekao traktor i kombi vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka]. O vlasništvu potonjeg kombi vozila, tužitelj je zatražio podatke od nadležne policijske uprave, međutim, isti mu nisu dostavljeni. Nadalje je naveo da ukoliko tužitelju nadležna policijska uprava ne dostavi zatražene podatke, tužitelj predlaže da naslovni sud navedeno zatraži službenim putem. Iz fotografija dostavljenih uz tužbu kao i onih ranije spomenutih, tužitelj zaključuje da je vidljivo da je tuženik na predmetnoj čestici vršio radove čišćenja drenažnih kanala u svrhu pripremanja odnosnog zemljišta za proljetnu sjetvu. Tuženik, međutim, prethodno nije ispuno svoju zakonsku obvezu i obavijestio tužitelja o namjeri izvođenja radova na pojasu služnosti, a što je bilo potrebno kako bi od geodetske službe tužitelja dobio naputke o dubini na kojoj se mogu izvoditi radovi, kao i zbog potrebe organiziranja nadzora odnosnih radova od strane tužitelja. Naime, obzirom se radi o poljoprivrednom zemljištu koje je svake godine obrađivano od strane tuženika, na nekim mjestima dolazi do „propadanja“ zemlje što rezultira time da količina zemlje na čitavom koridoru služnosti nije jednaka, a posljedica čega je razlika u dubini na kojoj se naftovod s pripadajućom mikrocijevnom infrastrukturom nalazi. Konkretnije, dubina se kreće između jednog metra i 1,5 metara te je stoga nadzor nad izvođenjem radova drenaže bio nužan obzirom geodetska služba tužitelja raspolaže i podacima i stručnim znanjima o navedenom. U tom pogledu predlaže se saslušanje voditelja geodetske službe tužitelja, g. MD. Šteta koja je prilikom izvođenja ranije opisanih radova nastala, sastoji se u prekidu mikrocijevne infrastrukture koja se nalazi ukopana na dubini od otprilike 1-1,5 metar. Radi se, naime, o cijevi s dva svjetlovoda u vlasništvu JANAF d.d., a u koje su „uvučeni“ optički mikro kabel debljine 72 niti u vlasništvu UNITEL d.o.o. te optički mikrokabel debljine 24 niti u vlasništvu JANAF d.d. Tužitelj dodatno navodi kako se cjelokupna svjetlovodna infrastruktura sastoji od svjetlovodnih kablova i mikrocijevne infrastrukture. Vlasnik obaju ranije spomenutih svjetlovodnih kabela (u kojima su optičke mikrocijevi „upuhane“) je tužitelj, pri čemu jedan od tih svjetlovodnih kabela iznajmljuje UNITEL d.o.o. te se u njemu nalazi optički kabel debljine 72 niti čiji je vlasnik UNITEL d.o.o. Drugi svjetlovodni kabel koristi isključivo tužitelj te je u njega „upuhan“ optički kabel debljine 24 niti čiji je vlasnik tužitelj. Opisani prekid svjetlovodne mreže, dogodio se cca 50m zapadno od zračnog markera 341. Obzirom se radi o prekidu cjelokupne svjetlovodne infrastrukture, a posljedica čega je bila mogućnost nastanka štete velikih razmjera, kako za tužitelja, tako i za UNITEL d.o.o., pristupljeno je hitnoj sanaciji cjelokupne svjetlovodne infrastrukture za koje radove je, od strane UNITEL d.o.o., angažirano poduzeće Elektro Imber d.o.o. Radovi koji su izvedeni, sastojali su se od uklanjanja prekinutih optičkih mikrocijevi i svjetlovodnih kabela, uvlačenja novih svjetlovodnih kabela te uvlačenja novih optičkih mikrocijevi debljine 24 niti i 72 niti s pripadajućom pomoćnom opremom. Rečeni svjetlovodni kabeli s optičkim mikorcijevima, zamijenjeni su na ukupnoj udaljenosti od cca 940 metara, odnosno, na udaljenosti između dvaju zdenaca. Potonje je, od strane izvođača, ocijenjeno kao najbolje tehničko rješenje s obzirom na dubinu na kojoj su svjetlovodni kabeli položeni te potencijalne opasnosti koje bi proizašle iz eventualnog „zakrpavanja“ mjesta gdje se prekid dogodio (npr., smetnje u funkcioniranju mreže, kratki spojevi i sl.). Nadalje, tužitelj je na okolnost opravdanosti i visine izvedenih radova od strane izvođača Elektro Iber d.o.o. uslijed štetnog događaja po nalogu UNITEL d.o.o., kao i na okolnost koliki dio opravdanih radova otpada na ovdje tužitelja, predložio opreza radi građevinsko vještačenje s očevidom na licu mjesta. Također, opreza radi, samo ukoliko je tuženiku sporno da se na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 210331 m2, upisano u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Slavonskom Brodu, zk. odjel Nova Gradiška, zk. ul. [broj ZK uloška] nalazi predmetna svjetlovodna infrastruktura na kojoj je nastala predmetna šteta, predlaže se provesti i geodetsko vještačenje s očevidom na licu mjesta radi identifikacije predmetne nekretnine i infrastrukture. Za potrebe vještačenja, ukoliko isto sud odredi, predložio je da se ovlastiti vještake da od društva Elektro Imber d.o.o., UNITEL d.o.o. i tužitelja pribavi svu relevantnu dokumentaciju, pored one dostavljene u spis. Ukupna visina radova, iznosila je 79.390,93 kune (bez PDV-a), a isto je u cijelosti podmirio UNITEL d.o.o. kao naručitelj radova, nakon čega je račun za razmjerni dio iznosa radova (36.027,33 kune), proslijedio JANAF d.d. (priložen uz tužbu), a koji iznos predstavlja stvarnu štetu nastalu tužitelju u odnosu na optički mikrokabel debljine 24 niti u vlasništvu. Navodi kako je razvidno je, dakle, iz svega navedenog kako je tuženik prilikom iskopa drenažnih kanala na predmetnom zemljištu, postupao krajnje nepažljivo obzirom tužitelja nije obavijestio o namjeri izvođenja radova niti je obratio pažnju na činjenicu postojanja svjetlovodne infrastrukture na području koridora služnosti, a što je za izravnu posljedicu imalo oštećenje svjetlovodne infrastrukture u vlasništvu tužitelja, a time i materijalnu štetu u vidu izvedenih radova sanacije iste štete.

4. Podneskom od 24. svibnja 2021. (str. 51. spisa) tužitelj je dostavio Uvjerenje o vlasništvu nad vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] i navodi da je istog razvidno da je upravo tuženik vlasnik zatečenog vozila. Nadalje navodi da prisustvo vozila u vlasništvu tuženika na mjestu štetnog događaja ukazuje upravo na istinitost tužiteljevih tvrdnji – da je tuženik putem svojih strojeva prouzročio predmetnu štetu.

5. Podneskom od 31. svibnja 2021. (str. 53-54. spisa) tuženik ukazuje da je u svojem odgovoru na tužbu predložio pribavu od tužitelja dokumentacije u vezi postavljanja svjetlovodnih kabela. O ovom dokaznom prijedlogu tuženika, tužitelj se nije očitovao niti je dostavio bilo kakvu takvu dokumentaciju. Stoga tuženik i nadalje predlaže da se od tužitelja ili služenim putem, pribavi takva dokumentacija odnosno građevna dozvola za postavljanje te telekomunikacijske opreme, da se pribavi projektna dokumentacija – glavni i izvedbeni projekt ovjeren od nadzornog inženjera, odnosno nadležnog tijela, te da se po pribavi ove dokumentacije po potrebi provede očevid s građevinskim vještakom radi utvrđenja dubine na kojoj je postavljen naftovod te ta telekomunikacijska oprema. Nadalje kako iz navoda tužitelja proizlazi da je mikrocijevna infrastruktura ukopana na 1-1,5 metar, tuženik je predložio saslušanje osobe koja se vidi na fotografiji, a koja je fotografija priložena uz tužbu, time da je predložio da se ime i adresa te osobe pribavi od tužitelja.

6. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u isprave u spisu i to izvadak iz zemljišne knjige (str. 6-8 spisa), prijepis posjedovnog lista (9-10), zapisnik o oštećenju svjetlovodnih kabela JANAF-a i UNITEL-a (11, 24) izvješće imenovane osobe-radovi sanacije svjetlovodne infrastrukture (12-14), priložene fotografije (15- 18), skica trase naftovoda s naznačenim mjestima prekida svjetlovodnih kablova u ispisu (19), e-mail poruke (20-22), odštetni zahtjev (23), račun (25), specifikacija troškova (26), fotografije (44-45), zahtjev za izdavanje podataka o vlasniku vozila (46), potvrda o primitku pošte (57), ugovor o najmu mikrocijevi telekomunikacijske infrastrukture JANAF-a broj P-26/09 (48), račun izdan od ELEKTRO IMBER d.o.o. (49-50), uvjerenje o vlasništvu vozila (52), dopis Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja od 12. prosinca 2002. i dopis istog ministarstva od 22. listopada 2002. (68-71), geodetski elaborat sa snimkom svjetlovodnog kabela-snimanje SVK kabela pripadajućim objektima (72-75), izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Lipovljani (87-91). Nadalje izvršen je uvid u skicu snimljenog stanja u A3 formatu (121).

7. Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem tuženika po zastupniku po zakonu tuženika ŠD na ročištu 15. studenoga 2021. (str. 60-64), svjedoka UD i AD na ročištu održanom 26. travnja 2022. (str. 100-105). Na ročištu održanom 9. studenoga 2022. izveden je dokaz saslušanjem svjedoka MD i VD (str. 114-119).

8. Tijekom postupka rješenja ovog suda broj P-152/2020-29 od 1. prosinca 2023. (str. 129-131 spisa) određeno je održavanje očevida na licu mjesta uz izvođenje dokaza građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku građevinske struke ČD iz [adresa], po vještaku geodetske struke Mladenu Kao iz Nove Gradiške i po vještaku telekomunikacijske struke Milanu Gjuraniću iz Velik Gorice radi identifikacije mjesta štetnog događaja – mjesta na kojem su dana 15. travnja 2020. na trasi naftovoda [adresa] u mjestu Ljupina uslijed poljoprivrednih radova presječeni ukopani svjetlovodnih kablovi (mikrocijevna infrastruktura) na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] ko., Prvča cca 50 m zapadno od zračnog markera 341 u vlasništvu tužitelja i radi utvrđivanja dubine na koju su predmetni kablovi postavljeni. Očevid uz prisustvo vještaka i stranaka je održan na licu mjesta dana 15. ožujka 2024. (zapisnik str.138-139 spisa). Izvršen je uvid u dostavljeni pisani nalaz i mišljenje vještaka ČD (150-206), nalaz i mišljenje vještaka Mladena Kao (215-219) te nalaz i mišljenje vještaka Milana Gjuranića (225-292).

9. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) sud zaključuje da je tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na glavni zahtjev osnovan.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade štete u iznosu od 4.781,65 eura na ime naknade štete prouzročene u štetnom događaju od dana 15. travnja 2020. nastao presijecanjem podzemnih svjetlovodnih telekomunikacijskih kablova u vlasništvu tužitelja na trasi naftovoda [adresa] u mjestu Ljupina kada je tuženik poljoprivrednim strojevima vršio iskop drenažnog kanala na poljoprivrednoj površini i to kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

11. Tijekom postupka tuženik je u odgovoru na tužbu osporio da bi tuženik radio bilo kakve radove koje navodi tužitelj u tužbi i da bi prouzročio bilo kakvu štetu tužitelju. Međutim na ročištu za glavnu raspravu održanu dana 15. studenoga 2021. stranke su učinile nespornim činjenicu da je dana 15. travnja 2020. došlo do štetnog događaja presijecanja svjetlovodnih kabela na nekretnini čk.br. 891 oranica Greda upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prilikom izvođenja poljoprivrednih radova.

12. Sporna je i nadalje osnovanost i visina tužbenog zahtjeva. Sporno je, kako to tvrdi tužitelj, je li tuženik prilikom predmetnog nespornog iskopa drenažnog kanala na predmetnom zemljištu na trasi naftovoda, postupao nepažljivo i to na način da nije tužitelja obavijestio o namjeri izvođenja radova kako bi nadzor tužitelja mogao detektirati dubinu do koje se mogu vršiti radovi, te je sporno je li tuženik obratio pažnju na činjenicu postojanja svjetlovodne infrastrukture na području koridora upisane stvarne služnost redovnog i izvanrednog održavanja naftovoda i popravka naftovoda s pripadajućim podzemnim instalacijama, te je li isto imalo za izravnu posljedicu oštećenje svjetlovodne infrastrukture u vlasništvu tužitelja. Sporno je jesu li predmetni kablovi postavljeni sukladno propisima o gradnji i prostornom uređenju i je li isto u uzročnoj vezi s nastankom štetnog događaja, budući je tuženik tvrdio tijekom postupka da su predmetni kablovi postavljeni preplitko. Sporna je visina imovinske štete-plaćenih troškova sanacije oštećene svjetlovodne infrastrukture u vlasništvu tužitelja.

13. Na temelju uvida u priložene isprave u spisu proizlazi:

- iz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] (str. 6-8 spisa) proizlazi da je u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] oranica Greda, površine 210.331 m2 upisana kao vlasnik Republika Hrvatska dok je u teretovnici pod oznakom zaprimljeno 23. kolovoza 2016. pod brojem Z-9039/2016 izvršena uknjižba stvarne služnosti u odnosu na predmetnu kčbr. [katastarska čestica], rješenje od 22. kolovoza 2016. radi: „ redovnog i izvanrednog održavanja naftovoda u koridoru od 5m (pet metara) lijevo i desno od osi cjevovoda koja uključuje pregled trase, redovno održavanje, sječu drveća i drugog raslinja koje može ugroziti cjevovod, popravak naftovoda s pripadajućim podzemnim instalacijama, otklanjanja štetnih posljedica nastalih uslijed havarije (a prema kopijama katastarskog plana s ucrtanom trasom naftovoda),", sve za korist društva

JADRANSKI NAFOTOVOD d.d. ovdje tužitelja,

- iz posjedovnog lista (str. 9-10 spisa) proizlazi da je kao vlasnik za predmetnu nekretninu kčbr. [katastarska čestica], Grede, oranica kao vlasnik navedena Republika Hrvatska a kao zakupac tuženik,

-iz zapisnika o oštećenju svjetlovodnih kabela JANAF-a i UNITEL-a od 16. travnja 2020. (str. 11 spisa) proizlazi da je dana 15. travnja 2020. oko 10:15 sati uslijed oštećenja mikrocijevne infrastrukture tvrtke JANAF d.d. iz Zagreba na trasi [adresa] u mjestu Ljupina, došlo do prekida telekomunikacijskog kabela JANAF d.d. i telekomunikacijskog kabela tvrtke UNITEL d.o.o. s kojom JANAF d.d. ima sklopljen Ugovor o najmu. Kabeli su prekinuti ukupno na dva mjesta, na cca 170 m zapadno od ZD 80 i na cca 650 m zapadno od ZD 80. Nadalje navedeno je da su se prekidi dogodili kao posljedica iskopa drenažnih kanala na njivi i da je radove izvodila tvrtka ŠIRJAN d.o.o., Sveti Petar Orehovec. Nadalje je navedeno da se lokacije na kojima je došlo do oštećenja nalaze na zemljištu označenom kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

