REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-1981/2024-23

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Dubravki Čošić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Mirele Štefanović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika ČB zbog kaznenog djela iz članka 139 stavak 2 i 3 Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23, dalje u tekstu: KZ/11), a povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-1744/2024 od 8. studenoga 2024. (u daljnjem tekstu: OKDO u Zagrebu), nakon održane javne rasprave u prisutnosti zastupnika optužbe SB, te optuženika osobno uz branitelja po službenoj dužnosti Krešimira Martića, odvjetnika, dana 3. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

optuženi ČB - bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Č i S, rođen **.**.1970. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], te boravištem u [adresa], državljan BIH, srednja škola sa tri razreda za električara, po zanimanju taksista, nezaposlen, nema prihoda jer mu ne trebaju, živi od pomoći familije, oženjen, supruga PB, ne za da li je zaposlena, ne zna da li ima prihoda, bez djece, vlasnik kuće u [adresa] od 70 kvadrata, vlasnik djedovine u Bileči u RBiH, bez druge imovine, bez čina, bez odlikovanja,

k r i v  j e

što je:

- 13. listopada 2024., u [adresa], u nakani da izazove osjećaj straha kod supruge PB, istoj pred policijskim službenicima rekao da će ju pred njima ubiti i da će ubiti njezine P, a što je kod PB izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti za vlastiti život,

- dakle, drugome ozbiljno prijetio da će njega usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

- čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom - opisano i kažnjivo po članku 139. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018, 126/2019, 84/2021, 114/2022, 114/2023, 36/2024 dalje: „Kazneni zakon“),

te se temeljem čl. 139 st. 3 KZ/11 optuženi ČB osuđuje

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD ŠEST (6) MJESECI

a na temelju čl. 56 KZ/11 optuženiku se izriče

UVJETNA OSUDA

te se istovremeno određuje da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko optuženi za vrijeme od tri (3) godine ne počini novo kazneno djelo.

Na temelju čl. 54 KZ/11 optuženiku se ima, za slučaj opoziva uvjetne osude, u izrečenu kaznu zatvora uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 13. listopada 2024. do 3. veljače 2025.

Na temelju članka 148 stavak 1 i 6 ZKP/08 optuženi ČB se u cijelosti oslobađa dužnosti snašanja troškova kaznenog postupka iz članka 145 stavak 2 toč. 1-5 ZKP/08, te troškova nagrade i nužnih izdataka postavljenog mu branitelja po službenoj dužnosti.

Obrazloženje

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu optužilo je uvodno označenom optužnicom ČB zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139 st. 2 i 3 KZ/11, a koje je pobliže činjenično i pravno opisano u izreci ove presude.

2. Pozvan na raspravi da se očituje o tome kakav stav zauzima prema optužbi, optuženi ČB se je izjasnio da se ne smatra krivim.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao oštećenu PB u svojstvu svjedoka te je ispitana svjedokinja NB i provedeno je psihijatrijsko vještačenje okrivljenika po vještaku psihijatru dr. Željku Mariniću a uz suglasne prijedloge stranaka, nakon što je obrana odustala od prijedloga za neposrednim ispitivanjem, pročitan je iskaz svjedoka AB. Također je sud pročitao materijalnu dokumentaciju iz spisa i to izvješće o uhićenju i dovođenju okrivljenika od 13.10.2024., kao i izvješće o pruženoj intervenciji, a pročitano je i uvjerenje iz kaznene evidencije za okrivljenika sa lista 26 spisa, a prije dovršetka dokaznog postupka prešlo se je na ispitivanje okrivljenika.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka tj. analizirajući i ocjenjujući kako iskaz optuženika tako i iskaze svjedoka te rezultate drugih provedenih dokaza, svakog zasebno i u međusobnoj vezi, ovaj sud je sa sigurnošću utvrdio da je optuženik počinio inkriminirano mu kazneno djelo i to upravo na način i pod uvjetima kako mu je to i stavljeno na teret.

