Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž Ovr-252/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Marini Tanti, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice ABC [adresa], [osobni identifikacijski broj], koga zastupa predsjednik uprave mr. ĆK, a njega punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Pavlak & partneri d.o.o. u Rijeci, Splitska 2, protiv ovršenika FK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, odlučujući o žalbi ovrhovoditeljice protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovrv- 8182/2023-2 od 24. listopada 2024., 3. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba ovrhovoditeljice ABC, ukida rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovrv-8182/2023-2 od 24. listopada 2024. i predmet vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, s tim da će se o troškovima postupka u povodu žalbe ovrhovoditeljice odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim prvostupanjskim rješenjem riješeno je:

"Odbacuje se prijedlog za ovrhu od 21. listopada 2021."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavila ovrhovoditeljica, pobijajući ga iz svih žalbenih razloga. U žalbi ističe da je 21. listopada 2021. podnijela prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave putem sustava e-Ovrhe nadležnom općinskom sudu na čijem području je ovršenik imao prebivalište. Općinski sud u Crikvenici je uvidom u službene evidencije MUP-a utvrdio da je ovršenik do 11. siječnja 2022. imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], a da od 30. kolovoza 2022. ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa]. Budući da je ovršenik do 11. siječnja 2022. imao prebivalište u [adresa], a koja je i naznačena u prijedlogu za ovrhu, nejasno je zašto prvostupanjski smatra da je ovrhovoditeljica prijedlog za ovrhu podnijela mjesno nenadležnom javnom bilježniku, kada i sam u pobijanom rješenju navodi da ovršenik ima prijavljeno prebivalište u [adresa] tek od 30. kolovoza 2022. Javni bilježnik Amira Predovan donijela je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave 5. siječnja 2022. odnosno 6 dana prije nego što je ovršenik odjavio prebivalište sa spomenute adrese, pa nije mogla izvršiti dostavu rješenja o ovrsi, te je spis predmeta dostavila Općinskom sudu u Crikvenici. Općinski sud u Crikvenici oglasio se nenadležnim, utvrdivši da ovršenik od 30. kolovoza 2022. ima novo mjesto prebivališta na području Općinskog suda u Rijeci te istom ustupio predmet na daljnje postupanje. Ističe kako se u ovom slučaju više ne može govoriti o prijedlogu za ovrhu, budući da je doneseno nepravomoćno rješenje o ovrsi, što je prvostupanjski sud očito omaškom propustio uvidjeti, za koje valja nastaviti postupak odnosno pristupiti dostavi istoga ovršeniku, a ne isto odbaciti. Nejasno je zašto prvostupanjski sud smatra da je potrebno odbaciti prijedlog za ovrhu, zato što je u tijeku postupka, a nakon što je doneseno rješenje o ovrsi ovršenik promijenio prebivalište, pritom se pozivajući na odredbe Ovršnog zakona koje se uopće ne mogu primijeniti na ovu situaciju. Ovrhovoditeljica nije niti mogla biti pozvana na ispravak ovršnog prijedloga budući da ga je podnijela mjesno nadležnom javnom bilježniku, koji je na temelju valjanog prijedloga donio rješenje o ovrsi. Budući da nema osnove za odbačaj prijedloga za ovrhu, predlaže uvažiti žalbu i ukinuti pobijano rješenje te pozvati prvostupanjski sud na dostavu predmetnog rješenja o ovrsi sukladno odredbama Ovršnog zakona.

3. Žalba je osnovana.

4. Iz spisa predmeta slijedi da je ovrhovoditeljica 21. listopada 2021. podnijela prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave na propisanom obrascu i predložila da se ovrha odredi općenito na imovini ovršenika, koji je prijedlog automatskom dodjelom povjeren u rad javnom bilježniku Amiri Predovan iz [adresa], koja je pak 5. siječnja 2022. donijela rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Obzirom da se predmetno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovšeniku nije moglo uručiti te da je utvrđeno kako je ovršenik 11. siječnja 2022. odjavio prebivalište s adrese u [adresa] i da mu je prebivalište nepoznato, javni je bilježnik spis proslijedio Općinskom sudu u Crikvenici na daljnje postupanje.