-iz Izvješća imenovane osobe-radovi sanacije svjetlovodne infrastrukture sačinjenog od nadzornog inženjera UD, ovlaštenog inženjera elektrotehnike ispred JANAF-a d.d. od 16. travnja 2020. proizlazi da je u istom navedeno da je JANAF d.d. vlasnik svjetlovodne mikrocijevne infrastrukture koja se proteže duž traže naftovoda unutar koje se nalazi svjetlovodni kabel 24" koji tvrtka JANAF d.d. koristi kao transportni medij za svoj Nadzorni upravljački telekomunikacijski sustav, između ostalog. Nadalje, navedeno je da se unutar položene infrastrukture nalazi svjetlovodni kabel 72" tvrtke UNIVERZALNE TELEKOMUNIKACIJE d.o.o. s kojom JANAF d.d. ima sklopljen Ugovor o najmu mikrocijevne infrastrukture. Nadalje je navedeno da je predmet zahvata interventna sanacija prekida svjetlovodne infrastrukture koji se dogodio 15. travnja 2020. kod mjesta Ljupina, cca 50 m zapadno od zračnog markera 341, na dionici naftovoda Sisak-Slavonki Brod. Sanaciju su izveli radnici tvrtke JANAF d.d., radnici tvrtke UNITEL d.o.o. i radnici tvrtke ELEKTRO INBER d.o.o. Nadalje je kao lokacija izvođenja sanacije navedena kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je vlasnik RH, služnost uknjižena, a zakupac ŠIRJAN d.o.o. Nadalje je navedeno da je dubina SVK od 1,1 m. Nadalje navedeno je da je stručni nadzor sanacije proveo UD. Nakon izvršenih radova navedeno je da su sve veze uspješno testirane i funkcionalne su te da je trajanje prekida u odnosu na JANAF trajalo cca od 15. travnja 2020. u 10:15 do 16. travnja 2020. u 02:00. Kao prilog su skica zahvata i slike zatečenog stanja na terenu (str. 12-19 spisa),

-iz priloženih slika vidljiv je zahvat kopanja drenažnog kanala s prekidom mikrocijevne infrastrukture (str. 15 i 16 spisa), na str. 17 je slika radova popravka, na str. 18 spisa je slika traktora s radnim strojem, na str. 19 je skica na kojoj je prikazan između ostalog i zahvat radnog stroja koji je uzrokovao prekid,

-iz računa broj 154-UT1-91 od 2. lipnja 2020. proizlazi da je izdan od UNIVERZALNE TELEKOMUNIKACIJE d.o.o. dužniku JADRANSKI NAFTOVOD d.d. i navedeno je da se odnosi na prefakturirane troškove za sanaciju Ljupina prema specifikaciji u prilogu ukupno na iznos od 28.821,86 kn uvećano za PDV od 7.205,47 kn, ukupno 36.027,33 kn te je priložena i specifikacija (25-26 spisa),

-iz računa broj 143-1-1 od 30. travnja 2020. (str. 49-50 spisa) proizlazi da je izdan od ELEKTRO IMBER d.o.o. za dužnika UNIVERZALNE TELEKOMUNIKACIJE d.o.o. na iznos od 79.390,93 kn za intervenciju U (str. 49-50),

- iz potvrde o plaćanju (str. 27 spisa) proizlazi da je tužitelj 17. srpnja 2020. društvu UNITEL d.o.o. podmirio iznos od 36.027,33 kn,

- u dopisu Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja od dana 12.12.2002. (str. 68-69 spisa), navodi se kako se u odnosu na građevinu "Jadranski naftovod" za izvođenje radova zamjena, dopuna i popuna opreme nije potrebna građevna dozvola,

-u očitovanju Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja od dana 22. listopada 2002. (str. 70-71 spisa), u odnosu na upit tužitelja od 16. listopada 2002. navodi se kako iz opisa namjeravanih radova proizlazi da JANAF d.d. namjerava zamijeniti dotrajali postojeći koaksijalni kabel koji služi kao procesna instalacija nadzora i upravljanja transportom nafte građevine Jadranski naftovod novim optičkim kabelom i to na dijelu trase Sisak-Omišalj kao prve faze zamjene koaksijalnog kabela na cijeloj trasi naftovoda. Ministarstvo je navelo kako se radi o zamjeni, dopuni i popuni opreme te da se ti radovi ne smatraju rekonstrukcijom slijedom čega je za izvođenje istih potrebno prijaviti početak radova te osigurati da se isti odvijaju sukladno pravilima Zakona o gradnji.

14. Zastupnik po zakonu tuženika ŠD, po zanimanju poljoprivredni tehničar saslušan za tuženika kao stranku u svom iskazu je naveo (str. 60-64): „Ja sam jedan od zakonskih zastupnika tuženika, a bio sam to i tijekom 2020. Društvo Širjan d.o.o. je u dugogodišnjem zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države pa tako i u odnosu na nekretninu na kojoj tužitelj tvrdi da je došlo do štetnog događaja. Ja ne sporim da tužitelj sukladno upisima u gruntovnici i katastru ima pravo stvarne služnosti radi redovnog i izvanrednog održavanja naftovoda na nekretnini čk.br. 891 oranica Greda upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i ne sporim da se dana 15.4.2020. dogodio štetni događaj prilikom redovite obrade tla radnim strojevima u vlasništvu tuženika društva Širjan d.o.o. Naime mene je o presijecanju svjetlovodnih kablova kao direktora društva Širjan d.o.o. obavijestio radnik tuženika a kojeg su ranije djelatnici tužitelja obavijestili o presijecanju svjetlovodnih kablova.

Želim napomenuti da tužitelj nije imao pravo postavljati predmetne svjetlovodne kablove bez valjane građevinske dozvole i glavnog projekta kao i bez suglasnosti posjednika koji obrađuju predmetna zemljišta na kojima se nalazi trasa naftovoda. Također napominjem da je tužitelj trebao imati upisanu uporabnu dozvolu u gruntovnici u odnosu na postavljene svjetlovodne kablove. Napominjem da svjetlovodni kablovi nisu mogli biti niti postavljeni tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je započela gradnja naftovoda jer tada svjetlovodni kablovi nisu bili niti izmišljeni a prvi put su u svijetu u infrastrukturi primijenjeni 1976. godine. Nadalje nama sada kao zakupniku predmetnog poljoprivrednog zemljišta nastaje šteta jer više ne možemo izvoditi drenažne kanale na dijelu zemljišta na kojem su postavljeni svjetlovodni kablovi jer uslijed nakupljanja oborinskih voda nastaje šteta u vidu propalih usjeva

Kada mi sud predočava fotografiju na listu 18 spisa mogu potvrditi da se na toj fotografiji nalazi traktor i radni stroj u vlasništvu tuženika te da se predmetnim strojem vrše radovi iskopa drenažnih kanala time da je maksimalna dubina iskopa 70 cm ali napominjem da tada prilikom štetnog događaja iskop se nije radio na toj dubini, a dubina je bila maksimalno 50 cm.

Na poseban upit suda je li tuženik obavijestio tužitelja da će se izvoditi predmetni radovi iskopa drenažnog kanala navodi da nije budući se radi o redovnim poljoprivrednim radovima te bi proizlazilo da bi tuženik za sve poljoprivredne radove oranje i sl. trebao obavještavati tužitelja kada se izvode na trasi položenih svjetlovodnih kablova.

Na poseban upit suda je li ranijih godina dolazilo do pucanja kablova prilikom izvođenja poljoprivrednih radova mogu navesti da je tuženik u zakupu predmetnih nekretnina i ostalih nekretnina iz ugovora o zakupu od 2014. te da ranije nije dolazilo do presijecanja kablova. Do tih presijecanja kablova nije došlo tijekom 2020. niti na ostalim nekretninama na kojima istim metodama obrađujemo poljoprivredno zemljište a radi se o osam čestica odnosno nekretnina.

Na poseban upit suda da li se na predmetnoj nekretnini na kojoj je došlo do štetnog događaja nalaze oznake koje upućuju na kojem dijelu se nalazi trasa naftovoda i položenih kablova navodim da takvih posebnih vidljivih oznaka nema.

Na pitanje punomoćnika tužitelja na koji način se obrađuje zemlja u odnosu na položaj naftovoda mogu navesti da je to okomito dakle kada se vrši oranje brazde idu okomito na naftovod time da je dužina na kojoj se obrađuju sve nekretnine u zakupu i na kojima se nalazi naftovod oko 3,2 km. Nadalje na posebno pitanje punomoćnika tužitelja znam li gdje se nalazi naftovod mogu navesti da znam od prilike s obzirom da zna doći do propuštanja nafte te djelatnici tužitelja dolaze sanirati cjevovode i prema mojem mišljenju oni se nalaze na većoj dubini s obzirom da nikada prilikom obrade tla nije došlo do zahvaćanja samog cjevovoda nafte. Napominjem da odnosu na svjetlovodne kablove i telekomunikacijsku infrastrukturu mi kao posjednici tla nismo imali saznanja da se nalaze tako plitko da bi moglo doći do presijecanja kablova.

Na pitanje punomoćnika tužitelja znam li kakav je sadržaj stvarne služnosti upisan u zemljišnim knjigama navodim da znam i da sam s tim upoznat s tim da napominjem da pravo služnosti ima JANAF a ne UNIVERZALNE TELEKOMUNIKACIJE kojima je u najam dan svjetlovodni kabel.

Na pitanje punomoćnika tužitelja kako mogu objasniti da je do presijecanja svjetlovodnih kablova došlo samo na spornoj nekretnini a ne i na ostalim mogu odgovoriti da ne znam radi kojih razloga je došlo do toga samo na predmetnoj nekretnini jer sve nekretnine jednako obrađujemo te mogu zaključiti da je to radi činjenice da je na tom dijelu trase naftovoda svjetlovodni kabel postavljen preplitko i suprotno pravilima o građenju.

Na pitanje punomoćnika tuženika da li se na predmetnoj nekretnini na kojoj je došlo do presijecanja kablova nalazi neko raslinje mogu navesti da se ne nalazi nikakvo raslinje već se radi o oranici. Želim dodati da prilikom sanacije presječenih dijelova kablova nije došlo do zamjene kablova u dužini od zdenca do zdenca u dužini od oko 900 m već da je došlo do popravka na samom mjestu presijecanja a to zaključujem na temelju činjenice da nije došlo do prekopavanja poljoprivredne površine u toj dužini dok niti ja niti moji djelatnici nemamo saznanja gdje se nalaze predmetni zdenci.“

15. Punomoćnik tužitelja prigovorio je iskazu u dijelu koji je suprotan sa dostavljenom dokumentacijom u spisu. Posebno napominje da do otkopavanja na predmetnoj nekretnini nije došlo u dužini od zdenca do zdenca iz razloga što je metoda zamjene kablova napravljena uvlačenjem u cijevi a kako to proizlazi iz računa izvođača radova priloženih u spisu.

16. Svjedok UD, zaposlenik tužitelja, u svom iskazu naveo je (str. 100-105):

"Ja sam zaposlenik tužitelja a što sam bio i tijekom 2020. U 2020. bio sam inženjer specijalist procesnih telekomunikacija te sam bio imenovan za održavanje mikrocjevne infrastrukture naftovoda a sada sam rukovoditelj službe daljinskog nadzora i upravljanja procesnih telekomunikacija i mjeriteljstva kod tužitelja. Poznato mi je da je 15. travnja 2020. došlo do prekida na telekomunikacijskoj mreži odnosno na mikrocjevnoj infrastrukturi tužitelja na način daje došlo do prekida telekomunikacijskih kabela. Naime o tome me je obavijestio zaposlenik tvrtke UNITEL d.o.o. putem telefona te sam provjerom dispečarskog centra tužitelja u Sisku također dobio informaciju da je došlo do prekida cjelokupne telekomunikacijske veze između [adresa] i [adresa] a što je ukazivalo da je došlo do prekida i JANAF-ovog kabela za nadzor, upravljanje i transport nafte. Tada sam nazvao i zaposlenika tužitelja VD koji je tehničar procesnih telekomunikacija te sam se s njim i gospodinom AD zaposlenikom UNITELA d.o.o. svako svojim automobilom uputio uz autocestu u smjeru [adresa] a uz koju cestu se nalazi većim dijelom cjevovod radi utvrđivanja gdje bi moglo doći do presijecanja kabela. Tada smo utvrdili da je na trasi [adresa] u mjestu Ljupina došlo do građevinskih iskopa odnosno na određenoj poljoprivrednoj površini izvršeni su radovi iskopa drenažnih kanala. Poznato mi je da je fotografiranje zatečenog traktora i stroja kao i ostale fotografije prije mog dolaska izvršio ili VD ili ID koji su svi zaposlenici tužitelja. Kada sam ja došao na lice mjesta koliko se sada sjećam tih strojeva niti vozila nije više bilo. VD, gospodin AD i ja uočili smo da je bilo i preko deset prelazaka odnosno iskopa drenažnih kanala preko mikrocjevne infrastrukture dok smo mi uočili da se radi o dva prekida odnosno presijecanja telekomunikacijskih kabela i to kabela tužitelja i kabela tvrtke UNITEL d.o.o. s kojom tužitelj ima sklopljen ugovor o najmu. Mi smo tom prilikom dogovarali način sanacije predmetnih kabela te smo otvarali najbliže zdence radi utvrđivanja izvlačenja pokidanih kablova i pripreme za upuhivanje novih kabela i izrade spojnica. Poznato mi je da su radovi trajali dugo u noć.

Na poseban upit suda mogu li se izjasniti na kojoj dubini su bili položeni kablovi, mogu odgovoriti da je moja slobodna procjena da je to bilo više od jednog metra međutim to je teško točno reći s obzirom na način kako je zemlja na tom dijelu formirana jer se radi o padu terena odnosno svojevrsnoj grabi u tom dijelu. Prema mom mišljenju poljoprivredna površina nije formirana ravno već s padovima. Ovo kada sam iskazao da je dubina više od jednog metra radi se o dubini promatranoj na širi okolni teren a ne na same padine terena. Prema mom osobnom zapažanju izradom drenažnih kanala dolazi do udubljenja, time da prilikom izrade novih drenažnih kanala ta udubljenja postaju sve dublja. Pojašnjavam da mi je poznato a to sam i vidio na licu mjesta da se na te drenažne kanale polažu i drenažna crijeva za odvodnju vode koja se na površini zatrpavaju zemljom.

Na poseban upit suda je li mi poznato postoje li kakve oznake na tom dijelu naftovoda na kojem je došlo do presijecanja kablova da je ondje trasa naftovoda mogu navesti da mi je poznato da se duž cijele trase naftovoda po određenom ključu nalaze raspoređeni zračni markeri koji se nalaze na željeznim stupovima koji su visine otprilike dva metra s oznakama AM i brojka. Nadalje mogu dodati da se na zdencima nalazi logo JANAF-a i broj zdenca.

Na poseban upit punomoćnika tuženika postoji li dokumentacija na kojoj dubini su postavljani kablovi prilikom same izgradnje naftovoda mogu navesti da dokumentacija postoji, međutim s obzirom da je do takve izgradnje došlo prije više od 40 godina i s obzirom na tadašnje tehničke mogućnosti prema mom mišljenju geodeti tada nisu vršili dubinska snimanja položenih kablova.

Na poseban upit punomoćnika tuženika i nakon što mi sud predočava fotografiju s lista 17 spisa mogu se očitovati da je osoba na toj slici zaposlenik JANAF-a VD za kojeg sam već ranije naveo da je u vrijeme štetnog događaja bio na licu mjesta.

Na posebno pitanje punomoćnika tužitelja je li mi poznato na koju dubinu su predmetni kablovi postavljani prilikom zamjene koaksijalnih kablova svjetlovodnim kablovima tijekom 2000-tih mogu odgovoriti koliko je meni poznato i prema mojoj slobodnoj procjeni da se radilo o dubini koja nije s obzirom na teren bila svugdje ista i to od dubine 0,80 m i više do 1,2 m i to govorim iz mog iskustva i to na temelju onoga što sam ja na terenu zatekao.

Na posebno pitanje punomoćnika tužitelja je li mi poznato na koji način je izvršena sanacija oštećenja, mogu navesti da mi je poznato da je odluka bila da se s obzirom na dva mjesta presijecanja kablova i zbog prirode takvog kvara izvrši zamjena segmenata oba kabla između najbližih zdenaca. Napominjem da je takva vrsta sanacije kvara bila tehnički najprihvatljivija. Pojašnjavam da nije bilo moguće samo spojiti presječene kablove jer nije bila dovoljna niti dužina kablova niti je to tehnički ispravno niti bi to bilo prihvatljivo trajno rješenje. Poznato mi je da je radove sanacije izvršila tvrtka ELEKTRO IMBER d.o.o. i da je naručitelj bio UNITEL d.o.o. dok je tužitelj platio srazmjeran dio štete koji se odnosi na kabel koji koristi tužitelj po fakturi UNITEL d.o.o.