5 Okrivljeni ČB pozvan na iskazivanje je naveo kako želi istaknuti da prihvaća krivnju jer je svjestan da se nije smio ponašati na način kako mu se stavlja na teret te je za vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru uvidio svoju krivicu prema svojoj ženi no dogodilo se je to što se je dogodilo a za što je njemu žao i duboko se kaje. Pojašnjava da ni u ratu nije okrvavio ruke a kamoli da bi ih okrvavio na ženi te smatra da samo slabići tuku žene i on sigurno više nema namjeru tako se ponašati jer već ima dosta godina života i želi biti odgovoran i od supruge se želi razvesti te će otići živjeti na adresu različitu od oštećenice tj. na adresu [adresa], u [adresa].

5.1. Iz ovakovog iskaza okrivljenika proizlazi da isti u ovom postupku ne osporava da je počinio djelo koje mu se stavlja na teret već se zbog istoga kaje i žali zbog počinjenog.

6. Iz iskaza oštećene svjedokinje PB proizlazi da je kritičnog dana tj. 13.10.2024., nakon što je ustala u 9 sati ujutro, nju okrivljeni vrijeđao, pljuvao, čupao ju za kosu, mahao joj rukama i nogama ispred lica te joj je prijetio i zastrašivao ju govoreći joj i ružne riječi da je kurva i drolja, a radi cijelog takvog okrivljenikovog ponašanja ona je pobjegla na dvorište i pozvala policiju jer joj je okrivljenik govorio svakakve riječi da će ju zadaviti, da će ju ubiti, i još ne zna što je govorio jer on to tako priča a ima i PTSP. Nadalje iz iskaza oštećenice proizlazi da je po dolasku policijskih službenika okrivljeni postao agresivan tj. "poludio" je, te joj je govorio da će joj "jebati mater" te ne zna što joj je još govorio jer je bila sva isprepadana.

7. Svjedokinja NB, policijska službenica, u svojem iskazu navodi da je kritične zgode zajedno sa kolegom AB pristupjela na intervenciju na kritičnom mjestu gdje su na predmetnoj adresi ispred kuće zatekli PB koja je bila vidno uznemirena i plakala a onda je okrivljenik izašao van iz kuće, a i on je bio vidno uznemiren, te je krenuo fizički nasrtati na gospođu PB radi čega su ona i njen kolega AB stali između njih i tada je okrivljenik govorio "ubit ću te kurvo, jebem ti mater, odrobijat ću tebe i tvoje balije", te je tako govorio i prilikom dolaska službenog policijskog vozila s kojim je odvezen u postaju.

8. Iz iskaza svjedoka AB, policijskog službenika, proizlazi da je zajedno s kolegicom NB bio na intervenciji u [adresa], gdje su utvrdili da je tražiteljica intervencije PB bila ispred kuće u kućnom ogrtaču i vidno uznemirena a kad su tu došli okrivljeni je izašao ispred kuće i pred njima svojoj supruzi PB govorio da je kurvetina, da će je ubiti pred njima i da će ubiti njezine balije, te svjedok ističe da je u tom trenutku stao ispred okrivljenika kako bi ga spriječio u možebitnoj nakani da ozljedi suprugu.

9. Kada se dovedu u međusobnu vezu iskazi svjedoka-policajaca NB i AB, koje sud nalazi jasnim i određenim, tada je vidljivo da su ti iskazi i međusobno suglasni u svim bitnim okolnostima opisivanja događaja kojem su nazočili, a također se ti iskazi ovih svjedoka mogu dovesti u logičnu vezu i sa iskazom oštećene svjedokinje ali i sa materijalnom dokumentacijom u spisu odnosno izvješćem o pruženoj intervenciji iz kojeg je razvidno da je oštećena PB doista kritičnog dana tj. 13.10.2024. nešto iza 9 sati ujutro odnosno u 9,17 sati tražila intervenciju policije radi okrivljenikovih prijetnji da će ju ubiti a nakon čega su svjedoci AB i NB u 9,18 sati upućeni na intervenciju gdje su došli na predmetnu adresu u 9,25 sati a nakon čega je došlo i do uhićenja okrivljenika kao što također proizlazi i iz izvješća o uhićenju i dovođenju od istog datuma a koje izvješće prileži na listovima 4-7 spisa.