4.1. Po primitku spisa Općinski se sud u Crikvenici oglasio mjesno nenadležnim i odredio da će se predmet po pravomoćnosti rješenja ustupiti Općinskom sudu u Rijeci, kao stvarno i mjesno nadležnom sudu, s obzirom da je uvidom u službene evidencije MUP-a utvrdio da ovršenik od 30. kolovoza 2022. ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] u [adresa], sve pozivom na odredbu čl. 39.a Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20. – u daljnjem tekstu: OZ).

4.2. Pobijanim rješenjem Općinski sud u Rijeci odbacio je prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. U obrazloženju svoje odluke prvostupanjski sud navodi da je ovrhovoditeljica pogrešno podnijela prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nenadležnom javnom bilježniku pri čemu je grad Crikvenica određen na temelju naznačene adrese unesene u sustav e-ovrha za ovršenika. Cijeneći činjenicu da je odredbom članka 278. OZ propisano da je donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u nadležnosti javnih bilježnika, a ne suda, kao i činjenicu da taj sud nije ovlašten predmet dodijeliti u rad nekom od javnih bilježnika koji ima sjedište na području mjesne nadležnosti Općinskog suda u Rijeci, obzirom da konkretni predmet nikada nije bio u javnobilježničkom rješavanju već je tom sudu ustupljen od strane Općinskog suda u Crikvenici, utvrđuje da je prijedlog za ovrhu trebalo odbaciti i ovrhovoditeljicu uputiti da prijedlog za ovrhu podnese nadležnom sudu (u Rijeci) sukladno odredbi članka 39.a st. 2. OZ, kako bi se predmet dodijelio u rad bilo kojem javnom bilježniku koji ima sjedište na području njegove mjesne nadležnosti.

5. Prema odredbi čl. 39.a st. 1. OZ, prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnosi se nadležnom sudu na propisanom obrascu. Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku (st. 2.). Prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski se povjeravaju u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena, prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika (st. 4.).

6. Ovaj sud ne prihvaća zaključak suda prvog stupnja kako je ovrhovoditeljica pogrešno podnijela prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nenadležnom javnom bilježniku kao i zaključak da konkretni predmet nikada nije bio u javnobilježničkom rješavanju već da mu je ustupljen od strane Općinskog suda u Crikvenici, slijedom čega utvrđuje da je prijedlog za ovrhu trebalo odbaciti i ovrhovoditeljicu uputiti da prijedlog za ovrhu podnese nadležnom sudu sukladno odredbi članka 39.a st. 2. OZ.

6.1. Naime, nesporno je da je ovršenik u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku sa sjedištem u [adresa] i u vrijeme donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave imao prijavljeno prebivalište u [adresa] na [adresa], iz čega slijedi da je prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnesen javnom bilježniku koji je bio mjesno nadležan za postupanje po predmetnom prijedlogu u smislu odredbe čl. 38. OZ. Nakon donošenja rješenja o ovrsi (5. siječnja 2022.) ovršenik je odjavio prebivalište s adrese u [adresa] (11. siječnja 2022.), bez da je prijavio novo prebivalište, pa mu rješenje o ovrsi nije moglo biti uručeno, slijedom čega je javni bilježnik spis proslijedio Općinskom sudu u Crikvenici na daljnje postupanje. Za ukazati je da bi u slučaju da je prebivalište ovršenika već bilo odjavljeno u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu, javni bilježnik bio dužan postupiti sukladno odredbi čl. 281. st. 5. OZ tj. proslijediti predmet nadležnom sudu u skladu sa člankom 287. istog Zakona radi donošenja odluke.

6.2. Slijedom činjenice da je mjesno nadležni javni bilježnik već donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, a da je ovršenik nakon toga prijavio prebivalište u [adresa], osnovano žaliteljica ukazuje na to da sud nije mogao odbaciti prijedlog za ovrhu, već je trebao doneseno javnobilježničko rješenje o ovrsi dostaviti ovršeniku na novu adresu prebivališta, prema pravilima o dostavi propisanim čl. 8. st. 4., 5. i 6. OZ.

6.3. Stoga je odluka prvostupanjskog suda rezultat pogrešne primjene odredbe čl. 39.a st. 2. OZ kojom je propisano da se prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište, jer je u konkretnom slučaju javnobilježničko rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave već egzistira.

7. Slijedom iznesenog, trebalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. – u daljnjem tekstu: ZPP) koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 80/22.), usvojiti žalbu i pobijano rješenje ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na daljnji nadležni postupak.

8. Odluka o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. u svezi čl. 381. ZPP.

Zadar, 3. veljače 2025.

Sutkinja

Marina Tanta