Punomoćnik tužitelja postavlja dodatno pitanje svjedoku može li se izjasniti o broju ovakve vrste kvarova uslijed poljoprivrednih radova, svjedok odgovara kako je njemu poznato da je pored ovog slučaja presijecanja kablova uslijed poljoprivrednih radova takvog presijecanja unazad pet godina bilo još jedno.

Na pitanje punomoćnika tužitelja je li mi poznato postoji li kakva obveza poljoprivrednika prilikom izvođenja građevinskih radova prema tužitelju s obzirom na upisanu služnost mogu navesti da mi je poznato kako postoje interni akti tužitelja kojima je propisana procedura davanja ili suglasnosti ili posebnih uvjeta građenja na tom dijelu trase gdje se nalazi naftovod i pojas služnosti.“

17. AD, po zanimanju tehničar, saslušan kao svjedok u svom iskazu naveo je (str. 100-105):

"Ja sam 2020. bio a i sada sam zaposlenik tvrtke UNITEL d.o.o. na radnom mjestu tehničara. Poznato mi je da je 15. travnja 2020. došlo do oštećenja telekomunikacijskih kablova koji se nalaze položeni u mikrocjevnoj infrastrukturi tužitelja. Naime tvrtka UNITEL d.o.o. ima sustav nadzora telekomunikacijske optičke mreže i taj nadzor je signalizirao da je došlo do prekida veza i taj sustav pokazuje i na kojoj udaljenosti od tog samog sustava se nalazi prekid veze. Na sam teren gdje je došlo do kvara došao sam zajedno sa dva-tri zaposlenika tužitelja i zatekli smo stroj koji je meni sličio na kombajn a vozač je rekao da radi na provjetravanju zemlje. Obišli smo teren i utvrdili da je došlo do presijecanja telekomunikacijskih kablova na dva mjesta. Poznato mi je da je tužitelj tvrtka JANAF izvršila iskop na mjestu presijecanja dok je sve radove sanacije izvršila tvrtka ELEKTRO IMBER d.o.o. Poznato mi je da su izvršeni radovi upuhivanja optičkih kablova na udaljenosti od otprilike 900 m između dva postojeća zdenca i spajanje dvije optičke spojnice. Poznato mi je da je ista tvrtka izvršila sanaciju kabla kojim se koristi tvrtka UNITEL d.o.o. i istovremeno i sanaciju kablova koje koristi tužitelj odnosno tvrtka JANAF d.d. Na poseban upit suda mogu li se izjasniti o uočenoj dubini na kojoj su se presječeni kablovi nalazili mogu odgovoriti da to ne mogu procijeniti sada s obzirom na vrstu terena i kanale koji su se nalazili na toj njivi koje je radio taj stroj. Prema mojoj procjeni ti kanali su niži od okolne zemlje oko 20-30 cm a onda se dodatno još nalaze kablovi niži od tih kanala pa se stoga ne mogu točno izjasniti na kojoj bi kablovi dubini bili s obzirom na okolni teren.

Na poseban upit suda je li mi poznato da bi netko bio prisutan ispred tvrtke ŠIRJAN d.o.o. odnosno tuženika u vrijeme sastavljanja zapisnika o oštećenju svjetlovodnih kablova koji se nalazi na listu spisa 11, mogu navesti da tada već nikog nije bilo prisutnih od tuženika jer je radnik koji je radio na stroju otišao a sanacija kvara je trajala cijeli dan.

Na pitanje punomoćnika tužitelja na koji način je izvršeno plaćanje tvrtci ELEKO IMBER d.o.o. za izvršene radove sanacije mogu navesti da je tvrtka UNITEL d.o.o. izvršila plaćanje svih radova tvrtci ELEKTRO IMBER d.o.o. te je potom UNITEL d.o.o. izdao račun tvrtci JANAF d.d. odnosno tužitelju za dio radova koji se odnosi na njihov kabel. Poznato mi je da je to potraživanje naplaćeno od JANAF-a d.d. ali ne znam na koji način.

Nadalje na poseban upit punomoćnika tužitelja postoje li kakvi markeri koji bi označavali trasu naftovoda mogu odgovoriti da takvi markeri postoje ali na samoj njivi koja je stotinjak metara ne postoji takav marker. Poznato mi je da na samim zdencima postoji oznaka tvrtke JANAF d.d.

Na pitanje punomoćnika tuženika mogu li se izjasniti na koji način je i u kojem razmaku vršeno provjetravanje zemlje kako je to ranije navedeno mogu reći da je to provjetravanje zemlje odnosno razgrtanje zemlje i pravljenje određenih kanala vršeno na svakih 10-15 m pretpostavljam sa strojem kojeg smo zatekli na licu mjesta. Mogu se izjasniti da su te parcele dugačke po par stotina metara na kojima su vršeni ti radovi.

Na pitanje punomoćnika tuženika na koji način su postavljeni svjetlovodni kablovi u odnosu na same cijevi naftovoda mogu navesti da mi je poznato da su ti svjetlovodni kablovi pomaknuti 2-3 m lijevo ili desno od cijevi koje prenose naftu time da su ti svjetlovodni kablovi položeni u mikrocijevi i to kabel kojim se koristi JANAF i kabel kojim se koristi UNITEL d.o.o. Pojašnjavam da se te mikrocijevi nalaz u jedno cijevi promjera 3 cm u kojoj se nalazi više mikrocijevi. Također mogu navesti da se pravac svjetlovodnih kablova može vidjeti prema položaju zdenaca kroz koje ti kablovi i prolaze. Na samim zdencima nalazi se oznaka JANAF-a d.d. bez nekih posebnih napomena i nalazi se poklopac zdenca.

Na poseban upit punomoćnika tuženika je li mi poznato kada su kablovi postavljani i to da li već prilikom izgradnje naftovoda ili kasnije, mogu navesti da koliko je meni poznato to je bilo kasnije ali ne znam točno kada.

Na poseban upit punomoćnika tuženika postoje li same oznake za dio kojim prolaze cijevi nafte mogu navesti da postoje takvi markeri na cijeloj trasi naftovoda time da na samom dijelu gdje je došlo do prekida kablova nije bilo takvog znaka ali s lijeve ili desne strane od tog mjesta postoje takvi znakovi koji označavaju cijevi naftovoda.

Na poseban upit punomoćnika tuženika na koji način je vršena sanacija kvara i to da li je korišten rad ručnim alatom ili samo strojem mogu navesti da se sanacija vrši na način da stroj kopa do trake upozorenja otprilike pola metra a nadalje se kopa ručno te je na takav način i ovdje vršena sanacija.

Nakon što mi je predočena fotografija s lista 17 spisa i nakon što sam od punomoćnika tuženika upitan mogu li se izjasniti je li to fotografija snimljena u odnosu na predmetni kvar mogu reći da se ne mogu sto posto izjasniti je li to fotografija s predmetnog lica mjesta jer se godišnje znaju dogoditi i tri do četiri takva kvara odnosno prekida kablova. Mogu pojasniti i da prilikom sanacije dolazi do otkopa i ispod kablova otprilike 20-30 cm radi izrade spojnica i taj dio se radi ručno.“

18. Svjedok VD, po zanimanju automehaničar zaposlenik tužitelja u svom iskazu naveo je (str. 114-119):

"Ja sam zaposlenik tužitelja a to sam bio i tijekom 2020. Poznato mi je da je 15. travnja 2020. došlo do presijecanja mikrocijevi i svjetlovodnih kabela na trasi naftovoda jer me je moj šef nazvao i obavijestio da je došlo do presijecanja negdje kod Nove Gradiške te sam se ja i moj kolega uputili na to mjesto i pronašli smo gdje je svjetlovodni kabel presječen odnosno kabel je bio presječen na više mjesta. Mislim da je to bilo na dva do tri mjesta, nisam sada siguran za točan broj. Tada sam obavijestio svog šefa o uočenom i krenuli smo otklanjati kvar. Naime na mjestu presijecanja pokidani dio mikrocijevi se zamijeni kako bi se napravila prohodnost za upuhivanje optičkog kabela, a koji optički kabel se upuhuje od zdenca do zdenca i mislim da je to u ovom slučaju i napravljeno. Napominjem da upuhivanje kabela ne radi samo društvo JANAF već to radi u pravilu tvrtka 3T-CABLE za JANAF. Za ovaj slučaj ne znam točno tko je izveo radove upuhivanja optičkog kabela a o tome bi točnije podatke mogao znati moj šef UD.

Na poseban upit suda mogu li se izjasniti koja je dubina presječenih kabela bila u trenutku obilaska mjesta presijecanja kabela mogu odgovoriti da se sada ne sjećam koja je točno dubina presječenih kabela i mikrocijevi bila.

Na posebno pitanje zamjenika punomoćnika tužitelja jesmo li tom prilikom zatekli nekakve poljoprivredne strojeve mogu navesti da je bio neki traktor te smo od vozača saznali da rade za gospodina ŠD. Nadalje mogu navesti na poseban upit punomoćnika tužitelja da takvih kvarova odnosno presijecanja kabela zna biti oko jedan do dva godišnje, a neke godine niti jedan. Nije mi poznato da li izvođači radova moraju obavijestiti JANAF o izvođenju radova, o tome bi mogli više znati moji nadređeni.

Na posebno pitanje zakonskog zastupnika tuženika mogu pojasniti da sam zaposlenik tužitelja od 2005. ili 2006. i to kao tehničar procesnih telekomunikacija te sam zadužen za predmetni dio trase naftovoda i za otklanjanje kvarova na trasi naftovoda koji se odnosi na svjetlovodni kabel. Nadalje na poseban upit na koji način znam gdje su postavljeni zdenci mogu reći da su ti zdenci postavljeni 2005. ili 2006. time da ja nisam bio na licu mjesta kada su postavljani jer nisam bio zadužen za taj dio dionice te mislim da je ishođena i građevinska dozvola i glavni projekt za izgradnju tih zdenaca. Znam gdje su postavljeni zdenci jer postoji karta s oznakama gdje su postavljeni zdenci, a ja to imam ubilježeno i u svojoj bilježnici a i na samom licu mjesta ti su zdenci označeni na način da je postavljen vertikalna cijev visine od oko 1,8 m na kojoj se nalazi tabla na kojoj piše JANAF, a s druge strane te table se upisuje broj zdenca ali se on zna s vremenom izbrisati.

Kada mi se predočava slika koja se nalazi na listu 17 spisa mogu potvrditi sam to ja na slici ali ponovno navodim da ni prema toj slici ja ne mogu sada točno navesti koja je dubina postavljene mikrocijevi kabela jer treba gledati i okolni teren a ne samo sami iskop.

Nadalje na poseban upit zakonskog zastupnika tuženika je li mi poznato na koju dubinu su postavljani kablovi na onom dijelu trase naftovoda za koji sam bio zadužen mogu odgovoriti da mi je šef rekao na koju dubinu se kablovi i mikrocijevi postavljaju a to je bilo na otprilike dubinu od 1 do 1,20 metar te ja nisam imao uvid u tehničku dokumentaciju vezanu za izvođenje radova već smo radove izvodili po nalogu šefa. Napominjem da sam ja bio zadužen za dionicu od mjesta Sotina do Donjih Andrijevaca. Nadalje mogu navesti da su kablovi postavljani na način da gdje bi bili kakvi kanali da su tada optički kablovi postavljani dublje.

Na posebno pitanje punomoćnika tuženika mogu li pojasniti kako su se postavljali kablovi mogu navesti a to se odnosi na sve trase JANAF-a a ne samo onu za koju sam ja bio zadužen da je prvo geodet iskolčio trasu a zatim su strojno bagerima ili dren masterom iskopavani rovovi i u rovove polagani kablovi i to se zatim zatrpa. Mogu dodatno pojasniti da se tijekom 2005. ili 2006. radila dionica postavljanja kablova od Siska do Sotina. Mogu potvrditi da do te 2006. nisu bili izgrađeni zdenci već su se oni prvi put gradili tom prilikom i tada su se polagali kablovi i mikrocijevi kako sam to već ranije naveo u iskopane rovove i nisu se tom prilikom čupali niti mijenjali neki postojeći kablovi niti cijevi, osim u dijelu gdje su se nalazili nadvožnjaci i gdje se nije moglo kopati postojeći kablovi i cijevi su se zamjenjivale i novi kabel i cijev provlačio kroz postojeće zaštitne cijevi, dakle mjestimično je dolazilo do izvlačenja starih koaksijalnih kabela i uvlačenja novih optičkih mikrocijevi i svjetlovodnih kabela.

Nadalje na poseban upit zakonskog zastupnika tuženika je li mi poznato na kojoj su udaljenosti od postavljenog naftovoda postavljene ove nove optičke mikrocijevi i svjetlovodni kablovi prema površini zemlje mogu odgovoriti da mi nije poznato na kojoj bi visini od postavljenih cijevi naftovoda bile postavljene ove nove cijevi i kablovi.

Nadalje na upit punomoćnika tužitelja imam li saznanja zašto prilikom postavljanja tih novih cijevi i kablova nisu uklanjani postojeći koaksijalni kablovi i na isto mjesto postavljani ti novi i na istu dubinu mogu odgovoriti da meni to nije poznato jer smo mi radnici postavljali novi kabel na mjesto gdje su to ranije iskolčili geodeti. Nadalje mogu pojasniti da se prilikom postavljanja tih novih cijevi i kablova postavlja iznad njih u zemlju upozoravajuća traka koja služi tome da u slučaju bilo kakvog otkopa da upozori na postojanje kabla, te se ona postavlja od prilike na 2/3 rova i žute je boje te prilikom ove sanacije koja se odnosila na ovaj događaj od 15. travnja 2020. mogu navesti da se sada ne sjećam da li je ta traka postojala na licu mjesta ili nije, a mislim da smo ju postavili nakon sanacije. U odnosu na sliku s lista 17 spisa mogu navesti, a kako se to isto na istoj vidi, da je zemlja dodatno otkopana i ispod kabela i u pravilu se zemlja otkopava otprilike 20 cm da se može izvršiti sanacija. Mogu potvrditi da sam ja visok otprilike metar i 74 cm.

Na posebno pitanje zakonskog zastupnika tuženika je li mi poznata tvrtka Unitel mogu navesti da mi je poznato kako ta tvrtka također ima položene svoje kablove uz kablove JANAF-a u istoj postojećoj mikrocijevi. Nadalje u odnosu na radove zamjene oštećenih kablova mogu potvrditi da sam ja napravio početnu sanaciju mikrocijevi te mi nije točno poznato tko je financirao cijelu sanaciju i tko je sve izvodio radove, ali mi je poznato da su bili prisutni i djelatnici Unitela i mislim da je bio prisutan i AD dok ja nisam upuhivao kablove već su to radili drugi dečki time da ne mogu potvrditi da su svi oni bili djelatnici Unitela.“

19. Svjedok MD, zaposlenik tužitelja, u svom iskazu naveo je (str. 114-119):

"Ja sam zaposlenik tužitelja a to sam bio i tijekom 2020. kada sam radio na radnom mjestu geodetski inženjer 1. Mogu navesti da mi je poznato kako je prilikom postavljanja mikrocijevi i optičkih kabela izgrađen geodetski elaborat te mogu potvrditi da je dio tog geodetskog elaborata i ovaj koji mi se predočava (str. 72-75 spisa). Mogu navesti da su u elaboratu navedene kote snimanja i apsolutne visine postavljenih cijevi i kablova odnosno njihova dubina i kada sam izvršio uvid u kote koje se odnose na nekretninu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz geodetskog elaborata proizlazi da su kote na kojima je kabel postavljan na toj nekretnini 1,12 m, 1,10 m i 1,28 m koje se nalaze oko markera 341 koji se nalazi na predmetnoj čestici. Mogu navesti da su kote geodetskog mjerenja apsolutne vrijednosti visina koje se ne mijenjaju vremenom dok je sam nadsloj podložan promjenama tijekom vremena. Nadalje mogu navesti da nakon izvršenih radova postavljanja cijevi i kablova vršena su kontrolna mjerenja na pojedinim mjestima te je utvrđeno da postoje ponegdje odstupanja od plus deset do minus deset cm a što zna biti posljedica i slijeganja zemljišta.

