Zakon.hr

P-4267/2022-34

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

P R E S U D A Z B O G O G L U H E

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Miru Maslać kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja RA, OIB: [osobni identifikacijski broj], Stanići [adresa], zastupan po punomoćnici Dijani Vulić, odvjetnici u Splitu, Gundulićeva 26A, Split, protiv tuženika ad 1/ UA ud. R, iz [adresa], ad 2/ LA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad 3/ VA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad 4/ DA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženici ad1/ do - ad4/ kao isključivi nasljednici pok. RA ŠA pok. ČA, ad 5/ ZA pok. FA, [adresa], ad 6/ KA pok. U, [adresa], ad 7/ CA pok. U, [adresa]., ad 8/ CA pok. L, [adresa], ad 9/ PA pok. L, [adresa]/ TA, [adresa], ad 11/ RAB, [adresa], tuženici ad6/- ad11/ kao isključivi nasljednici pok. ŽA ud. U i kao zk. vlasnici ad 12/ IA ud. HA [adresa], ad 13/ UAB. V, [adresa], ad 14/ ŠA pok. V, [adresa]

IV/2, ad 15/ ĆA pok. HA, ad 16/ FA pok. HA, ad 17/ AA pok. HA, ad 18/ EA pok. HA ž. SA, ad 19/ OA ž. ČA, ad 20/ GA pok. D, ad 21/ MA pok. VA, tuženici ad 15/-ad 21/ odsutni i nepoznata boravišta, zastupani po privremenom zastupniku Zdenku Gudelju, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 16. siječnja 2025. u nazočnosti zamjenika pun. tužitelja i privremenog zastupnika tuženika ad15/-ad21/, a na ročištu od 03. veljače 2025., zakazanog radi donošenja i objave presude,

p r e s u d i o j e

I Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

»1. Utvrđuje se naspram svim tuženicima, posebno naspram tuženika pod 1- 4 kao isključivih nasljednika ŠA. ČA, tuženika pod 6-11 kao isključivih nasljednika pok. ŽA ud. U i zk. vlasnika, da je tužitelj vlasnik za cijelo na fizičkom i geometrijski točno određenom realnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], na Skici sačinjenoj od strane Tihomira Duvnjaka dipl. ing. geod. u postupku P-4267/22, označen kao lik ABEA površine 140m2 kao dio kat č. zem. [katastarska čestica] (dio č. zem. [katastarska čestica]) i LIK označen kao BCDEB površine 224 m2 kao dio kat. č. zem. [katastarska čestica] (dio č. zem. [katastarska čestica]) sve k. o. [katastarska općina].

2. Ovlašćuje se tužitelj da može izvršiti parcelaciju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da se iz navedene nekretnine izdvoje fizički i geometrijski točno određen realni dio istih, pobliže označen i preciziran u točki I. izreke ove presude i navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem te ovlašćuje na provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina], a tuženici su dužni trpjeti navedenu parcelaciju i provedbu.

3. Ovlašćuje se tužitelj da temeljem ove presude i Prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija i formiranje građevinske čestice iz čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama kod nadležnog suda zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj nekretnini nastaloj tim prijavnim listom na ime tužitelja za cijelo, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena tuženika, odnosno njihovih prednika za cijelo.«

II Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi privremenom zastupnika tuženika ad15/ do ad21/, odvjetniku Zdenku Gudelju parnični trošak u iznosu od 1.200,00€ zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja, dakle od 31. siječnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Dana 24. studenoga 2022. u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljena je tužba tužitelja u kojoj se navodi da je tužitelj stvarni vlasnik i posjednik dijela nekretnina koje su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, koje se vode za katastarsku općinu [katastarska općina] označene kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] koje su dio kat. č. zem. [katastarska čestica]. Dio koji tužitelj drži u svom vlasništvu i posjedu je na Skici sačinjenoj od strane NA dipl. ing. geod. u siječnju 2021. godine, označen kao lik P-R- S-P površine 140m2 kao dio kat č. zem. [katastarska čestica](dio č. zem. [katastarska čestica]) i LIK označen kao K- L-P-S-K površine 224 m2 kao dio kat. č. zem. [katastarska čestica](dio č. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je pravo vlasništva dijela predmetnih nekretnina stekao nasljeđivanjem iza svoga oca pok. BA, a koji ga je pak stekao također nasljeđivanjem i diobom unutar obitelji sa svojom braćom te darovanjem majke ĐA ud. FA. U katastarskom operatu koji se vodi za k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu 362 kao isključivi posjednik nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] upisan je JA stric tužitelja. U zemljišnim knjigama upisani su tuženici, a sve zbog neusklađenih imovinsko pravnih odnosa. Slijedom iznijetog, a budući je tužitelj neprekidnim posjedom samostalno i putem svojih prednika preko 40 godina, stekao pravo vlasništva u svakom slučaju dosjelošću, predlaže se da sud pa makar i zbog ogluhe donese slijedeću