10. Slijedom izloženog ovaj sud nalazi da svi izvedeni tj. prethodno navedeni dokazi predstavljaju jednu suglasnu dokaznu cjelinu iz koje je ovaj sud sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik kritične zgode svojoj supruzi oštećenoj PB pred djelatnicima policije NB i AB koji su došli pružiti intervenciju na njezin zahtjev, govorio da će ju ubit i da će ubiti njezine ballije a čega se je oštećena, kako tvrdi, prestrašila odnosno bila je ustrašena.

11. Kada je sud utvrdio da je okrivljenik kritične zgode oštećenoj govorio da će ju ubiti tada je također razmatrajući sadržaj i smisao tih riječi utvrdio da su te riječi objektivno podobne da ustraše i uznemire oštećenicu kojoj su upućene i to zato što te riječi njoj u izgled stavljaju zlo koje će ju snaći tj. smrt i tada te riječi, sasvim jasno, predstavljaju prijetnju smrću. Osim tog ostvarenog bitnog objektivnog obilježja utuženog kaznenog djela okrivljenik je ostvario i obilježje da je prijetnja upućena bliskoj osobi jer je oštećenica kao njegova supruga njemu bliska osoba u smislu čl. 87 st. 9 KZ/11.

12. Kada okrivljenik oštećenici upućuje takve riječi da će ju ubiti ispred kuće pred djelatnicima policije koje je oštećenica pozvala nakon prethodnog incidenta koji se zbio u kući a koji je i doveo do toga da oštećena zove policiju jer ju je kao što tvrdi i taj raniji incident uznemirio, tada upravo te okolnosti događaja da okrivljenik i nakon dolaska policije oštećenoj govori da će ju ubiti ukazuju ovome sudu da on, svjestan da prijetnja smrću može uznemiriti i ustrašiti osobu kojoj se upućuje i postupa u cilju da oštećenicu ustraši i uznemiri pa dakle postupa sa oblikom krivnje koji se naziva izravna namjera.

12.1. Što se tiče utvrđenih subjektivnih obilježja kaznenog djela valja reći da je sud proveo i psihijatrijsko vještačenje okrivljenika po vještaku psihijatru dr. Željku Mariniću.

12.2. Isti vještak je u svojem nalazu i mišljenju u bitnom naveo da je izvršio uvid u spis suda kao i ranije učinjeno vještačenje sa strane prof. N, a nakon toga je obavio i vlastiti psihijatrijski pregled u Zatvoru u Zagrebu 12.12.2024. te je prilikom tog psihijatrijskog intervjua mogao utvrditi da je okrivljenik bio prisvjestan i uredno orijentiran u svim pravcima i da je surađivao u razgovoru i davao adekvatne podatke, a razgovarali su o okrivljenikovom životopisu, odnosima u obitelji, te je okrivljenik istaknuo da ozbiljnijih psihičkih smetnji u životu nije imao. Vještak navodi da je imajući u vidu sve navedeno suglasan sa zaključcima ranijeg vještačenja da je okrivljenikova ubrojivost tempore criminis bila smanjena ali ne i bitno. Naime, vještak navodi da imajući u vidu okrivljenikovu strukturu ličnosti može reći da je ona dominirala njegovim ponašanjem tako da je njegova mogućnost shvaćanja svojih postupka ali i vladanja svojom voljom inkriminiranog dana bila smanjena ali ne i bitno. Vještak je objasnio da je okrivljenik osoba sa dubokim poremećajem u strukturi ličnosti koja je graničnog tipa a takove osobe su sklone impulzivnom povremeno i neadekvatnom ponašanju naročito u situacijama kada su nezadovoljne ili se nađu u nepovoljnim okolnostima, pri čemu je vjerojatno dinamika obiteljskih međuodnosa već duže vrijeme bila prisutna a što je okrivljenika dovelo u situaciju njegovog načina reagiranja a isto je onda bilo praćeno impulzivnim i neodmjerenim i neuklopljivim reakcijama. Posebno vještak pojašnjava da nije našao podataka o nekoj duševnoj bolesti okrivljenika pa niti o PTSP koji se na raspravi spominjao. Posebno upitan vještak je naveo da se je u konkretnom slučaju radilo o prolaznom stanju okrivljenikovog psihičkog stanja tako da ne nalazi opasnosti od ponavljanja takvog ili sličnog postupanja okrivljenika.