Na posebno pitanje zamjenika punomoćnika tužitelja u odnosu na geodetski elaborat koji je sačinjen po Geodetskom fakultetu, Sveučilište u Zagrebu i koji je ovjeren od ovlaštenog inženjera geodezije odnosno tom fakultetu mogu pojasniti da je taj geodetski elaborat i točke mjerenja izvršen po postavljanju kabela a prije njegovog zatrpavanja. Upravo prilikom tog zatrpavanja i slijeganja zemlje može doći do odstupanja od plus deset do minus deset cm. Nadalje mogu pojasniti da se nadsloj zemlje iznad kabela mijenja uslijed obrađivanja zemljišta kada se jedne godine ore na jednu stranu a slijedeće godine na drugu stranu ili se uređuju odvodni kanali kada se time mijenja visina nadsloja iznad kabela. Nadalje mogu navesti da je predmetni geodetski elaborat predan u Katastar vodova i to u Novoj Gradišci.“

20. Na ročištu za glavnu raspravu održanu dana 9. studenoga 2022. punomoćnik tuženika je naveo da iz iskaza svjedoka osobito svjedoka VD proizlazi kako postavljanje mikrocijevi i optičkih kablova nije vršeno na način da je mijenjana stara infrastruktura već su postavljane te nove cijevi i kablovi i to na drugom mjestu od ranije postavljenih koaksijalnih kablova. Nadalje ukazuje da tužitelj raspolaže projektnom dokumentacijom u odnosu na kablove koji su postavljani tijekom izgradnje naftovoda tijekom 80-tih ali ju ne dostavlja. Dodatno ukazuje da je svjedok VD naveo kako je visok metar i 74 cm te da je dodatno iskopana zemlja ispod kabela a iz fotografije koja prikazuje njega u tom rovu da je vidljivo da je on u tom rovu do koljena.

20.1. Zamjenik punomoćnika tužitelja na istom ročištu navodi kako iz iskaza svjedoka MD i priloženog u spisu geodetskog elaborata proizlazi da je dubina postavljanja mikrocijevne infrastrukture i optičkih kablova bila na dubini sukladno geodetskom elaboratu. U odnosu na navode i usporedbu fotografije sa lista 17 spisa i visine svjedoka VD navodi da ta fotografija ne može predstavljati dokaz dubine iskopa jer je i sam svjedok iskazao da treba utvrditi i visinu okolne zemlje. U odnosu na navode tuženika da nije dostavljena odgovarajuća građevinska dokumentacija za postavljanje mikrocijevne infrastrukture ukazuje se kako su ranije u spis dostavljeni dopisi nadležnog ministarstva iz kojih proizlazi da za zamjenu, dopunu i popunu infrastrukture nije potrebna građevinska dozvola te je shodno tome i izvršena ugradnja mikrocijevi i optičkih kablova. Stoga da nije bilo potrebno čupati stare koaksijalne kablove i na njihovo mjesto postavljati mikrocijevnu infrastrukturu dok je nova mikrocijevna infrastruktura postavljena i na dovoljnoj dubini da služi svojoj svrsi i ne ugrožava vlasnike i posjednike zemljišta. Upravo iz iskaza svjedoka MD da proizlazi da su mikrocijevi postavljene na dubinu bez iznimno veću od 1 metra. Dodatno ukazuje na priloženi sadržaj prostornog plana i uređenja Općine Lipovljani i na točku 5.2.3.1. u odnosu na naftno gospodarstvo u kojoj je navedeno kako je na pojasu cjevovoda zabranjeno saditi bilje čije korijenje raste dublje od 1 metra odnosno bilje za čiju je obradu potrebna obrada zemlje dublje od 0,5 m. Navodi kako ne spori činjenicu da mikrocijevi i optički kablovi nisu postavljani na mjesto i istu dubinu kao ranije postavljeni koaksijalni kablovi koji su postavljani prilikom izgradnje naftovoda.

20.2. Zastupnik po zakonu tuženika dodatno je ukazao da iz iskaza svjedoka VD proizlazi da radove sanacije prekinutih kablova nije niti vršio Unitel već da je to vršio sam svjedok koji se izjasnio da je djelatnik JANAF-a pa stoga smatra da račun na kojem tužitelj temelji svoju tražbinu je fiktivan a u odnosu na iskaz saslušanog svjedoka MD smatra da je dostavljen parcijalni dio glavnog projekta gdje je geodetski elaborat najvjerojatnije sastavni dio glavnog projekta a kojeg tužitelj neće dostaviti u spis. Iz priloženog dijela geodetskog elaborata smatra da proizlazi kako su prikazane samo neke točke mjerenja visine i radi navedenog iskazuje sumnju da su mjerenja obavljana na vrhovima slogova da bi se prikazala veća dubina ukopa samog kabela a u svrhu smanjenja troškova iskopa i zatrpavanja kod izvođenja radova. Nadalje navodi da ukoliko prema Zakonu o građenju se takvi zahvati smatraju održavanjem da se tada i na takve zahvate treba odnositi izvorna građevinska dozvola i glavni projekt.

20.3. Zamjenik punomoćnika tužitelja u odnosu na tumačenje tuženika u odnosu na iskaz svjedoka VD i ukazivanje na fingiranost izdanog računa za izvršene radove sanacije navodi kako nije sporno da su radove sanacije obavljali i djelatnici JANAFA-a štoviše nadzorni inženjer za obavljene radove bio je gospodin UD zaposlenik tužitelja i prema kazivanju svjedoka VD njegov nadređeni. Usto svjedok VD jasno je naveo kako su na terenu bili i "Unitelovi dečki" te da mu je poznato ime AD kojeg povezuje sa Unitelom i stoga je jasno kako, a što je tužitelj i naveo u tužbi, je radove naručio Unitel a izvodio izvođač angažiran od strane Unitela uz prisustvo i sudjelovanje u radovima djelatnika JANAF-a konkretno ĆD i VD. U odnosu na izražavanje sumnje u geodetski elaborat kojim je utvrđivanja dubina postavljanja mikrocijevne infrastrukture svjedok MD izrijekom je naveo kako na predmetnoj čestici postoji nekoliko kota te da je mjerenje vršeno na specifičnim točkama što bi konotiralo da je mjerenje vršeno na točkama na kojima se konfiguracija mijenja. Pored toga budući da je predmetni geodetski elaborat ovjeren od strane nadležnog javnog pravnog tijela isti da predstavlja javnu ispravu kako je to već iskazivano u ranijim podnescima.

21. Podneskom od 12. prosinca 2021. (str. 65. -67 spisa) tužitelj u bitnom navodi kako su na ročištu održanom dana 15.11.2021., parnične stranke učinile nespornom činjenicu da je 15.04.2020., došlo do štetnog događaja presijecanja svjetlovodnih kabela na nekretnini zkč. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] prilikom izvođenja poljoprivrednih radova od strane upravo tuženika, dok je i dalje ostala sporna pravna osnova tužbenog zahtjeva, pri čemu je odgovorna osoba tuženika po prvi put u svojem iskazu konkretno navela kako su svjetlovodni kablovi postavljeni bez građevinske dozvole i preplitko. Tužitelj navodi da je koaksijalni kabel, koji je na trasi naftovoda postavljen još prilikom gradnje istog 1980-ih godina, izmijenjen svjetlovodnim kablovima 2006., a koji su presječeni prilikom predmetnog štetnog događaja S tim u vezi, tužitelj je prije početka radova o istima, konkretnije, o radnjama koje je prije početka radova dužan poduzeti, zatražio mišljenje od nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. U spomenutom mišljenju, dopisom od 22.10.2002., Ministarstvo je navelo kako se radi o zamjeni, dopuni i popuni opreme te da se ti radovi ne smatraju rekonstrukcijom slijedom čega je za izvođenje istih potrebno samo prijaviti početak radova te osigurati da se isti odvijaju sukladno pravilima Zakona o gradnji. U dodatnom dopisu Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja od dana 12.12.2002., decidirano se navodi kako za izvođenje opisanih radova zamjene dotrajalog koaksijalnog kabla nije potrebna građevna dozvola. Dakle, tužitelj je u potpunosti postupao sukladno tada važećem Zakonu o gradnji. Nadalje, tužitelj navodi da je u vezi s izvođenjem radova, od Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zatražio izradu geodetskog elaborata, točnije, snimanje svjetlovodnog kabela s pripadajućim objektima. Iz odnosnog elaborata ovjerenog od strane prof.dr.sc. ND, vidljive su koordinate točaka na kojima je snimanje provođeno (stupci „x“ i „y“) kao i dubina na koju je svjetlovodni kabel, u svakoj pojedinoj točki, postavljen (stupac „h“). Tužitelj napominje kako, zbog opsežnosti istog, kao prilog ovom podnesku dostavlja samo dio elaborata koji s odnosi na područje k. o. [katastarska općina], dok će cijeli elaborat, u slučaju potrebe, predočiti sudu na uvid na idućem ročištu. Vidljivo je, dakle, iz stupca „h“ kako minimalna dubina na koju je svjetlovodni kabel postavljen, iznosi 96 cm. Navedena minimalna dubina, u potpunosti da je u skladu s onom propisanom u članku 12., stavku 1. Pravilnika o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju koji navodi kako minimalna dubina na koju cijev treba biti postavljena iznosi 80 cm, odnosno na način da između cijevi i površine bude 70 cm nadsloja. Nadalje, tužitelj navodi da je u potpunosti postupao sukladno Pravilniku o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju te istu postavio na dubinu čak i veću od one minimalno propisane Pravilnikom. Ukazuje da sukladno čl. 177., st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, vlasnik (podredno zakupoprimac kao posjednik) poslužne nekretnine, ne smije činiti ništa što bi onemogućilo ili bitno otežalo izvršavanje prava služnosti. U tom smislu, da je obveza tuženika, budući da je znao ili morao znati da se na predmetnoj nekretnini nalazi naftovod s pripadajućim podzemnim instalacijama, bila je poljoprivredne radove izvoditi s posebnim oprezom. U tom smislu, tužitelj također napominje kako je opisana dužna pažnja na strani tuženika izrijekom propisana u Izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja općine Lipovljani od ožujka 2012. Naime, u Prostornom planu, izrijekom je navedeno kako: “U zelenom pojasu širokom 5 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjeno je saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m.” Zaključuje da je tuženik bilo kakve radove u pojasu prava služnosti mogao izvoditi samo na dubini manjoj od 50 cm. S tim u vezi, tužitelj napominje kako je odgovorna osoba tuženika u svojem iskazu navela kako stroj kojim se vrše radovi iskopa drenažnih kanala, ima maksimalnu dubinu iskopa od 70 cm te dodatno, samo paušalno navela kako, prilikom nastanka štetnog događaja, dubina iskopa nije bila veća od 50 cm. Tužitelj ukazuje da je odgovorna osoba tuženika poljoprivredni tehničar i da je bila dužna primijeniti i veću razinu pažnje od one prosječnog čovjeka obzirom raspolaže znanjem o tome da se, višegodišnjom poljoprivrednom obradom zemljišta, nadsloj zemljine površine smanjuje (dolazi do “propadanja” terena) te da postoji mogućnost oštećenja podzemnih instalacija na kojoj god dubini iste bile postavljene. Dodatno, stav je tužitelja da je tuženik morao primijeniti dužnu pažnju te obzirno postupati u obradi poljoprivrednog zemljišta budući da je znao za ograničenja koja na potonjem postoje, sve sukladno spomenutom čl. 177., st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

22. Podneskom od 18. siječnja 2022. (str-94-95 spisa) tuženik u bitnom navodi da iz navoda tužitelja proizlazi da je koaksijalni kabel koji je na trasi naftovoda postavljen još prilikom gradnje istog 1980-ih godina izmijenjen svjetlovodnim kablovima 2006. i da za izvođenje dotrajalog koaksijalnog kabela nije bila potrebna građevna dozvola. Nadalje ukazuje da iz dopisa Uprave za graditeljstvo od 12.12.2002. te 22.10.2002. proizlazi da neovisno od toga što građevna dozvola nije potrebna, da se primjenjuju sve ostale odredbe Zakona koje uređuju obveze sudionika u gradnji (pa tako i prijave početka radova) i dokumentaciju na gradilištu. Tuženik zaključuje da ako tužitelj nije mijenjao taj kabel već je na nekom drugom mjestu postavio novi kabel da tada za te radove nije trebao imati i građevnu dozvolu te svu drugu potrebnu dokumentaciju. Ako je tužitelj samo mijenjao jedan kabel drugim, dakle na istom mjestu umjesto starog kabela postavio novi kabel, tada nije bilo niti potrebe za geodetskim elaboratom snimanja SVK kabela s pripadajućim objektima. Pored tih novih kablova, očito su postavljani i dodatni objekti – zdenci, jer tada ne bi bili navedeni i nazivu ovog geodetskog elaborata. Tuženik ukazuje da tužitelj dostavlja samo prvu stranicu tog Geodetskog elaborata snimanja SVK kabela s pripadajućim objektima te nekoliko stranica tog elaborata iz kojih da se ne vidi što znače oznake Y, X i h. Iz podneska tužitelja moglo bi se zaključiti da „h“ predstavlja minimalnu dubinu na koji je svjetlovodni kabel postavljen i da ona iznosi minimalno 96 cm, te da je ona u potpunosti u skladu s onom 3 propisanom u članku 12. stavku 1. Pravilnika o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju. Međutim, Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (Narodne Novine 114/2010 od 29.9.2010. g.) da je stupio na snagu 6.10.2010. a vezan je uz Zakon o elektroničkim komunikacijama. Kako se tužitelj JANAF ne bavi ovom djelatnošću, tuženik ukazuje da se na njega se ne može primjenjivati niti Zakon o elektroničkim komunikacijama niti taj Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (Narodne Novine 114/2010 od 29.9.2010. g.). Ako je tužitelj JANAF samo mijenjao jedan kabel drugim, tuženik navodi da se iz tehničke dokumentacije za izgradnju naftovoda može utvrditi na kojoj dubini je trebao biti postavljen naftovod, kao i taj koaksijalni kabel, koji je po tvrdnji tužitelja samo zamijenjen. Stoga tuženik smatra sa je potrebno pribaviti tu dokumentaciju iz koje bi se moglo utvrditi gdje se i na kojoj dubini nalazi cjevovod naftovoda te gdje se nalazi taj koaksijalni kabel. Nadalje, tuženik navodi da se tužitelj poziva i na izmjene i dopune prostornog uređenja općine Lipovljani od ožujka 2021., ali prema stajalištu tuženika time što je ta Općina donijela odluku da „ U zelenom pojasu širokom 5 metara lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjeno je saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m. „ to ne znači da se automatski mijenja i dubina na kojoj mogu biti položeni bilo kakvi kablovi. Ovakvim tumačenjem bi i cijev naftovoda kojim se transportira nafta također mogla biti smještena na tu dubinu. U odnosu fotografiji s lista 17 koju je dostavio sam tužitelj kao dokaz o štetnom događaju, tuženik ukazuje da je vidljiva osoba koja stoji u zemlji u dubini do koljena, a što je otprilike 50 cm. Vidljivo je da je i ispod kabela zemlja otkopana, te je očito da navedeni kabel koji se vidi na toj slici nije postavljen na dubini većoj od 50 cm.