»Utvrđuje se naspram tuženicima 1 do 14, posebno naspram tuženika pod 1-2 kao isključivih nasljednika ŠA. ČA, tuženika pod 4-9 kao isključivih nasljednika pok. ŽA ud. U i zk. vlasnika, tuženika pod 11-13 kao isključivih nasljednika pok. JA V pok. HA, da je tužitelj vlasnik za cijelo na fizičkom i geometrijski točno određenom realnom dijelu nekretnine označene čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], na Skici sačinjenoj od strane NA dipl. ing. geod. u siječnju 2021. godine, označen kao lik P-R-S-P površine 140m2 kao dio kat č. zem. [katastarska čestica](dio č. zem. [katastarska čestica]) i LIK označen kao K-L-P-S-K površine 224 m2 kao dio kat. č. zem. [katastarska čestica](dio č. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

II. Ovlašćuje se tužitelj da može izvršiti parcelaciju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da se iz navedene nekretnine izdvoje fizički i geometrijski točno određen realni dio istih, pobliže označen i preciziran u točki I. izreke ove presude i navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem te ovlašćuje na provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina], a tuženici su dužni trpjeti navedenu parcelaciju i provedbu.

III. Ovlašćuje se tužitelj da temeljem ove presude i Prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija i formiranje građevinske čestice iz čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama kod nadležnog suda zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj nekretnini nastaloj tim prijavnim listom, na ime tužitelja za cijelo, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena tuženika, odnosno njihovih prednika za cijelo. «

2. Dana 15. studenoga 2024. u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljena je tužba tužitelja RA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženika LA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i DA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednika upisanog zk. vlasnika ŠA. ČA u kojoj se navodi da je tužitelj stvarni vlasnik i posjednik dijela nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, koje se vode za katastarsku općinu [katastarska općina] označena kao čest. zem. [katastarska čestica] i koja je dio kat. č. zem. [katastarska čestica]. U katastarskom operatu koji se vodi za k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu 362 kao isključivi posjednik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] upisan je JA, stric tužitelja. U zemljišnim knjigama zbog formalno neriješenih imovinsko pravnih odnosa te neusklađenog zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja dijelom su upisani tuženici, odnosno njihov prednik ŠA. Tužitelj je pravo vlasništva dijela predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem iza svoga pok. oca BA temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, O-5417/2022, UPP/OS-322/2022 od 03.01.2023., a koji ga je pak stekao nasljeđivanjem i diobom unutar obitelji sa svojom braćom te darovanjem majke ĐA ud. FA i to Ugovorom o darovanju od 07.12.2007. godine. Tužitelj je dana 24.11.2022. godine pred Općinskim sudom u Splitu pokrenuo postupak radi utvrđenja prava vlasništva predmetnog dijela nekretnine u odnosu na ostale upisane zk. vlasnike, odnosno njihove nasljednike, a koji se vodi pod poslovnim brojem P-4267/2022 te se radi upravo o predmetu iste činjenične i pravne naravi kao i u ovoj pravnoj stvari. Tuženici pod 1-3 isključivi su nasljednici iza pok. RH temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: O-3679/2022, UPP/OS- 240/2022 od 16.01.2023., a koja je uz UA ud. R isključiva nasljednica iza upisanog zk. vlasnika pok. RH HA pok. ČA te se u odnosu na UA ud. R kao tuženicu vodi postupak utvrđenja prava vlasništva predmetne nekretnine u predmetu P-4267/2022. Dana 15.07.2024. u predmetu P-4267/2022 proveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika Tihomira Duvnjaka dipl. ing. geod. te je izvršena identifikacija predmetne nekretnine. Dio koji tužitelj drži u svom vlasništvu i posjedu je na Skici sačinjenoj od strane Tihomira Duvnjaka dipl. ing. geod. u postupku P-4267/22, označen kao lik BCDEB površine 224 m2 kao dio kat. č. zem. [katastarska čestica] (dio č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina]. Sud je u predmetu pod poslovnim brojem P-4267/2022 dana 15.07.2024. godine proveo i dokaz saslušanjem svjedoka i to UH, [adresa], JA, [adresa], LH, [adresa] te tužitelja. Iz iskaza saslušanih svjedoka pa i samog tužitelja nedvojbenim proizlazi da je tužitelj stvarni vlasnik i posjednik predmetnog dijela nekretnine te da mu nitko nikada kao ni njegovim prednicima nije osporavao pravo vlasništva predmetnog dijela nekretnine niti ih ometao u korištenju istom. Predmetnim dijelom nekretnine od davnina se koristila obitelj tužitelja, pa su isti tako, a obzirom na konfiguraciju terena, nekretninu koristili za ispašu ovaca. Slijedom iznijetog, a budući je tužitelj neprekidnim posjedom samostalno i putem svojih prednika preko 40 godina, stekao pravo vlasništva u svakom slučaju dosjelošću, predlaže se da sud pa makar i zbog ogluhe donese slijedeću Presudu:

»I Utvrđuje se naspram tuženicima pod 1-3 kao 3 od 4 isključivih nasljednika zk. vlasnika ŠA pok. ČA, da je tužitelj vlasnik za cijelo na fizičkom i geometrijski točno određenom realnom dijelu nekretnine označene čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], na Skici sačinjenoj od strane Tihomira Duvnjaka dipl. ing. geod. u postupku P-4267/22, označen kao lik BCDEB površine 224 m2 kao dio kat. č. zem. [katastarska čestica](dio č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina].