12.3. Nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka dr. Željka Marinića sud je u cijelosti prihvatio jer je isti dan od stručne osobe, jasno i određeno na temelju pravila znanosti struke i iskustva, a iz tako prihvaćenog nalaza i mišljenja sud je utvrdio da je okrivljenik tempore criminis ubrojiv iako smanjeno ali ne u bitnoj mjeri.

13. Slijedom do sada izloženih utvrđenja ovaj sud je sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik kritične zgode počinio kazneno djela prijetnje iz čl. 139 st. 2 KZ/11, pa ga je za isto djelo i oglasio krivim.

14. Odlučujući o kaznenopravnoj sankciji koju će izreći okrivljeniku u konkretnom slučaju sud je cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, pa je tako olakotnim cijenio na strani optuženika njegovu raniju neosuđivanost odnosno usklađenost njegovog ranijeg života sa zakonima,njegovo izraženo žaljenje i kajanje zbog počinjenog, kao i okolnost da je tempore criminis smanjeno ubrojiv iako ne i bitno. Otegotnih okolnosti u konkretnom slučaju sud nije našao.

14.1. Osim što je sud imao u vidu prethodno izložene okolnosti koje se tiču ličnosti počinitelja imao je u vidu i težinu počinjenog kaznenog djela, stupanj krivnje s kojim je isto počinjeno, kao i težinu povrjeđivanja zaštićenog dobra.

14.2. Imajući u vidu sve prethodno izložene okolnosti, sud je optuženika osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci cijeneći ju primjerenim navedenim okolnostima, ali je potom optuženiku izrekao uvjetnu osudu smatrajući da će i sama prijetnjom kaznom bez njezina izvršenja u dovoljnoj mjeri utjecati na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela, i smatrajući jedan dulji rok kušnje od tri godine dovoljno dugačkim i primjerenim da se u njemu provjeri tako postavljena pozitivna prognoza u odnosu na buduće postupanje okrivljenika odnosno smatrajući da postoji vrlo velika vjerojatnost da okrivljenik, a radi se o osobi srednje životne dobi, koji do sada nije osuđivan, neće više u budućnosti činiti kaznenih djela.

14.3. Dakle, upravo izrečenu uvjetnu osudu ovaj sud smatra prikladnom za ostvarivanje svih zakonom propisanih svrha kažnjavanja odnosno smatra da je ovakova sankcija primjerena da izrazi društvenu osudu prema počinitelju zbog počinjenog kaznenog djela ali i da utječe na ostale građane da se klone vršenja kaznenih djela, te smatra da se istom može jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava i jačati svijest ljudi o pogibeljnosti i društvenoj neprihvatljivosti vršenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

15. Temeljem u izreci citiranog, izričitog zakonsko propisa, okrivljeniku se ima u slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu kaznu zatvora uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 13. listopada 2024. do 3. veljače 2025.

16. Odlučujući o troškovima postupka sud je imao u vidu s jedne strane duljinu trajanja i složenost ovog postupka, a s druge strane imovinske prilike okrivljenika o kojima se je on izjasnio te je naveo da je nezaposlen i bez prihoda, pa ga je temeljem u izreci citiranih zakonskih odredbi oslobodio obveze snašanja troškova kaznenog postupka u cijelosti, kao i troškova nagrade i nužnih izdataka postavljenog mu branitelja.

U Zagrebu, dana 3. veljače 2025.

Sudac:

Dubravka Čošić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest /15/ dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud kao sud II stupnja.

Dostaviti:

 OKDO Zagreb na broj KO-DO-1744/24

 optuženi ČB

 branitelj po sl.duž. Krešimir Martić odvj.

 ošt. PB

 u spis