23. Tužitelj podneskom od 9. svibnja 2020. (str. 106-108 spisa) u bitnom navodi što se tiče dubine na kojoj su se predmetni svjetlovodni kablovi nalazili, da iz dokumentacije koja prileži spisu, proizlazi kako su se kablovi nalazili na dubini koja odgovara svim pozitivnim zakonskim propisima. Materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu da potvrđuje i iskaz svjedoka UD U prvom redu, iz Izvješća o radovima sanacije svjetlovodne infrastrukture, da proizlazi kako je lokacija izvođenja predmetnih radova bila na dubini od 1,1 m. Odnosne navode, da potvrđuje i svjedok UD u iskazu danom na ročištu od 26.04.2022. i to na način da kaže „... od dubine 0,80 m i više do 1,2 m i to govorim iz mogu iskustva i to na temelju onoga što sam ja na terenu zatekao...“ Osim toga, da spisu prileži i Geodetski elaborat izrađen od strane prof. dr. sc. ND s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a koji elaborat je snimka svjetlovodnih kabela s pripadajućim objektima sačinjen nakon postavljanja svjetlovodne infrastrukture iz kojeg da proizlazi kako su predmetni kablovi postavljeni na dubini od 0,97 m do 1,01 m (stupac „h“ tablice koja prileži elaboratu). Tužitelj zaključuje da je dokazao da su se predmetni svjetlovodni kablovi nalazili na dubini koja je u skladu sa svim pozitivnim propisima.

24. Tuženik podneskom od 25. listopada 2022. (str. 109-110 spisa) navodi u bitnom da je na ročištu održanom dana 26.4.2022. svjedok AD iskazao i to kada mu je predočena fotografija s lista 17 spisa da se ne može sto posto izjasniti je li to fotografija s predmetnog lica mjesta jer se godišnje znaju dogoditi i tri do četiri takva kvara odnosno prekida kablove te je rekao i da može pojasniti i da prilikom sanacije dolazi do otkopa i ispod kablova otprilike 20-30 cm radi izrade spojnica i taj dio se radi ručno. Isto tako taj svjedok je na pitanje da li mu je poznato kada su kablovi postavljani i to da li već prilikom izgradnje naftovoda ili kasnije, rekao je da je to bilo kasnije ali da ne zna kada. Na fotografiji s lista 17 sudskog spisa koju je dostavio sam tužitelj uz tužbu kao dokaz o štetnom događaju, vidljiva je osoba koja stoji u zemlji u dubini do koljena, a što je otprilike 50 cm. Vidljivo je da je i ispod kabela otkopana zemlja, a zašto se to tako radi obrazložio je svjedok AD. Stoga tuženik zaključuje da je iz te fotografije vidljivo da kabel nije postavljen na dubini većoj od 50-ak centimetara.

25. Tužitelj se u podnesku od 2. studenoga 2022. (str. 111-113 spisa) navodi da Geodetski elaborat snimke SVK kabela s pripadajućim objektima koji je izrađen od strane Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 12.12.2007. i ovjeren od strane Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Slavonski Broda, Ispostave Nova Gradiška govori u prilog činjenici kako su kablovi ukopani na dubini od najmanje 80 centimetara te ukazuje da je isti javna isprava. Što se tiče iskaza svjedok AD tužitelj ukazuje da isti izrijekom navodi: “… ne mogu procijeniti sada s obzirom na vrstu teraena i kanale koji su se nalazili na toj njivi koje je radio stroj. Prema mojoj procjeni, ti kanali su niži od okolne zemlje oko 20-30 cm, a onda se dodatno još nalaze kablovi niži od tih kanala pa se stoga ne mogu točno izjasniti na kojoj bi kablovi dubini bili s obzirom na okolni teren.” Tužitelj ukazuje da je jasno kako je svjedok decidirano iskazao kako se ne može izjasniti na kojoj bi kablovi dubini bili, a čime ni na koji način nije potkrijepljena teza tuženika o dubini od oko 50 centimetara. Odnosno, gledajući od dubine već iskopanog drenažnog kanala, svjetlovodni kablovi su postavljeni još niže. Kad se potonji zaključak dovede u vezu s iskazom zakonskog zastupnika tuženika, gosp. ŠD s ročišta od 15.11.2021. u kojem isti navodi “… napominjem da tada prilikom štetnog događaja, iskop se nije radio na toj dubini, a dubina je bila maksimalno 50 cm.”, prema tužitelju logično slijedi kako su se svjetlovodni kablovi nalazili na dubini većoj od iskopa drenažnog kanala, dakle, na dubini većoj od 50 centimetara. Podredno, čak i kad bi se svjetlovodni kablovi u vrijeme štetnog događaja nalazili na dubini od 50-ak centimetara, potonje ne bi moglo imati nikakav utjecaj na činjenicu (dokazivu javnom ispravom, kako je to navedeno u točki II. ovog podneska), da su isti u vrijeme postavljanja, bili ukopani na dubinu od minimalno 80 centimetara – dakle, na način da je tužitelj poštovao relevantne propise. Budući da je od ukopavanja istih prošlo više od 17 godina, da je jasno i životno logično da su se na terenu, poglavito zbog toga što se radi o poljoprivrednom zemljištu koje se kontinuirano obrađuje, dogodile stanovite prirodne promjene u pogledu “propadanja” tla (erozie) zbog čega dubina na kojoj su svjetlovodni kablovi u ovom trenutku, ne mora biti jednaka onoj na kojoj su bili u trenutku postavljanja. No, opisana činjenica ni na koji način da ne može utjecati na zahtjev tužitelja budući da je isti svjetlovodne kablove postavio na potrebnu dubinu te nikako nije mogao utjecati na prirodne promjene tla. Čak štoviše, upravo je zakonski zastupnik tuženika, gosp. ŠD, kao poljoprivredni tehničar, spomenute prirodne procese (eroziju tla) trebao anticipirati te postupati s dužnom pažnjom prilikom obrade istog. Što se tiče inzistiranja tuženika na sadržaju fotografije s lista 17 spisa, tužitelj ukazuje da se na fotografiji se vidi kako osoba ne stoji na ravnom terenu već stoji u iskopanom udubljenju u zemlji. Gledajući položaj te osobe u odnosu na teren koji se nalazi dublje “u fotografiji”, da je vidljivo kako se ista, u odnosu na teren, ne nalazi u udubljenju do koljena nego skoro do bokova iz čega je razvidno kako nema govora o dubini od 50 centimetara kako to tuženik insinuira.

26. Ovaj sud na temelju održanog očevida na licu mjesta i zapisnika o održanom očevidu dana 15. ožujka 2024. utvrđuje da se isti obavljao na licu mjesta na trasi naftovoda Sisak-Slavonski-Brod u mjestu Ljupina na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška]. čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], cca 50 m zapadno od zračnog markera 341 uz sudjelovanje ovlaštenih sudskih vještaka ČD, vještaka građevinske struke, Mladena Kao, vještaka geodetske struke i Milana Gjuranića, vještaka telekomunikacijske struke sukladno rješenju ovog suda broj P-152/2020-29 od 1. prosinca 2023. Nadalje, utvrđuje se da je vršen iskop bagerom cca 170 m zapadno od zdenca ZD80 na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na određenoj visini uočena je upozoravajuća traka, a nakon daljnjeg iskopa i zaštitna cijev u kojoj se nalaze instalacijski vodovi. Iskop bagerom vršen je po odobrenju zastupnika po zakonu tuženika. Prisutni vještaci izjavili su da su izvršili sva potrebna mjerena iz naprijed navedenog iskopa. Punomoćnik tuženika predložio je da se izvrši i dublji iskop radi utvrđivanja starih, odnosno prijašnjih instalacija. Prisutni vještak Milan Gjuranić telekomunikacijske struke iskazao je da se načelno kod zamjene medija u pravilu stari ostavlja u funkciji do stavljanja nove instalacije u funkciju te da se te nove instalacije mogu postaviti iznad starih, ali i pored starih.

27. Ovaj sud prihvaća iskaze saslušanih svjedoka kao vjerodostojne i životne i iz navedenih iskaza i navoda svjedoka bi proizlazilo da se samo na temelju fotografije sa lista 17 ovog spisa ne može zaključiti na kojoj su dubini bili postavljeni predmetni kablovi u vrijeme štetnog događaja radi slijeganja zemljišta i činjenice da je drenažni kanal niži od okolnog zemljišta. Tako svjedok VD zaposlenik tužitelja u svom iskazu je naveo da je on na fotografiji koja se nalazi na listu 17 ovog spisa te je naveo da on niti prema toj slici ne može točno navesti koja je dubina postavljene mikrocijevi kabela jer da treba gledati i okolni teren a ne samo iskop. Nadalje je u svom iskazu naveo da mu je poznato da na dijelu trase za koji je on bi zadužen i to za dionicu od mjesta Sotina do Donjih Andrijevaca su se kablovi i mikrocijevi postavljali na dubinu na otprilike od 1-1,20 metara. Svjedok MD u svom iskazu je naveo da je zaposlenik tužitelja a to da je bio i tijekom 2020. kada je radio na radnom mjestu geodetski inženjer 1. Naveo je da mu je poznato kako je prilikom postavljanja mikrocijevi i optičkih kabela izgrađen geodetski elaborat te da može potvrditi da je dio tog geodetskog elaborata i onaj koji mu je predočen (str. 72-75 spisa). Nadalje je naveo da su u elaboratu navedene kote snimanja i apsolutne visine postavljenih cijevi i kablova odnosno njihova dubina i kada je izvršio uvid u kote koje se odnose na nekretninu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz geodetskog elaborata proizlazi da su kote na kojima je kabel postavljan na toj nekretnini 1,12 m, 1,10 m i 1,28 m koje se nalaze oko markera 341 koji se nalazi na predmetnoj čestici. Naveo je da su kote geodetskog mjerenja apsolutne vrijednosti visina koje se ne mijenjaju vremenom dok je sam nadsloj podložan promjenama tijekom vremena.

28. Zastupnik po zakonu tuženika ŠD koji je saslušan za tuženika kao stranku u svom iskazu naveo je da ne spori da se 15. travnja 2020. dogodio štetni događaj prilikom redovite obrade tla radnim strojevima u vlasništvu tuženika društva ŠIRJAN d.o.o. Međutim naveo je da tužitelj nije imao pravo postavljati predmetne svjetlovodne kablove bez valjane građevinske dozvole i glavnog projekta kao i bez suglasnosti posjednika koji obrađuje predmetna zemljišta. Naveo je da tuženik nije obavijestio tužitelja da će se izvoditi predmetni radovi iskopa drenažnog kanala jer da bi tada morao za sve poljoprivredne radove primjerice oranje i sl. obavještavati tužitelja. Naveo je da kada se inače vrše radovi iskopa drenažnih kanala da je maksimalna dubina iskopa 70 cm a da je iskop prilikom štetnog događaja bio na dubini od maksimalno 50 cm.

29. U odnosu na dubinu na kojoj su vršeni iskopi drenažnog kanala valja navesti da sama dubina tog iskopa je mjerodavna s obzirom i na okolni teren te eventualna činjenica da je sami iskop u vrijeme štetnog događaja vršen u dubinama kako to navodi zastupnik po zakonu tuženika ne znači da su i predmetni kablovi bili u vrijeme štetnog događaja postavljeni na tu dubinu imajući u vidu da se treba uzimati nultu točku mjerenja terena. Životno je da prilikom dubinske obrade poljoprivrednog tla (oranje, kopanje drenažnih kanala i sl.) dolazi do promjene konfiguracije zemljišta, tako i nadsloja zemlje koji se nalazio iznad naftovoda i položene mikrocjevne infrastrukture kako su to navodili i saslušani svjedoci te tužitelj tijekom postupka u svojim navodima.

30. Građevinski vještak ČD u svom pisanom nalazu i mišljenju (str. 150-206 spisa) naveo je da je nalaz i mišljenje kao i njegov zaključak donio na temelju raspoložive dokumentacije iz spisa kao i naknadno dostavljene dokumentacije te na temelju utvrđenog stanja na jednom kontrolnom mjestu.

30.1. Nadalje u nalazu i mišljenju navodi da je naftovod izgrađen temeljem građevinske dozvole iz 1978. te da je 2006. izvršena zamjena koaksijalnog kabela kao prateće instalacije naftovoda svjetlovodnim mikrokablovima u zaštitnoj cijevi temeljem Izvedbenog projekta. Predmet vještačenja građevinskog vještaka bilo je utvrđivanje dubine na koju su kablovi postavljeni sa svim posrednim okolnostima vezanim uz polaganje kablova te vrste, a koje ne spadaju u opseg rada telekomunikacijskog vještaka. Nadalje navodi da su i naftovod i prateća instalacija, u ovom slučaju svjetlovodna instalacija, izvedeni sukladno aktualnim zakonskim propisima koji uređuju građenje. Prema prikazanoj projektnoj dokumentaciji, propisana dubina postavljanja svjetlovodnih kablova, bila je 120 cm za područje obradivih površina i poljoprivrednog zemljišta. Projektna dokumentacija izrađena je 2005., a projekt realiziran 2006. Prema Geodetskom elaboratu izrađenom od strane prof. dr. sc. ND s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ,vidljivo je da se instalacija svjetlovoda nalazi na dubini od 0,97 – 1,01 m,(pretpostavka u odnosu na okolno tlo). Prema Izvješću o radovima sanacije svjetlovodne infrastrukture iz 2020., navodi se da je lokacija izvođenja predmetnih radova bila na dubini od 1,1 m ( pretpostavka : u odnosu na okolno tlo). Do prekida instalacija došlo je prilikom „ čišćenja drenažnih kanala“ čije se dno, prema mjerenjima na licu mjesta na dan očevida nalazilo između 58 i 63 cm niže u odnosu na okolni teren. Vezano za pojam „čišćenje drenažnih kanala“, vještak je mišljenja da se ne radi o izvođenju građevinskih radova, već o uklanjanju manjeg raslinja i mulja sa dna kanala, što ne bi trebalo značiti povećavanje dubine kanala jer bi, u protivnom, prilikom svakog produbljivanja kanala, dno bilo spuštano za desetak i više cm pa bi u konačnici, nakon perioda od 2006., ukopani kablovi na mjestu kanala bili sasvim blizu površine.

30.2. Vještak ČD nadalje navodi da u ocjeni visine terena i dubine postavljenih vodova, svakako treba uzeti u obzir i protek vremena, najmanje od 2006. jer se tlo, uslijed obrade svakako spustilo pa je i sloj zemlje iznad kablova, zasigurno smanjen. Vrijednost smanjenja sloja tla uslijed višegodišnje obrade, trebao bi procijeniti poljoprivredni vještak, po potrebi. Pri ocjenjivanju odgovornosti za prouzročenu štetu, svakako treba uzeti u obzir da se, kako je to utvrđeno iskopom na opisanom mjestu, iznad same instalacije svjetlovodne zaštitne cijevi, nalazi i traka upozorenja, na 34-37 cm od postojećeg dna kanala. Prema tome, stroj koji je počinio štetu, trebao je, po nailasku na traku upozorenja, zaustaviti radove, a ne nastaviti kopati i dalje.

30.3. Nadalje vještak navodi da je očevidom na licu mjesta utvrđeno je da se gornji rub zaštitne cijevi svjetlovodne instalacije nalazi na 133 cm od visine okolnog tla odnosno na 70 – 75 cm od dna drenažnog kanala. Ova je dubina postavljene zaštitne cijevi prema nalazu i mišljenu vještaka je sasvim u skladu s projektiranim stanjem kao i svim propisima o dubini postavljanja instalacija na poljoprivrednom zemljištu. Vještak nadalje navodi da je utvrđeno da se lijevo i desno od osi kanala, na udaljenosti od oko 4 m od osi, nalaze dva kućišta od tvrde plastike/ili sl/ u kojima je, navodno, izvršeno spajanje presječenih svjetlovoda. Kutije se nalaze na dubini od 98-107 cm u odnosu na okolno tlo. Pretpostavka je da lijevo i desno od kutija (spojnica) kablovi koji izlaze u pravcu istoka i zapada, zadržavaju dubinu ukopa od cca 100 cm, što je također u suglasju s projektiranim vrijednostima ako se uzme u obzir slijeganje terena uslijed korištenja zemljišta.