II Ovlašćuje se tužitelj da može izvršiti parcelaciju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određen realni dio iste, pobliže označen i preciziran u točki I. izreke ove presude i navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem te ovlašćuje na provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina], a tuženici su dužni trpjeti navedenu parcelaciju i provedbu.

III. Ovlašćuje se tužitelj da temeljem ove presude i Prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija i formiranje građevinske čestice iz čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama kod nadležnog suda zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj nekretnini nastaloj tim prijavnim listom, na ime tužitelja za cijelo, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena tuženika, odnosno njihova prednika za cijelo.

IV. U slučaju da se tuženici usprotive ovoj tužbi, dužni su naknaditi tužitelju parnični trošak.«

3. Procesnim rješenjem na ročištu od 28. studenoga 2024. spis ovog suda posl. broj P-4391/2024 pripojen je spisu ovog suda poslovni broj P-4267/2022, te su se pripojen spisi nastavili voditi pod zajedničkim poslovnim brojem P-426z7/2022.

4. Tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev u podnesku zaprimljenim kod ovog suda dana 10.01.2025., kada je kao tuženike označio i to kao tuženika ad1/. UA ud: R, iz [adresa], ad2/. VH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad3/. VA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad4/ DA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženici ad1/ do - ad4/ kao isključivi nasljednici pok. LH HA pok. ČA, ad5/ ZA pok. FA, [adresa], ad6/ LH KA pok. U, [adresa], ad7/ LH DH, otok [adresa]., ad8/ LH Š, [adresa] ¼, ad9/ LH PA pok. L, [adresa]/. TA, [adresa], ad11/. RAB, [adresa], tuženici ad6/- ad11/ kao isključivi nasljednici pok. ŽA. U i kao zk. vlasnici ad12/. LH IA ud. HA [adresa], ad13/. LAB. V, [adresa], ad14/ ŠA pok. V, [adresa], ad15/ ĆA pok. HA, ad16/ FA pok. HA, ad17/. ĆA Č. HA, ad18./ ĆA ŠH pok. HA ž. SA, ad19/ ČH ž. ČA, ad20/. SA GA pok. D, ad21/. MA pok. VA.

4.1.. Nadalje, tužitelj je zatražio da sud donese presudu slijedećeg sadržaja: „ »I. Utvrđuje se naspram svim tuženicima, posebno naspram tuženika pod 1- 4 kao isključivih nasljednika ŠA, tuženika pod 6-11 kao isključivih nasljednika pok. Z. U i zk. vlasnika, da je tužitelj vlasnik za cijelo na fizičkom i geometrijski točno određenom realnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], na Skici sačinjenoj od strane Tihomira Duvnjaka dipl. ing. geod. u postupku P-4267/22, označen kao lik ABEA površine 140m2 kao dio kat č. zem. [katastarska čestica] (dio č. zem. [katastarska čestica]) i LIK označen kao BCDEB površine 224 m2 kao dio kat. č. zem. [katastarska čestica] (dio č. zem. [katastarska čestica]) sve k. o. [katastarska općina].

III. Ovlašćuje se tužitelj da temeljem ove presude i Prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija i formiranje građevinske čestice iz čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama kod nadležnog suda zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj nekretnini nastaloj tim prijavnim listom. na ime tužitelja za cijelo, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena tuženika, odnosno njihovih prednika za cijelo.«

5. S obzirom da su tuženici ad15/ ZH pok. HA, ad16/ FA pok. HA, 17. FH pok. HA, ad18./ ŠH pok. SA, ad19/ SA JAKA ž. ČA, ad20/. GA pok. D, ad21/. MA pok. VA, odsutni i nepoznata boravišta, to je sud istima, sukladno odredbi čl. 84. st. 2. toč. 4 Zakona o parničnom postupku postavio privremenog zastupnika u osobi Zdenka Gudelja, odvjetnika u Splitu.

6. U odgovoru na tužbu, u podnesku zaprimljenom kod ovog suda dana 02. listopada 2023., privremeni zastupnik tuženika istakao je da nema saznanja o predmetu spora, da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te predlaže da se isti odbije uz osudu tužitelja na snašanje parničnog troška. Privremeni zastupnik tuženika predložio je da sud izvede sve dokaze predložene od strane tužitelja, te da slijedom tako utvrđenog činjeničnog stanja donese odluku utemeljenju na zakonskim propisima.

7. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom Izvoda iz posjedovnog lista broj 362 za k. o. [katastarska općina], stanje na dan 24.11.2022., pregledom skice sačinjene od strane NA, dipl. ing. geodezije iz siječnja 2021., pregledom Ugovora o darovanju »U Splitu, dana 07.12.2007 godine«, zaključenog između ĐA ud. FA iz [adresa], kao darodavateljice i KH. FA, BA. FA, UH pok. FA kao daroprimatelja, s druge strane, pregledom Izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] od 24.11.2022., zk. ul. [broj ZK uloška], izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju, dipl. ing. Tihomira Duvnjaka, izveden je dokaz geodetskim vještačenjem po vještaku Tihomiru Duvnjaku, dipl. ing geodezije, izveden je dokaz pregledom pisanog vještva vještaka Tihomira Duvnjaka, zaprimljenog kod ovog suda dana 21.08.2024., izveden je dokaz saslušanjem svjedoka RA, UH te JA.

8. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o parničnom postupku

9. Privremeni zastupnik tuženika popisao je parnični trošak.

10. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

11. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi vlasnikom na fizičkom i geometrijski točno određenom realnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], na Skici sačinjenoj od strane Tihomira Duvnjaka dipl. ing. geod. u postupku P-4267/22, označen kao lik ABEA površine 140m2 kao dio kat č. zem. [katastarska čestica] (dio č. zem. [katastarska čestica]) i LIK označen kao BCDEB površine 224 m2 kao dio kat. č. zem. [katastarska čestica] (dio č. zem. [katastarska čestica]) sve k. o. [katastarska općina]. Zatim zahtjev da se tužitelju omogući parcelacija nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da se iz navedene nekretnine izdvoje fizički i geometrijski točno određen realni dio istih, pobliže označen i preciziran u točki I. tužbenog zahtjeva, i navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem te zahtjev da se provede navedena parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina]. Konačno, tužitelj je zatražio i da se temeljem ove presude i Prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija i formiranje građevinske čestice iz čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama kod nadležnog suda zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj nekretnini nastaloj tim prijavnim listom. na ime tužitelja za cijelo, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena tuženika, odnosno njihovih prednika za cijelo.«

12. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji da je vlasništvo predmetnih nekretnina stekao nasljeđivanjem od svojih prednika, diobom između prednika, i dosjelošću.

13. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 u daljnjem tekstu ZVDSP), propisuje u odredbama čl. 30 st. 1 i st. 2, da je pravo vlasništva stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja, te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima (st. 1). U granicama iz stavka 1. ovoga članka vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari (st. 2).

13.1. U odredbi čl. 114 st. 1 ZVDSP-a, propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju Zakona.

13.2. U odredbi čl. 115 st. 1 ZVDSP-a propisano je da se na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom.

13.3. Člankom 388. ZVDSP-a propisano je:

(1) Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema njegovim odredbama, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drukčije određeno. (2) Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

(3) Rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

14. Na očevidu održanom dana 16. srpnja 2024. sud je utvrdio da je predmet očevida nekretnina oznake dio kat. čest. [katastarska čestica] odnosno sudske oznake dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Po podacima katastra sama nekretnina 103/1 se vodi kulture šuma površine 1613m2, a upisana posjednika VAB. Sam predmet spora u naravi predstavlja šumu i definiran je sve prema skici ureda ovlaštenog inžinjera geodezije NA i predstavlja dio kat. čest. [katastarska čestica] površine 364m2 odnosno sudske oznake dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 224m2 i dio čest zem. 679/8 površine 140m2, što ukupno iznosi 364m2.

15. Iz iskaza tužitelja na očevidu održanom dana 16. srpnja 2024., sud je utvrdio da je nekretninu koja je predmet očevida i koju je vještak upravo identificirao tužitelj od svog oca pok. BA, te da je njegov pok. otac predmetnu zemlju stekao nasljeđivanjem od svog oca CH, tužiteljeva djeda. Sve vrijeme u posjedu utužene nekretnine bio je tužiteljev djed, otac, te tužitelj, i nitko nikada nije osporavao posjed i vlasništvo predmetne zemlje ni tužitelju ni njegovim prednicima. S obzirom da se radi o brdovitom terenu na predmetnoj zemlji se nije moglo ništa saditi, tako da ista nije obrađivana, ali da su tužitelj i njegova obitelj uvijek bili u posjedu te zemlje. Iz iskaza tužitelja dalje proizlazi da je prije dvije godine čistio predmetnu zemlju, te da je tada vidio da postoje međe.

16. Iz iskaza svjedoka UH iznesenog na očevidu od 16. srpnja 2024., sud je utvrdio da je 1952.g. poginuo njegov otac, a neposredno prije toga, možda godinu dana prije nego što je otac poginuo, njegov otac se podijelio sa svojim bratom i u toj diobi ocu je pripala između ostalog i ova zemlja koja je predmet očevida. Pred otprilike 15-20 godina njih četiri brata su se podijelila, a zemlja koja je predmet očevida i tužbe, zemlja koju je vještak danas identificirao u toj diobi pripala je pok. bratu BA. Pok. BA je bio otac tužiteljev otac. Iz iskaza svjedoka sud je dalje utvrdio da su oni, kako na ovoj zemlji koja je predmet očevida, tako i na ovim drugim zemljama koje su nastale diobom između njih braće držali ovce, i druge domaće životinje. Nikada nitko treći nije osporavao njihov posjed ni njihovo vlasništvo predmetne zemlje.