30.4. Iz svega navedenog građevinski vještak ČD zaključuje da su svjetlovodni kablovi, koji su presječeni po radnom stroju tuženika, na mjestu na kojem je izvršeno otkopavanje, postavljeni sukladno projektnoj dokumentaciji i pravilima polaganja kablova na poljoprivrednim površinama.

31. Ovaj sud na temelju nalaza i mišljenja građevinskog vještaka utvrđuje da su svjetlovodni kablovi, koji su presječeni po radnom stroju tuženika, na mjestu na kojem je izvršeno otkopavanje tijekom očevida na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], postavljeni sukladno projektnoj dokumentaciji i pravilima polaganja kablova i da se na tom mjestu gornji rub zaštitne cijevi svjetlovodne instalacije nalazi na 133 cm od visine okolnog tla odnosno na 70 – 75 cm od dna drenažnog kanala. Nadalje, utvrđuje se da se iznad same instalacije svjetlovodne zaštitne cijevi, nalazi i traka upozorenja, na 34-37 cm od postojećeg dna kanala.

32. Mjernički vještak Mladen Kao u pisanom nalazu i mišljenju (str. 215-219 spisa) naveo je da je na licu mjesta izvršio izmjeru terena, satelitskim i terestičkim metodama, identificirao nekretnine na kojim se nalazi sporni signalni kabel. Na licu mjesta snimljeni su dijelovi dva odvodna kanala, zdenac naftovoda (Br.80), odušne lule plinovoda, dio zamijenjenog spornog kabla sa spojnicama sve na kčbr. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina]. Naknadno je snimljen slijedeći zapadni zdenac koji se nalazi na istočnom dijelu kč. br. [katastarska čestica] na udaljenosti od 840 m od zdenca br. 80. Također je snimljen i slijedeći zapadni plinski odušak na kčbr. [katastarska čestica] na udaljenosti 1118 m od zdenca br. 80. Zbog velikih udaljenosti zapadni zdenac i plinski odušak nisu prikazani na skici izmjere ili situaciji. Podaci snimanja proslijeđeni su vještaku za graditeljstvo, koji će opisati relativne odnose kabela, postojećeg kanala i okolnog zemljišta, na temelju apsolutnih visina i skice u mjerilu. Nadalje je naveo popis koordinata snimljenih točaka u HTRS/TM.

33. Telekomunikacijski vještak Milan Gjuranić (str. 225-292 spisa) u svom pisanom nalazu i mišljenju naveo je da je vezano za pojam „čišćenje drenažnih kanala“, mišljenja, da iako se to ne može svesti pod izvođenje građevinskih radova, ali da se radi o potencijalnoj mogućnosti povećavanja dubine kanala, pa bi se dno kanala moglo spuštati za desetak i više cm pa bi u konačnici, nakon nekoliko godina takvih radova, ukopani kabeli na mjestu kanala bili bliže površine nego što je u izvedbenom projektu i u samom građenju izvedeno. Nadalje, vještak navodi da radovi koji bi mogli oštetiti elektroničko komunikacijsku infrastrukturu načelno su zabranjeni u zoni te EKI po Zakonu o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17), članak 26. stavak 1., koji je bio na snazi od 22.07.2017. do 12.07.2022. Pri ocjenjivanju odgovornosti za prouzročenu štetu, svakako treba uzeti u obzir da se, kako je to utvrđeno iskopom u očevidu na opisanom mjestu, iznad same instalacije svjetlovodne zaštitne cijevi, nalazi i traka upozorenja, na 34-37 cm od postojećeg dna kanala sukladno članku 8. Pravilnika o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture (NN 88/2001). Rukovatelj stroja kojim je počinio štetu, trebao je, po nailasku na traku upozorenja, zaustaviti radove i obavijestiti o tome vlasnika zemljišta ili vlasnika trake upozorenja, a posredno i infrastrukture ispod nje, a ne nastaviti kopati i dalje, te umjesto eventualno samo jednog prekida napraviti dva. Nadalje, vještak navodi da je očevidom na licu mjesta utvrđeno je da je zaštitna cijev s mikro cijevima i svjetlovodnim kabelima položena u skladu s projektiranim stanjem kao i svim propisima koji su regulirali postavljanja elektroničko komunikacijskih instalacija na poljoprivrednom zemljištu. Isto je tako očevidom je utvrđeno da se lijevo i desno od osi kanala, na udaljenosti od oko 4 m od osi, nalaze dva kućišta od tvrde plastike (ili sl.) u kojima je, najvjerojatnije, izvršeno spajanje presječenih mikrocijevi i zaštitne cijevi. Kutije se nalaze na propisnoj dubini u odnosu na okolno tlo. Pretpostavka je da lijevo i desno od kutija (spojnica) svjetlovodna infrastruktura koja je položena zapadno prema zdencu ZD79, odnosno istočno u pravcu zdenca ZD80, također položena sukladno zakonskoj regulativi s popratnim propisima i izvedbenom projektu.

33.1. Zaključno telekomunikacijski vještak Milan Gjuranić u nalazu i mišljenju navodi:

-da, na ovom dijelu trase, kod izgradnje svjetlovodne infrastrukture JANAF-a, bio ispoštovan Pravilnik o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture (NN 88/2001), koji je bio na snazi u vrijeme izgradnje spomenute svjetlovodne infrastrukture JANAF-a, odnosno izgradnja je bila sukladna Izvedbenom projektu,

- da su radovi sanacije prekida svjetlovodne infrastrukture na mjestu očevida na lokaciji kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na oko 170 metara od zdenca br. 80 i na oko 37 m od sjeverne međe iste čestice, izvedeni po pravilima struke i sukladno Pravilniku o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN 114/2010), koji je bio na snazi u vrijeme sanacije prekida, tj. na način da je infrastrukturi vraćena prvobitna funkcionalnost uz minimalno djelovanje na tehničko i prostorno stanje svjetlovodne infrastrukture, u odnosu na stanje kakvo je bilo u vrijeme njene izgradnje. Vještak napominje da su oba pravilnika u dijelovima vezanim uz tehničke uvjete i glede dubine polaganja instalacija u ne građevinskom zemljištu sukladni,

-da je visina iznosa od 28.821,86 kn, bez PDV-a u odštetnom zahtjevu tužitelja kojim tužitelj od tuženika potražuje refundaciju troškova sanacije prekida svjetlovodnog kabela na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tržišno opravdana i utemeljena na stvarnim troškovima rada i ugrađenog materijala prema tržišnim cijenama iz 2020.

34. Tužitelj podneskom od 2. svibnja 2024. (str. 223-224) očituje se na nalaz i mišljenje vještaka geodetske i građevinske struke navodeći u bitnom kako nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke obzirom je isti izrađen sukladno važećim propisima, pravilima struke i spisu priležećoj dokumentaciji te je vještak u cijelosti odgovorio na zadatak vještačenja. Navodi da je vještak u svojem nalazu ispravno utvrdio točnu lokaciju na kojoj je došlo do prekida svjetlovodne instalacije te je istu s ispravnim koordinatama smjestio u prostoru, sve u odnosu na zdenac br. 80 kao orijentir. Jednako tako, vještak je proveo te u nalazu prikazao i ispravna mjerenja prilikom iskopavanja radi pronalaska svjetlovodnih kablova, a to mjerenja dubine drenažnog kanala, visine gornjeg ruba svjetlovodnih kablova u odnosu na okolno tlo te visine gornjeg ruba svjetlovodnih kablova u odnosu na dno drenažnog kanala. Sve rezultate mjerenja, vještak da je ispravno (zajedno s koordinatama), prikazao u tekstu svojeg nalaza i mišljenja te na skicama istog. Tužitelj ističe kako nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke obzirom je isti izrađen sukladno važećim propisima, pravilima struke i spisu priležećoj dokumentaciji te je vještak u cijelosti odgovorio na zadatak vještačenja.

34.1. Zaključno tužitelj navodi da je razvidno iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, kako su svi navodi tužitelja u pogledu postavljanja svjetlovodnih kablova te poštivanju propisa za isto izneseni tijekom postupka, u potpunosti točni te kako je potonja svjetlovodna infrastruktura, postavljena u cijelosti prema pravilima struke. Stoga, da jasno proizlazi iz predmetnog nalaza i mišljenja, kako su prigovori tuženika o nepoštivanju propisa prilikom postavljanja svjetlovodnih kablova (odnosno, zamjene ranijeg koaksijalnog kabla) te navodi o nelegalnosti predmetne svjetlovodne infrastrukture, u potpunosti neosnovani.

35. Tužitelj podneskom od 11. lipnja 2024. (str. 302-303) u bitnom ističe kako nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka telekomunikacijske struke obzirom je isti izrađen sukladno važećim propisima, pravilima struke i spisu priležećoj dokumentaciji te je vještak u cijelosti odgovorio na zadatak vještačenja.

35.1. Tužitelj navodi da je razvidno iz nalaza i mišljenja vještaka telekomunikacijske struke kako su svi navodi tužitelja u pogledu postavljanja svjetlovodnih kablova te poštivanju propisa za isto izneseni tijekom postupka, kao i navodi u pogledu izvedenih radova, njihove opravdanosti i visine, u potpunosti točni te kako je potonja svjetlovodna infrastruktura, postavljena u cijelosti prema pravilima struke. Stoga, kako to jasno proizlazi iz predmetnog nalaza i mišljenja, prigovori tuženika o nepoštivanju propisa prilikom postavljanja svjetlovodnih kablova, navodi o nelegalnosti predmetne svjetlovodne infrastrukture kao i osporavanje opravdanosti i visine provedenih radova sanacije, u potpunosti su neosnovani, odnosno, kako su izvedeni radovi sanacije i u pogledu načina izvođenja, a i u pogledu cijene istih, u potpunosti tehnički i tržišno opravdani.

36. Na ročištu za glavnu raspravu održanu dana 20. prosinca 2024. zamjenik punomoćnika tužitelja navodi da ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva te svih dosadašnjih navoda. S obzirom da je tužbeni zahtjev izražen u kunama sada ga preračunava u eure na način da je potraživani iznos 36.027,33 kn sada iznos od 4.781,65 eura. Nadalje navodi kako iz dostavljenih nalaza i mišljenja vještaka i očitovanja tužitelja na iste kao i iz ostalih navoda tužitelja i ostalih izvedenih dokaza proizlazi i osnovanost tužbenog zahtjeva.

36.1. Punomoćnik tuženika na istom ročištu naveo je da ostaje kod odgovora na tužbu i svih dosadašnjih navoda i prigovora danih tijekom postupka. Nadalje navodi da su nalazi i mišljenja vještaka sačinjeni prema stanju na dan održavanja očevida 15. ožujka 2024. Tuženik nadalje ukazuje kao i tijekom postupka da iz fotografija koje je dostavio tužitelj uz tužbu (str. 17 spisa) proizlazi da djelatnik koji je sanirao predmetne kablove stoji u jarku najdublje do koljena. Punomoćnik tuženika nadalje navodi da je dubina bila na onoj razini kako je utvrđeno na dan očevida tada bi navedeni djelatnik bio znatno dublje svojim tijelom u jarku. Navodi da je očito prilikom sanacije prekida svjetlovodnog kabela isti postavljen na dubinu kako je to utvrđeno vještačenjem na dan 15. ožujka 2024. Ukazuje da neposredno nakon predmetnog štetnog događaja nije proveden nikakav postupak osiguranja dokaza iz kojeg bi se moglo utvrditi na kojoj točno dubini navedeni svjetlovodno kabel je bio postavljen prije štetnog događaja. Nadalje navodi da nakon štetnog događaja nije dolazilo do daljnjih prekida svjetlovodnog kabela i da je to očito stoga što je prilikom sanacije svjetlovodni kabel ukopan dublje odnosno na dubinu koja je utvrđena prilikom očevida.

36. 2. Zamjenik punomoćnika tužitelja u odnosu na iznesene navode tuženika ističe da se radi o špekulacijama i paušalnim navodima koji nisu bilo čim dokazani, dok položaj svjetlovodnih kabela jasno proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka. Nadalje navodi da u odnosu na navod da bi svjetlovodni kablovi bili prilikom sanacije ukopani dublje također da tuženik navedeno ničim ne dokazuje a osobito imajući u vidu da se radi o poljoprivrednoj površini koja se obrađuje od strane tuženika i stoga tužitelj smatra da je bilo bilo kakvog izvođenja radova kojima bi se svjetlovodni kablovi postavljali dublje u zemlju da bi tuženik svakako se obratio tužitelju s obzirom na te radove koji bi se izvodili na poljoprivrednom zemljištu. Zaključno navodi da je životno nelogično da bi se svjetlovodni kablovi 4 godine nakon štetnog događaja nalazili dublje u zemlji nego u vrijeme štetnog događaja jer je opće poznato da obradom poljoprivrednog tla dolazi do rasipanja tla pa bi dubina kabla mogla biti samo niža a ne viša. U odnosu na fotografiju na koju tijekom postupka i danas ukazuje tuženik tužitelj smatra kako je bitan i kut snimanja a to stoga što se uzima u obzirom nulti teren prema kojem se treba mjeriti dubina. Radi navedenog sama fotografija ne dopušta zaključak na kojoj dubini su postavljeni svjetlovodni kablovi. U odnosu na navode tuženika da nakon štetnog događaja nije došlo do presijecanja kablova i da bi navedeno ukazivalo da je to iz razloga što su kablovi prilikom sanacije postavljeni dublje u zemlju, tužitelj navodi da će se poslužiti špekulacijom i zaključiti da je to možda i stoga što je tužitelj postupao prilikom obrade tla opreznije.

37. Ovaj sud prihvaća nalaze i mišljenja vještaka kao stručne i dane u skladu s pravilima znanosti i vještine i na temelju dokumentacije koju su stranke dostavile tijekom postupka u ovaj spis predmeta uz svoje podneske kao i na temelju dokumentacije i podataka koji su sami vještaci pribavili sukladno odredbi čl. 259. st. 2. ZPP-a za potrebe vještačenja. Na pisane nalaze i mišljenja vještaka u ovom predmetu nije bilo primjedbi niti prigovora od strane stranaka, te imajući u vidu odredbu čl. 492.c. st. 3. ZPP-a ovaj sud nije našao razloga da se vještaci saslušavaju i usmeno.

38. Na samom očevidu na licu mjesta tuženik je predložio da se izvrši dublji iskop radi utvrđivanja starih odnosno prijašnjih instalacija, međutim vještak telekomunikacijske struke DD naveo da se načelno kod zamjene medija u pravilu stari ostavlja u funkciji do stavljanja nove instalacije u funkciju te da se te nove instalacije mogu postaviti iznad starih, ali i pored starih. Ovaj sud je ocijenio da je za ovaj predmet postupka odlučna činjenica na koju dubinu su postavljene predmetne nove instalacije prilikom zamjene koaksijalnog kabela koje nove instalacije su u štetnom događaju prekinute, a ne i prijašnje, odnosno odlučno je jesu li podzemne instalacije u vrijeme štetnog događaja bile postavljene sukladno pravilima struke za tu vrstu instalacija. Sukladno navedenom nije vršeno dublje kopanje na trasi naftovoda.

39. Na temelju provedenih dokaza utvrđuje se:

- tužitelj na zemljištu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 210331 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Slavonskom Brodu, zk. odjel Nova Gradiška u vlasništvu Republike Hrvatske ima položene cijevi naftovoda, te je u korist tužitelja (Z-9039/16 od 23.08.2016.) upisano pravo stvarne služnosti,

- u odnosu na sadržaj upisa prava služnosti iz zk. ul [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] proizlazi iz priloženog zk izvatka da je upisana služnost slijedećeg sadržaja:

„ redovnog i izvanrednog održavanja naftovoda u koridoru od 5m (pet metara) lijevo i desno od osi cjevovoda koja uključuje pregled trase, redovno održavanje, sječu drveća i drugog raslinja koje može ugroziti cjevovod, popravak naftovoda s pripadajućim podzemnim instalacijama, otklanjanja štetnih posljedica nastalih uslijed havarije (a prema kopijama katastarskog plana s ucrtanom trasom naftovoda),"

- da duž trase naftovoda tužitelj ima položenu i svjetlovodnu mikrocijevnu infrastrukturu u sklopu koje se nalazi svjetlovodni kabel kojeg za svoje potrebe koristi tužitelj, dok je jedan kabel, koji je također dio navedene infrastrukture, tužitelj kao najmodavac ustupio na korištenje najmoprimcu UNIVERZALNE TELEKOMUNIKACIJE d.o.o. (dalje: UNITEL d.o.o.).

-da je tuženik dana 15. travnja 2020. odnosno njegovi radnici, prilikom vršenja strojnog čišćenja-iskopa drenažnih kanala na poljoprivrednom zemljištu kčbr [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] kojeg tuženik obrađuje i uživa temeljem Ugovora o dugotrajnom zakupu sa vlasnikom zemljišta Republikom Hrvatskom prekinuo svjetlovodne telekomunikacijske kablove u vlasništvu tužitelja, a koja predstavlja prateću instalaciju naftovoda u vlasništvu tužitelja, prekinut je i svjetlovodni kabel koji se nalazio u mikrocijevnoj infrastrukturi najmoprimca UNITEL-a d.o.o. - da je tuženik zakupoprimac predmetnog zemljišta temeljem Ugovora o dugogodišnjeg zakupu sklopljenog s Republikom Hrvatskom, vidljivo je iz posjedovnog lista br. 514, k. o. [katastarska općina] i navoda zastupnika po zakonu tuženika, te iz priloženog ugovora uz nalaz i mišljenje građevinskog vještaka u ovom postupku a to je bio i u vrijeme štetnog događaja, te je nesporna činjenica da tuženik predmetno zemljište i obrađuje.

- u odštetnom zahtjevu tužitelja broj 6/20 od 30.09.2020. tužitelj od tuženika potražuje refundaciju troškova sanacije prekida svjetlovodnog kabela na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u iznosu od 28.821,86 kn, bez PDV-a, a tužbenim zahtjevom potražuje navedeni iznos uvećan za PDV.

-prema sadržaju prostornog plana i uređenja Općine Lipovljani u točci 5.2.3.1. u odnosu na naftno gospodarstvo je navedeno kako je na pojasu cjevovoda zabranjeno saditi bilje čije korijenje raste dublje od 1 metra odnosno bilje za čiju je obradu potrebna obrada zemlje dublje od 0,5 m.

-iz građevne dozvole za naftovod od 10. svibnja 1978. (str. 177-179 spisa) koju građevnu dozvolu je pribavio građevinski vještak ČD i priložio pisanom nalazu i mišljenju proizlazi da je već tada odobreno građenje predmetnog naftovoda zajedno sa koaksijalnim kabelom i opremom za prijenos.

- tužitelj tijekom postupka ne spori činjenicu da mikrocijevi i optički (svjetlovodni) kablovi nisu postavljani na mjesto i istu dubinu 2006. kada su mijenjani u odnosu na ranije postavljene koaksijalne kablove koji su postavljani prilikom izgradnje naftovoda,

- prema Geodetskom elaboratu izrađenom od strane prof. dr. sc. ND s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vidljivo je da je izvršeno snimanje svjetlovodnog kabela s pripadajućim objektima. Iz odnosnog elaborata ovjerenog od strane prof.dr.sc. ND, vidljive su koordinate točaka na kojima je snimanje provođeno (stupci „x“ i „y“) kao i dubina na koju je svjetlovodni kabel, u svakoj pojedinoj točki, postavljen (stupac „h“).

-da je o navedenom štetnom događaju sastavljen zapisnik dana 16.04.2020. kojeg je za tužitelja potpisao nadzorni inženjer tužitelja UD, za društvo UNITEL d.o.o. gospodin AD, dok je tuženik prema navodima tužitelja odbio potpisati zapisnik, iako mu je isti dostavljen e-mailom od 17.04.2020., primitak kojeg je tuženik potvrdio odgovorom na navedeni e-mail.

- da je nadzorni inženjer tužitelja UD dana **.**.2020. sastavio izvješće o provedenim radovima sanacije svjetlovodne infrastrukture, te je sačinjena skica štetnog događaja i fotografirano lice mjesta.

- trošak sanacije štete koji se odnosi na tužitelja podmirilo je društvo UNITEL d.o.o. izvođaču radova, potom je UNITEL d.o.o. tužitelju ispostavilo račun broj 154- UT1-91 od 02.06.2020. na iznos od 36.027,33 kn.

- iz potvrde o plaćanju (str. 27 spisa) proizlazi da je tužitelj 17. srpnja 2020. društvu UNITEL d.o.o. podmirio iznos od 36.027,33 kn.

- u dopisu Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja od dana 12.12.2002., navodi se kako za izvođenje radova zamjene dotrajalog koaksijalnog kabla nije potrebna građevna dozvola.

- tijekom postupka nije bilo sporno da tuženik nije obavijestio tužitelja o početku radova iskopa drenažnih kanala na predmetnom zemljištu.

40. Iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka proizlazi da je naftovod izgrađen na temelju građevinske dozvole iz 1978. te da je 2006. izvršena zamjena koaksijalnog kabela kao prateće instalacije naftovoda svjetlovodnim mikrokablovima u zaštitnoj cijevi temeljem izvedbenog projekta. Nadalje mišljenje je vještaka da su svjetlovodni kablovi koji su presječeni po radnom stroju tuženika na mjestu na kojem je izvršeno otkopavanje postavljeni sukladno projektnoj dokumentaciji i pravilima polaganja kablova na poljoprivrednim površinama.

41. Iz iskaza zastupnika po zakonu tuženika ŠD proizlazi da tuženik obrađuje zemlju o odnosu na položaj naftovoda okomito dakle kada se vrši oranje brazde idu okomito na naftovod time da je dužina na kojoj se obrađuju sve nekretnine u zakupu i na kojima se nalazi naftovod oko 3,2 km. Nadalje na pitanje zna li gdje se nalazi naftovod zastupnik po zakonu tuženika ŠD naveo je da zna otprilike s obzirom da zna doći do propuštanja nafte te djelatnici tužitelja dolaze sanirati cjevovode i prema njegovom mišljenju oni se nalaze na većoj dubini s obzirom da nikada prilikom obrade tla nije došlo do zahvaćanja samog cjevovoda nafte. Nadalje je naveo da u odnosu na svjetlovodne kablove i telekomunikacijsku infrastrukturu da tuženik kao posjednik tla nije imao saznanja da se nalaze tako plitko da bi moglo doći do presijecanja kablova. Nadalje na pitanje zna li kakav je sadržaj stvarne služnosti upisan u zemljišnim knjigama odgovorio je da zna i da je s tim upoznat s time da napominje da pravo služnosti ima JANAF a ne UNIVERZALNE TELEKOMUNIKACIJE kojima je u najam dan svjetlovodni kabel.

42. Iz iskaza zastupnika po zakonu tuženika proizlazi da je on imao saznanja o upisanom pravu služnosti JANAF-a te da je imao saznanja da se na predmetnoj nekretnini nalazi naftovod i gdje se on otprilike nalazi s obzirom da je naveo da zna doći do propuštanja nafte te djelatnici tužitelja dolaze sanirati cjevovod. U odnosu na svjetlovodne kablove i telekomunikacijsku infrastrukturu naveo je da tuženik kao posjednik tla nije imao saznanja da se nalaze tako plitko da bi moglo doći do presijecanja kablova.

43. Iz navedenih navoda zastupnika po zakonu tuženika proizlazi da je tuženik imao saznanja da se na navedenoj nekretnini nalazi naftovod i prateća telekomunikacijska infrastruktura i upisana služnost u korist tužitelja te je svoju djelatnost i obradu tla trebao uskladiti s navedenim saznanjem odnosno postupati prilikom obrade tla sa dužnom pažnjom odnosno pažnjom dobrog gospodarstvenika, odnosno pažnjom dobrog domaćina iz čl. 10. st. 1. Zakona o obveznim odnosima važećeg u vrijeme štetnog događaja („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje: ZOO).

44. Prilikom očevida na licu mjesta na temelju izmjere po mjerničkom vještaku i na temelju utvrđenja građevinskog vještaka proizlazi da je drenažni kanal niži u odnosu na okolno tlo. Nadalje životno je da prilikom poljoprivredne obrade tla i održavanja drenažnih kanala dolazi i do promjene u nadsloju iznad u zemlji položenih cijevi kako naftovoda tako i svjetlovodnih kabela postavljenih u mikrocijevnoj infrastrukturi.

45. U odnosu na prigovor tuženika da iz fotografija koje je dostavio tužitelj uz tužbu i to fotografije na str. 17 spisa proizlazi da djelatnik koji je sanirao predmetne kablove stoji u jarku najdublje do koljena, ovaj sud zaključuje da se samo na temelju fotografije ne može zaključiti na kojoj dubini su postavljeni svjetlovodni kablovi jer da je bitan i kut snimanja s obzirom da se uzima nulti teren prema kojem se treba mjeriti dubina. Naime i prema ocijeni ovog suda kada se gleda fotografija broj 17 doista bi se moglo zaključiti da se radi o nižoj dubini na kojoj bi se nalazio svjetlovodni kabel do određenog dijela tijela osobe u kanalu, međutim ako se i navedena fotografija primjerice usporedi sa fotografijama koje su sačinjene na licu mjesta prilikom očevida od strane vještaka i koje su priložene uz nalaz i mišljenje građevinskog vještaka ČD iz ponekih fotografija primjerice na str. 53 i 54 također bi se ovisno o kutu snimanja i gledanja moglo zaključiti da se radi o nekoj nižoj dubini na kojoj su postavljene mikrocijevi nego li je to stvarno utvrđeno samim mjerenjem prilikom očevida. Nadalje i saslušani svjedok UD zaposlenik tužitelja koji je ispred tužitelja i otišao na lice mjesta 15. travnja 2020. naveo je u svom iskazu na pitanje punomoćnika tužitelja u svezi dubine na koju su predmetni kablovi postavljani prilikom zamjene koaksijalnih kablova svjetlovodnim kablovima tijekom 2000-tih da se prema njegovoj slobodnoj procjeni radilo o dubini koja nije s obzirom na teren svugdje bila ista i to dubine 0,80 i više od 1,2 metra. Svjedok AD djelatnik tvrtke UNITEL d.o.o. koji je također ispred te tvrtke pristupio 15. travnja 2020. na lice mjesta u iskazu je naveo u odnosu na dubinu na kojoj su se presječeni kablovi nalazili da s obzirom na kanale koji su se nalazili na predmetnoj njivi da su ti kanali niži od okolne zemlje za oko 20-30 cm a da se zatim dodatno još nalaze kablovi niži od tih kanala te da se ne može točno izjasniti na kojoj bi kablovi dubini bili s obzirom na okolni teren. Nadalje i iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka proizlazi da se gornji rub zaštitne cijevi svjetlovodne instalacije nalazi na 133 cm od visine okolnog tla odnosno na 70 – 75 cm od dna drenažnog kanala. Ova je dubina postavljene zaštitne cijevi prema nalazu i mišljenu vještaka je sasvim u skladu s projektiranim stanjem kao i svim propisima o dubini postavljanja instalacija na poljoprivrednom zemljištu.

46. Prema shvaćanju ovog suda nije odlučno što se u predmetnoj mikrocijevi nalaze postavljeni i kablovi UNITEL-a budući se tužbeni zahtjev odnosi na trošak sanacije mikrocijevne infrastrukture koja je u vlasništvu tužitelja i kabla u vlasništvu tužitelja, a ne i drugih osoba.

47. Sukladno čl. 177. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., u daljnjem tekstu: ZV), vlasnik poslužne stvari ne smije činiti ništa što bi onemogućilo ili bitno otežalo izvršavanje služnosti; ali nije dužan išta sam činiti, ako nije drukčije određeno. Navedeno se odnosi prema shvaćanju ovog suda odnosi i na osobu kojoj je vlasnik predao stvar na korištenje, konkretno tuženika kao zakupoprimca.

48. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka prilikom očevida na licu mjesta iskopom iznad same instalacije svjetlovodne zaštitne cijevi utvrđeno je da se nalazi i traka upozorenja, na 34-37 cm od postojećeg dna kanala, a što bi bilo i sukladno čl. 8. Pravilnika o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture (NN 88/2001). Nadalje, tijekom postupka svjedok UD, djelatnik tužitelja čiji iskaz je prihvaćen kao vjerodostojan naveo je da je vršena sanacija kvara na način da stroj kopa do trake upozorenja otprilike pola metra a nadalje se kopa ručno te je na takav način i ovdje vršena sanacija. Iz navedenog se može zaključiti da je traka upozorenja postojala i u vrijeme štetnog događaja.

49. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka na koje stranke nisu imale primjedbi utvrđeno je da je naftovod izgrađen temeljem građevinske dozvole iz 1978. te da je 2006. izvršena zamjena koaksijalnog kabela kao prateće instalacije naftovoda svjetlovodnim mikrokablovima u zaštitnoj cijevi temeljem Izvedbenog projekta te da su naftovod i prateća instalacija, u ovom slučaju svjetlovodna instalacija, izvedeni sukladno zakonskim propisima. Tuženik tijekom postupka nije dokazao svoje tvrdnje da su kablovi bili postavljeni preplitko i da bi navedeno bilo uzrok nastanka štete.

50. Nadalje, tuženik je trebao tijekom postupka tvrditi i time dokazati da tih upozoravajućih traka koje su uočene prilikom očevida nije bilo i u vrijeme štetnog događaja i da bi isto imalo utjecanja na nastanak štete. Primjerice predlaganjem da se kao svjedoci saslušaju djelatnici tuženika koji su i vršili predmetni iskop drenažnog kanala koji prema ocijeni ovog suda su mogli i nakon što je presječen kabel i vidjeti na samom terenu ima li upozoravajuće trake ili nema. Tuženik tijekom postupka nije predlagao izvođenje dokaza saslušanjem bilo kojeg od svojih radnika koji su vršili predmetni iskop ili bili na licu mjesta u vrijeme štetnog događaja na niti jedenu okolnost.

51. Sukladno navedenom ovaj sud utvrđuje da su trake upozorenja postojale i u vrijeme štetnog događaja. Nadalje, kada se ima u vidu stroj kojim je kopanje kanala nesporno vršeno (slika na strani 18.) i same fotografije kanala (str 16 spisa) i bez posebnih stručnih znanja može se zaključiti da kopanje drenažnog kanala navedenim strojem je zahvat koji iziskuje dodanu pažnju i oprez prilikom izvođenja, jer vozač traktora ne može traku upozorenja uočiti pravovremeno i zaustaviti stroj imajući u vidu da se stroj kojim se kopa nalazi priključen na traktor sa stražnje strane i pogoni se traktorom. Time je mogućnost zadiranja u podzemne instalacije veća, te se u konačnici u ovom slučaju i dogodila.

52. U odnosu na sadržaj upisa prava služnosti iz zk. ul [broj ZK uloška], u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je upisana stvarna služnost za korist tužitelja slijedećeg sadržaja:

„... redovnog i izvanrednog održavanja naftovoda u koridoru od 5m (pet metara) lijevo i desno od osi cjevovoda koja uključuje pregled trase, redovno održavanje, sječu drveća i drugog raslinja koje može ugroziti cjevovod, popravak naftovoda s pripadajućim podzemnim instalacijama, otklanjanja štetnih posljedica nastalih uslijed havarije (a prema kopijama katastarskog plana s ucrtanom trasom naftovoda.“

53. Prema ocjeni ovog suda predmetni svjetlovodni kabeli pripadajuća su podzemna instalacija naftovoda te se i na nju odnosi u zemljišnim knjigama upisani sadržaj prava služnosti.

54. Navedena služnost obvezuje i vlasnika ali i posjednika i u tom smislu predstavlja za zakupoprimca određeno ograničenje u redovnom korištenju predmeta zakupa.

55. Odredbe čl. 531. ZOO-a glase:

„(1) Kad netko treći na zakupljenoj stvari ili na nekom njezinu dijelu polaže neko pravo, i obrati se svojim zahtjevom zakupniku, te ako samovlasno oduzme stvar od zakupnika, ovaj je dužan obavijestiti o tome zakupodavca, osim kad to ovaj već zna, inače će odgovarati za štetu.

(2) Ako se utvrdi da trećemu pripada neko pravo koje sasvim isključuje pravo zakupnika na korištenje stvari, ugovor o zakupu se raskida po samom zakonu, a zakupodavac je dužan naknaditi zakupniku štetu.

(3) Kad pravo trećega samo ograničuje zakupnikovo pravo, ovaj može, po svojem izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati sniženje zakupnine i u svakom slučaju naknadu štete.“

56. Odredbe članka 526. ZOO-a glase:

„(1) Zakupodavac ne odgovara za nedostatke zakupljene stvari koji su u času sklapanja ugovora bili poznati zakupniku ili mu nisu mogli ostati nepoznati. (2) Ali zakupodavac odgovara za nedostatak zakupljene stvari koji je zakupniku zbog krajnje nepažnje ostao nepoznat, ako je on znao za taj nedostatak i namjerno propustio o njemu obavijestiti zakupnika.“

57. Prema shvaćanju ovog suda tuženik je prilikom obrade predmetnog poljoprivrednog zemljišta trebao upotrijebiti pažnju dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaćina i u tom smislu zatražiti od tužitelja točne podatke o tome gdje se nalazi predmetna trasa naftovoda i pripadajuća infrastruktura i na tom dijelu ne izvoditi radove iskopa drenažnih kanala bez prethodnog utvrđenja na kojoj se dubini nalaze predmetne mikrocijevi, odnosno podzemna instalacija naftovoda.

58. Naime i prema upisu sadržaja prava služnosti proizlazi da redovito održavanje trase naftovoda u širini od 5 metara lijevo i desno vrši tužitelj.

59. Zastupnik po zakonu tuženika je u svom iskazu naveo da se više i ne vrše drenažni iskopi na mjestu gdje se nalaze kablovi i da tuženiku kao zakupcu nastaje šteta u vidu propalih usjeva radi nakupljanja oborinskih voda.

60. Ukoliko tuženik i trpi štetu uslijed trase naftovoda i pripadajuće podzemne infrastrukture koja se nalazi ukopana na predmetnoj nekretnini, te je služnost i upisna u zemljišnim knjigama tada prema odredbama čl. 531. i 526. ZOO-a tuženik svoja eventualna potraživanja na ime naknade štete ili sniženja zakupnine može potraživati od zakupodavca i vlasnika poslužne nekretnine Republike Hrvatske.

61. Prema shvaćanju ovog suda pravo zakupa i time korištenja predmetne nekretnine ne znači da tuženik ne bi odgovarao za štetu koju prouzroči na trasi naftovoda tužitelju prilikom korištenja predmetne stvari, kada mu činjenica postojanja naftovoda na predmetnoj nekretnini i upisna služnost nije mogla ostati nepoznata s obzirom na zaštitu povjerenje u zemljišne knjige (čl. 8. st. 2. u vezi čl. 37. Zakona o zemljišnim knjigama NN. br. 63/2019, dalje ZZK/19). Da je tuženiku poznat sadržaj služnosti proizlazi i iz iskaza zastupnika po zakonu tuženika.

62. Odredbom čl. 8. ZOO-a propisano je da je svatko dužan suzdržati se od postupka kojim se može drugome prouzročiti šteta. Prema čl. 1045. st.1. i 2. ZOO-a tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Predmnijeva se obična nepažnja.

63. S obzirom na predmet spora i činjenični supstrat tužbe ovdje se primjenjuje opća odredba iz čl. 1045. st. 1. ZOO-a o subjektivnoj odgovornosti za štetu prema načelu predmnijevane krivnje. U slučaju te vrste odgovornosti oštećenik mora dokazati sljedeće pretpostavke: štetnu radnju, štetu, uzročnu vezu i protupravnost, dok se samo postojanje krivnje štetnika predmnijeva. U konkretnom slučaju tužitelj kao oštećenik dokazao je sve pretpostavke odgovornosti. Na tuženiku je teret dokazivanja činjenice da nije bilo njegovih propusta u izvođenju predmetnih radova iskopa drenažnih kanala iznad trase naftovoda i podzemnih instalacija, a to tijekom postupka nije dokazao, nije dokazao niti da bi postojao doprinos tužitelja nastanku štete.

64. Obveza je onoga tko drugome namjerno ili nepažnjom (čl. 1049. ZOO-a) prouzroči štetu, istu štetu naknaditi (čl. 1045. st. 1. ZOO-a), a pri čemu šteta predstavlja iznos za koji je imovina oštećenika umanjena (čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima). Odredbom čl. 1086. st. 1. ZOO-a propisano je da u slučaju imovinske štete oštećenik ima pravo na naknadu obične štete i izmakle koristi, dok je odredbom čl. 1090. ZOO-a propisano da će sud dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

65. Prema shvaćanju ovog suda tuženik nije upotrijebio dužnu pažnju dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaćina prilikom izvođena predmetnih poljoprivrednih radova iskopa kanala te je iskop vršio preduboko prema nultoj točki terena a da se prethodno nije obratio tužitelju kao ovlašteniku stvarne služnosti i zatražio podatke o dubini na kojoj je postavljena podzemna predmetna mikrocijevna instalacija iako je imao saznanja da se na nekretnini na kojoj je vršio obradu tla nalazi trasa naftovoda s podzemnim instalacijama. Nadalje je uslijed tog iskopa krivnjom tuženika došlo do presijecanja podzemnih kablova u vlasništvu tužitelja te je time prouzročena šteta tužitelju u vidu sanacije prekida i time nastalih troškova. Činjenica da eventualno ranije nije došlo do takvog presijecanje na predmetnoj nekretnini ili nekoj drugoj nekretnini koju obrađuje tuženik na kojoj se nalazi naftovod ne dovodi do zaključka da je samo na ovom dijelu trase naftovoda na predmetnoj nekretnini u vrijeme štetnog događaja predmetna mikrocijevna infrastruktura bila postavljena preplitko, već se može zaključiti da je uslijed višegodišnje obrade tla od postavljanja svjetlovodnih kabela došlo do promjene visine tla, odnosno nadsloja zemlje iznad instalacija. U odnosu na činjenicu da eventualno kasnije nije došlo da takvog prekida može se zaključiti da je tuženik postupao opreznije te je i saslušani zastupnik po zakonu tuženika naveo u svom iskazu da nadalje nije vršio iskope drenažnih kanala.

66. Na temelju nalaza i mišljenja telekomunikacijskog vještaka ovaj sud utvrđuje da je visina iznosa od 28.821,86 kn bez PDV-a u odštetnom zahtjevu tužitelja na ime refundacije troškova sanacije prekida svjetlovodnog kabela na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tržišno opravdana i utemeljena na stvarnim troškovima rada i ugrađenog materijala prema tržišnim cijenama iz 2020. U odnosu na pitanje pripada li tužitelju i pravo na plaćeni obračunati PDV u odnosu na utvrđenu visinu troška sanacije, valja imati na umu i pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz odluke Rev-2480/10-2 od 14. siječnja 2014. kao i pravno shvaćanje izraženo na sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. prosinca 2013. broj Su-IV-127/13-10 da oštećenik ima pravo na naknadu štete koja uključuje i porez na dodanu vrijednost. Navedeno pravno shvaćanje prihvaća i ovaj sud. Dakle prema ocijeni ovog suda ukupna tražbina na ime naknade štete iznosi 28.821,86 kn odnosno prema fiksnom tečaju konverzije to je iznos 3.825,32 eura te uvećano za 25% PDV-a odnosno za iznos od 956,33 eura, to je ukupan iznos od 4.781,65 eura. Radi navedenog prihvaćen je u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na glavno potraživanje i odlučeno kao u toč. I zreke presude.

67. Vezano za početak tijeka zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos glavnice valja navesti da tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je troškove izvođača radova sanacije Elektro Imber d.o.o. koji se odnose na sanaciju svjetlovodnog kabela kojeg koristi tužitelj, podmirilo društvo UNITEL d.o.o i to u iznosu od 36.027,33 kn (28.821,86 kn + 7.205,47 kn PDV-a) te da je društvo UNITEL d.o.o. ispostavilo račun tužitelju na navedeni iznos od 36.027,33 kn, kojeg je tužitelj u cijelosti podmirio uplatom od 17. srpnja 2020.

68. Iz priložene uz tužbu potvrde o plaćanju (str. 27 spisa) proizlazi da je tužitelj doista 17. srpnja 2020. društvu UNITEL d.o.o. podmirio iznos od 36.027,33 kn, sada je to iznos od 4.781,65 eura. Osnovano tužitelj potražuje zakonsku zateznu kamatu na glavnicu tekuću od slijedećeg dana od dana plaćanja troškova sanacije i to od 18. srpnja 2020. budući je plaćanjem troškova sanacije imovinska šteta postala novčana tražbina i zakonska zatezna kamata počinje teći od dana plaćanja.

69. Slijedom navedenog, tuženik je, ne primijenivši dužnu pažnju prilikom izvođenja radova iskopa drenažnog kanala, prouzročio štetni događaj koji je za direktnu posljedicu imao prekid svjetlovodnih kabela, a zbog čega je istu posljedicu bilo potrebno sanirati pri čemu je tužitelju nastao trošak u visini od 36.027,33 kuna prema fiksnom tečaju konverzije to je iznos od 4.781,65 eura. Slijedom navedenog, obzirom je tuženik odgovoran za nastalu štetu koju je prouzročio skrivljenom radnjom, tužitelj osnovano tužbenim zahtjevom potražuje sukladno ranije citiranim odredbama ZOO-a da mu tuženik naknadi troškove koje je imao radi popravljanja nastale štete u iznosu od 4.781,65 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 18. srpnja 2020. do isplate te je odlučeno kao u toč. I. izreke presude.

70. Stopa zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete određena je sukladno odredbama čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21.,114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO) za ostale odnose jer potraživanje ne proizlazi iz ugovornog odnosa. Stoga je zahtjev za isplatu veće stope zakonske zatezne kamate od dosuđene u točci I. izreke presude odbijen kao neosnovan (toč. III izreke presude).

71. Budući je tužitelj uspio u cijelosti u odnosu na glavno potraživanje temeljem odredbe čl. 154. st. 1. i st. 5. te čl. 155. ZPP-a tuženik je dužan tužitelju, kao troškove potrebne za vođenje postupka naknaditi trošak određen sukladno Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18 i 51/23 dalje: ZSP) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje: Tarife) koja se Tarifa primjenjuje u ovom postupku sukladno Tbr. 52. st. 3. Tarife i vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife).

72. Tužitelju se određuje trošak na ime sastava tužbe 200,00 eura (Tbr. 7. toč. 1. Tarife), za sastav obrazloženog podneska od 11. svibnja 2021. 200,00 eura (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), Nadalje za sastav podneska od 24. svibnja 2021. tužitelju se ne određuje zatraženi trošak budući je navode iz tog podneska tužitelj mogao iznijeti na pripremnom ročištu održanom 1 lipnja 2021. a za koje ročište mu je određen trošak pristupa te je i ispravu koju je dostavio uz taj podnesak mogao predati na samom ročištu. Za pristup ročištu održanom 1. lipnja 2021., 15. studenoga 2021., 26. travnja 2022., 9. studenoga 2022. i 20. prosinca 2024., tužitelju se određuje trošak u iznos od 200,00 eura za svako ročište (Tbr. 9. toč. 1. Tarife) i za pristup očevidu na licu mjesta održanom 15. ožujka 2024. 200,00 eura (Tbr. 9. toč. 7. Tarife). Nadalje za sastav obrazloženog podneska od 12. prosinca 2021. tužitelju se određuje trošak u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. toč. 1. Tarife). Za sastav podneska od 9. svibnja 2022. tužitelju se određuje zatraženi trošak u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8. toč. 4. Tarife). Nadalje za sastav obrazloženog podneska od 2. studenoga 2022. tužitelju se ne određuje zatraženi trošak budući je navode iz tog podneska tužitelj mogao iznijeti na ročištu održanom 9. studenoga 2022. a za koje ročište mu je određen trošak pristupa. Tužitelju se određuje trošak obrazloženog podneska od 2. svibnja 2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. toč. 1. Tarife) i za sastav obrazloženog podneska od 10. lipnja 2024. iznos od 200,00 eura (Tbr. 8. toč. 1. Tarife).

73. Ukupno na ime zastupanja po punomoćniku odvjetniku tužitelju se određuje trošak u iznosu od 2.250,00 eura. Nadalje na taj trošak se sukladno Tbr. 46. Tarife obračunava i PDV-u iznosu od 562,50 eura. Tužitelju se određuje i sudska pristojba na tužbu u iznosu od plaćenih 47,14 eura. Nadalje sudska pristojba na presudu određuje se u iznosu od 47,14 eura budući se i na presudu koja se dostavlja i putem e-oglasne ploče ako je plaćena u roku od 3 dana plaća sudska pristojba u ½ iznosa. Tužitelju se određuje i trošak vještačenja i to trošak koji je stvarno nastao u visini priznatih i isplaćenih troškova vještacima na ime nagrade i troškova vještaka kao i troškovi pristupa suda očevidu. Ukupno je isplaćeno 3.888,44 eura iz uplaćenog predujma, dok je od uplaćenog predujma tužitelju vraćen iznos od 691,36 eura (str. 60 i 339-351 spisa). Radi navedenog, tužitelju se određuje i navedeni trošak održavanja očevida i vještačenja u iznosu od 3.888,44 eura kao trošak koji je bio potreban za vođenje parnice. Navedeni trošak vještačenja i održavanja očevida odnosi se na naknade za očevid za sudca, službenicu (zapisničarka) i namještenika (vozača) uvećane za doprinos za zdravstveno osiguranje od 16,50% i na trošak upotrebe službenog automobila, ukupno za trošak obavljanje službene radnje izvan zgrade suda iznos od 163,36 eura sukladno odredbama Pravilnika o naknadama za obavljanje službenih radnji izvan zgrade suda (NN br. 38/14, 127/19 i 154/22) i podatcima o izvršenim isplatama računovodstva ovog suda(str. 60 i 339-351 spisa). U odnosu na troškove vještačenja isti se odnosi na trošak nagrade vještaka ČD u iznosu od 1.281,83 eura te neto iznos troškova u iznosu od 100,87 eura dok prema podatcima računovodstva suda prilikom isplate isplaćen je ukupan bruto trošak od 150,61 euro, na ime nagrade mjerničkog vještaka Mladena Kao 700,00 eura, na ime isplate nagrade vještaku Milanu Gjuraniću 1.403,41 euro i na ime isplate naknade troškova istom vještaku neto iznos od 126,74 eura dok prema podatcima računovodstva suda prilikom isplate isplaćen je ukupan bruto trošak od 189,23 eura.

74. Ukupan trošak koji je dužan naknaditi tuženik tužitelju iznosi 6.795,22 eura. Na troškove postupka tužitelju pripadaju i zakonske zatezne kamate od donošenja prvostupanjske odluke sukladno čl. 151. čl. 3. ZPP-a po stopi za ostale odnose te je odlučeno kao u toč. II izreke presude. Više zatraženi trošak tužitelja odbijen je kao neosnovan budući je ocijenjeno da nije bio potreban za vođenje postupka. Odbijen je kao neosnovan i zahtjev za isplatu više stope zakonske zatezne kamate na dosuđene troškove postupka kao neosnovan.

75. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Bjelovar, 3. veljače 2025.

Sutkinja

Zlata Bašek Skrba

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka presude, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Za stranku koja je bila obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, a na to ročište nije došla, presuda se objavljuje na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Smatra se da je ta stranka danom objave primila presudu i od toga dana joj se računa rok za žalbu. Žalba se podnosi u tri primjerka. Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., osim zbog povreda iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a. U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drukčije (čl. 467.a ZPP-a).