17. Iz iskaza svjedoka JA, inače upisnog posjednika, saslušanog na očevidu, sud je utvrdio da otkad svjedok zna za sebe, a svjedok je rođen 1942. godine, ta zemlja je bila njihovo i nitko drugi nikada nije osporavao njihov posjed i njihovo vlasništvo predmetne zemlje. Pred otprilike 15 do 20 godina izvršena je dioba i ovaj dio koji je bio danas predmet očevida i kojeg je vještak identificirao pripao je u vlasništvo pok. ocu tužitelja. Dalje je utvrđeno da je svjedoku poznato da je tužitelj nakon smrti njegovog oca naslijedio ovu zemlju. S obzirom da je zemlja brdovita ista se nije obrađivala, a tu su se držale ovce, te da ih je svjeodk osobno i čuvao. Kao što sam ja već naveo nitko treći nije osporavao naš posjed niti vlasništvo naše zemlje.

18. Iz iskaza svjedoka LH, saslušanog na očevidu, sud je utvrdio da svjedok ovdje živi i da je ovdje rođen (1951. god.) i ima svoju zemlju u neposrednoj blizini zemlje koju je danas vještak identificirao. Dalje je utvrđeno da otkad svjedok zna za sebe, od njegovog djetinjstva, zemlja koja je predmet ovog očevida bila je u vlasništvu i posjedu tužiteljevih prednika, oca i djeda. Tužiteljevog oca poznaje, dok djeda nije upoznao jer je on rano poginuo. Sjeća se da su tu prednici tužitelja držali ovce i iste tu čuvali. Na drugi način se zemlja nije obrađivala obzirom da se radi o kamenjaru. Nikada nitko treći nije osporavao ni posjed ni vlasništvo predmetne zemlje tužitelju i njegovim prednicima.

19. Pregledom pisanog vještva sačinjenog od stalnog sudskog vještaka Tihomira Duvnjaka i zaprimljenog kod ovog suda dana 21. kolovoza 2024. sud je utvrdio da je predmet spora pravo vlasništva nekretnine koja je dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 364 m2 (zk- čest. zem [katastarska čestica] površine 224 m2 i 679/8 površine 140 m2 k. o. [katastarska općina]) na Grafičkom prikazu označen kao lik ABCDEA (žuta boja). U naravi predmetni dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja dio šume u površini 364 m2 od cjelokupne nekretnine. Prema podacima katastra kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vodi se pod kulturom šuma 1613 m2, sveukupne površine 1613 m2. Upisani posjednik na predmetnoj nekretnini je JA, [adresa] za udio 1/1. Prema identifikaciji katastra kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara zk- čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ZKU 761, upisane kulture šuma 358 m2, sveukupne površine 358 m2, zk. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ZKU 763, upisane kulture šuma 1195 m2, sveukupne površine 1195 m2 i zk čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ZKU 2815, upisane kulture šuma 60 m2, sveukupne površine 60 m2. Sam položaj i oblik predmetnog dijela kat. čest. u odnosu na susjedne kat-čest. prikazan je na grafičkom prikazu ovog Vještva.

20. Pregledom Ugovora o darovanju »U Splitu, dana 07.12.2007 godine«, zaključenog između ĐA ud. FA iz [adresa], kao darodavateljice i KH. FA, JMBG: [jedinstveni matični broj građana], BA, UH pok. FA kao daroprimatelja, s druge strane, sud je utvrdio da je rečenim ugovorom između braće PH, BA, i UH, izvršena podjela imovine u vlasništvu njihove majke ĐA, udovice FA. Dalje je utvrđeno da je svakome od daroprimatelja, između ostalog pripalo ¼ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

21. Na očevidu od 16. srpnja 2024. saslušan je JA, inače upisani posjednik u posjedovnom listu 362 u kojem je upisana kat. čest. zem. [katastarska čestica], koje je, prema vještvu vještaka Tihomira Duvnjaka, dipl. ing geodezije, dio predmet ovog spora i to zk- čest. zem [katastarska čestica] površine 224 m2 i 679/8 površine 140 m2 k. o. [katastarska općina], a koji je u svom iskazu potvrdio da je ta zemlja od kada on zna za sebe, a rođen je 1942. godine, bila njihova, te da je tužitelj nakon smrti tužiteljevog oca naslijedio predmetnu zemlju.

22. Dakle, iz iskaza upisanog posjednika JA, sud je utvrdio da je ta zemlja bila njihova najkasnije od 1950-tih godina, s obzirom da je svjedok rođen 1942., a da je iskazao da je ta zemlja njihova od kada on zna za sebe.

23. Cijeneći iskaz upisanog posjednika zajedno sa iskazima ostalih svjedoka, te provedenim očevidom i priloženom dokumentacijom, sud je utvrdio da je utužena nekretnina bila u vlasništvu tužitelja, i njegovih prednika najkasnije od 1950-te godine, a to je on čega se svjedok sjeća, dakle najmanje 60-70 godina, te je utvrđeno da tužitelja i njegove prednike, oca i djeda, nitko nije ometao u posjedu sporne nekretnine, te da tužitelju i njegovim prednicima nitko nije osporavao vlasništvo utužene nekretnine.

24. Iz prednje navedenog utvrđena sud je proizlazi da su prednici tužitelja u posjedu sporne zemlje bili u vrijeme važenja Austrijskog općeg zakonika – OGZ, zatim da je posjed trajao tijekom trajanja Zakona o osnovnim vlasničko-pravnim odnosima, dalje:

ZOVO, (od 1.9.1980 do 31.12.1996), te da posjed traje i za vrijeme važenja današnjeg Zakona o vlasništvu.

25. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 bivšeg OGZ-a, tko drži iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje, jest pošteni posjednik. Nepošten posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje. Po pravnom pravilu iz paragrafa 328 bivšeg OGZ-a, presumira se da je posjed pošten. 25.1. Čl. 28 ZOVO-a propisano je:

»1. Savjesni i zakoniti posjednik pokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom tri godine.

2. Savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina.

3. Savjesni posjednik pokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina.

4. Savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.

5. Nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljeđa i u slučaju kada je ostavilac bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati, a vrijeme za dosjelost počinje teći od trenutka otvaranja nasljeđa.«

25.2. Člankom 159. ZVDSP-a je pak u odnosu na stjecanje prava vlasništva dosjelošću, propisano:

»(1) Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

(2) Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

(3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

(4) Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka. «

25.3. Čl. 72 ZOVO-a propisano je:

»Posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja.

Posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

Savjesnost posjeda se pretpostavlja.«

26. Dakle, sukladno čl. 72 ZOVO-a pošten posjed je onaj posjed kod kojeg posjednik u vrijeme kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

27. Pošten se posjednik naziva još i posjednik u dobroj vjeri. Nadalje, posjed mora biti barem pošten da bi se mogao putem izvanredne dosjelosti pretvoriti u pravo vlasništva, a ako posjednik naknadno sazna da mu ne pripada pravo vlasništva, ne može dalje samostalno posjedovati kao pošten posjednik, pa zato sazna li da je vlasnik stvari neka druga osoba, a nastavi samostalno posjedovati, postao je nepošteni posjednik, pa prestaje za njega svaka mogućnosti da stekne stvari dosjelošću, te se zato prekida rok dosjelosti. Izvanrednom dosjelošću se može upravo vlasništva pretvoriti samostalni posjed stvari, ako je posjed barem pošten, te nije sporno da se poštenje uvijek podrazumijeva, ali ako posjed nije pošten, odnosno ako je posjednik znao ili morao znati da mu ne pripada pravo na posjed, ne može steći pravo vlasništva putem dosjelosti.

28. Analizirajući izvedene dokaze, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, ocjena je ovog suda da je tužitelj u postupku dokazao da je vlasnik za cijelo na fizičkom i geometrijski točno određenom realnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], na Skici sačinjenoj od strane Tihomira Duvnjaka dipl. ing. geod. u postupku P-4267/22, označen kao lik ABEA površine 140m2 kao dio kat č. zem. [katastarska čestica] (dio č. zem. [katastarska čestica]) i LIK označen kao BCDEB površine 224 m2 kao dio kat. č. zem. [katastarska čestica] (dio č. zem. [katastarska čestica]) sve k. o. [katastarska općina], a to iz razloga jer po ocjeni ovog suda navedeno utvrđenje proizlazi iz dokaza provedenih tijekom ovog postupka.

29. Pri tome je sud cijenio kao odlučne iskaze saslušanih svjedoka RA, UH te JA, koji je inače upisani posjednik predmetne čest. zem. a koji su saslušani na licu mjesta, te koji su pokazali utuženu nekretninu, te potvrdili da su tužiteljev djed i otac spornu čest. zem. držali u svom posjedu, te da ih u tome nitko nije uznemiravao.

30. Iz iskaza saslušanih svjedoka, sud je utvrdio da je pred otprilike 15-20 godina između njih braće izvršena dioba, te da je zemlja koja je predmet ovog spora pripala u vlasništvo tužiteljevom ocu, BA.

31. Cijeneći gornja utvrđenja, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, zaključak je ovog suda da su se na strani tužitelja stekle sve potrebne zakonske pretpostavke za utvrđenje prava vlasništva dosjelošću pa je sukladno tome prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja primjenom odredbi pravnih pravila iz paragrafa §1452. -§1477. Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koji se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" broj: 73/91.) i članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugom stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - dalje ZV), te citiranih odredbi ZOVO-a i ZV-a.

32. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ –a po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464 OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461 OGZ) time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477 OGZ). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje.

33. Samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 2 čl. 159 ZVSDP), a samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 3 čl. 159 ZVSDP-a)

34. Ako se pak radi o stjecanju prava vlasništva dosjelošću prije stupanja na snagu ZVSDP-a, tada se u smislu odredbe čl. 388 st 2 ZVSDP pretpostavke za stjecanje prava vlasništva po toj pravnoj osnovi prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, a to znači prema odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne Novine br. 53/91, dalje:ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980.g. i vrijedio je do 31. prosinca 1996.g., odnosno prema pravnim pravilima bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ) koja su se primjenjivala na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941.g. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Sl.list FNRJ br. 86/46).

35. Da bi se stvar stekla u vlasništvo dosjelošću, posjed mora biti pošten. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (čl. 18 st. 2 ZSVDP). Posjed se smatra poštenim, osim ako se ne dokaže suprotno (čl. 18 st. 5 ZVSDP).

36. Prema odredbi čl. 72 st. 2 ZOVO-a, posjed je savjestan (pošten), ako posjednik ne zna niti ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dok stavkom 3 istog članka je propisano da se savjesnost (poštenje) posjeda pretpostavlja.

37. Rok dosjelosti počinje teći onoga dana kada je posjednik stekao posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost (čl. 160 st. 1 ZVSDP). U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje jesu prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednik (st. 2, čl. 160 ZVSDP-a).

38. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

39. U konkretnom slučaju ovaj sud je utvrdio da je tužitelj dokazao kako se radi o samostalnom posjedu koji je zakonit jer je stečen najprije od strane prednika tužitelja i to djeda, zatim oca tužitelja temeljem ugovora o darovanju, a potom i diobe tužiteljevog oca sa svojom braćom, zatim da je tužiteljev posjed istinit jer nije pribavljen silom, potajno, prijevarom ni zlouporabom povjerenja, te da je tužiteljev posjed u svakom slučaju pošten jer sve vrijeme dosjedanja nitko treći nije tužitelju i njegovim prednicima osporavao posjed ni vlasništvo utužene nekretnine, zbog čega ni tužitelj ni njegovi prednici nisu imali razloga sumnjati da im pravo na posjed eventualno ne bi pripadalo, te posjed koji prema iskazima svjedoka - upisanog posjednika JA traje najkasnije od 1950-tih godina, dakle najmanje 60-70 godina, što svojim posjedovanjem, što putem posjedovanja svojih prednika, čime je protekao i najduži rok dosjedanja od 40 godina.

40. Obzirom na prethodno navedena utvrđenja ovaj sud smatra da su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva tužitelja na predmetnim nekretninama dosjelošću.

41. Pored toga, pravni osnov stjecanja prava vlasništva tužitelja nad predmetnim čest. zem. jest i dioba između tužiteljevog oca i njegove braće, te nasljeđivanje predmetnih čestica od strane tužitelja nakon smrti tužiteljeva oca, a što proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka.

42. S obzirom na sve navedeno, zaključak je ovog suda da je tužitelj temeljem instituta dosjelosti stekao pravo vlasništva utuženih nekretnina.

43. Cijeneći sve naprijed iznijeto i obrazloženo, zaključak je je ovog suda da tužitelj ima pravni interesa zahtijevati usklađenje zemljišno-knjižnog stanja sa stvarnim stanjem, budući da je stanje u zemljišnim knjigama pogrešno i ne odgovara faktičnom stanju, radi čega je tužitelj ovlašten zahtijevati i ishoditi uknjižbu prava vlasništva za cijelo na fizičkom i geometrijski točno određenom realnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], na Skici sačinjenoj od strane stalnog sudskog vještaka Tihomira Duvnjaka dipl. ing. geod. u postupku P-4267/22, označen kao lik ABEA površine 140m2 kao dio kat č. zem. [katastarska čestica] (dio č. zem. [katastarska čestica]) i LIK označen kao BCDEB površine 224 m2 kao dio kat. č. zem. [katastarska čestica] (dio č. zem. [katastarska čestica]) sve k. o. [katastarska općina].

44. Isto tako, zaključak je ovog suda da nema zapreke da se tužitelj ovlasti da može izvršiti parcelaciju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određen realni dio iste, pobliže označen i preciziran u točki I. izreke ove presude i navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem te da se ovlasti tužitelj i na provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina], te da se temeljem ove presude i Prijavnog lista provede parcelacija i formiranje građevinske čestice iz čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja parcelacija će biti stvar upravnog postupku, a potom da se tužitelj temeljem ove presude i prijavnog lista u zemljišnim knjigama upiše kao vlasnik te novoformirane nekretnine.

45. Odredbom članka 161. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj: 153/13) propisano je kako se parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta može osim u skladu s aktima i planovima iz članka 160. stavak 1. citiranog Zakona provoditi između ostalog i sudskom presudom o utvrđivanju prava vlasništva zemljišta.

46. Međutim, ovdje kao prvo nije niti utvrđivano je li predmetna nekretnina predstavljala građevinsko zemljište ili ne, a posebice ovaj sud nije odredio parcelaciju, dakle nije preuzeo nešto što nije u njegovoj nadležnosti, pa da bi bilo odlučeno o zahtjevu u sporu koji ne ide u sudsku nadležnost. Ovaj sud je dao samo ovlast tužitelju da isti zatraži parcelaciju, a nadležno upravno tijelo prilikom parcelacije uvijek primjerice mora voditi računa je li se parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja traži radi povećanja građevne čestica unutar granice građevnog područja, a što nije dopušteno u smislu odredbe članka 160. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju.

47. Dakle, nadležno upravno tijelo procijenit će jesu li ostvarene pretpostavke za parcelaciju, a tužitelj samo na temelju ove presude ima ovlasti tražiti od nadležnog upravnog tijela da provede parcelaciju ukoliko je ista u skladu sa zakonom.

48. Slijedom iznesenog, ocjena je ovog suda da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi te iz dokaza provedenih tijekom postupka, radi čega je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja.

49. U odnosu pak na tuženike ad1/ do ad14/ sud je donio presudu na temelju ogluhe.

50. Naime, tužba je zajedno sa prilozima uručena tuženoj ad1/ TH dana **.**.2022., tuženoj ad2/ ŽH dana **.**.2024., tuženoj ad3/ VA dana **.**.2024., tuženiku ad4/ IH dana **.**.2024., tuženiku ad5/ HH dana **.**.2022., ad6/ ĆH dana **.**.2022., ad7/ SA pok. U dana **.**.2022., ad8/ SA pok. L dana **.**.2023., ad9/ PA dana **.**.2022., ad10/ TA **.**.2022., ad11/ DAB dana **.**.2022., ad12/ AH dana **.**.2022., ad13/ EH dana **.**.2022., ad14 SH dana **.**.2022., uz upozorenje u smislu odredbe čl.284. Zakona o parničnom postupku (»Narodne Novine« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 – odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst i 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), kojim člankom je propisano: »Ako sud smatra da se na temelju tužbe može dalje postupati, naredit će da se primjerak tužbe dostavi tuženiku radi podnošenja pisanog odgovora na tužbu. Sud je dužan u pozivu upozoriti tuženika na pravne posljedice nedavanja odgovora na tužbu«

51. Člankom 331.b ZPP-a propisano je:

»Ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako bude udovoljeno ovim uvjetima:

1/ ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, 2/ ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi,

3/ ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate,

4/ ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu. «

52. Tuženici ad 1/ do ad 14/, kako u ostavljenom roku od 30 dana, tako i do dana donošenja ove presude dana 03. veljače 2025.g. nisu podnijeli odgovor na tužbu, slijedom čega su se ispunili uvjeti predviđeni čl.331b ZPP-a, pa je sukladno navedenom valjalo donijeti presudu zbog ogluhe kojom je u cijelosti prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tužene ad1/ do ad14, sve sukladno gore citiranim propisima. Pri tome je za navesti da je sud proveo dokazni postupak, te da je iz provedenog dokaznog postupka ovaj sud utvrdio da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, i tijekom postupka, te iz dokaza provedenih tijekom postupka.

53. Slijedom svega naprijed navedenog i obrazloženog, sud je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja, te je odlučeno kao u toč. I/1, I/2 i 1/3 izreke ove presude.

54. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st 1 ZPP-a, te u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/2022, te 138/2023), kao i označenoj vrijednosti predmeta spora od 10.000,00 €, privremenom zastupniku tuženika ad15/ do ad21/ priznat je trošak sastava odgovora na tužbu 100 bodova, za pristup na roč. od 09.05.2024., 07.10.2024. i 16.01.2025. po 100 bodova, što ukupno iznosi 400 bodova, koji iznos pomnožen sa 2€ koliko iznosi vrijednost jednog boda daje iznos od 800,00 €. Ovaj iznos uvećan je za 50% na ime zastupanja više stranaka (7 tuženika) (Tbr 36 Tarife), dakle, za 400,00 €, što ukupno iznosi 1.200,00 €. Na dosuđeni iznos privremenom zastupniku pripada kamata počev od dana presuđenja, dakle od 03. veljače 2025. pa do konačne isplate.

55. Naime, navedeni troškovi privremenog zastupnika smatraju se troškovima parničnog postupka, a koje troškove podmiruje tužitelj, prema odredbi članka 85. stavak 3. ZPP-a. Iz tog razloga troškovi privremenog zastupnika u slučajevima iz članka 84. stavak 2. ZPP-a su procesna pretpostavka za vođenje postupka, jer bez imenovanja privremenog zastupnika u takvim slučajevima nije moguće voditi parnični postupak.

56. U ovom slučaju, kao što je već navedeno, sud je temeljem članka 84. stavak 1. ZPP-a postavio privremenog zastupnika – odvjetnika, pa takav privremeni zastupnik iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova za rad odvjetnika u stopostotnom iznosu, koji stav je zauzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama Rev-169/2021-2 od 11. siječnja 2023. i Rev - x- 510/2015 od 2.rujna 2015.

57. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u toč. II izreke presude.

U Splitu, 03. veljače 2025.

S U D A C

Miro Maslać

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu putem ovog suda u 3 primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- punomoćniku tužitelja,

- privremenom zastupniku tuženika,

- tuženicima ad 1/ do ad 14/.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte