REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb – Istok, Turinina 3

Poslovni broj: Pp-1356/2024-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Edhemu Kapetanoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Zrinke Madunić, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenog RO, zastupanog po branitelju IO, odvjetniku iz [adresa] i drugookrivljenog EO, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 41/77, 52/87, 47/89, 55/89, 05/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22 i 47/23) te prvookrivljenog RO i zbog prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“ broj 85/08 i 112/12), pokrenutog povodom optužnog prijedloga PU zagrebačke, VI. policijske postaje Zagreb, klasa 211-07/24-5/9054, urbroj 511-19-32- 24-1 od 10. travnja 2024., nakon održane glavne rasprave, u odsustvu okrivljenika, tužitelja i branitelja prvookrivljenika, 3. veljače 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. prvookrivljeni RO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R i LO, djevojačko prezime majke I, rođen **.**.1959. u [adresa], državljanin RH- e, SSS, nezaposlen, uzdržava se od povremenih autolimarskih radova s prosječnom zaradom od oko 500,00 eura, rastavljen, otac jednog maloljetnog djeteta, sudionik Domovinskog rata, prekršajno neosuđivan, ne vodi se protiv njega drugi prekršajni niti kazneni postupak, s prebivalištem u [adresa]

i

drugookrivljeni EO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin E i ZO, djevojačko prezime majke L, rođen **.**.1980. u [adresa], državljanin RH-e, SSS, konobar, s mjesečnim primanjima u iznosu od oko 1.600,00 eura, oženjen, otac dvoje djece od kojih je jedno maloljetno, prekršajno osuđivan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, s prebivalištem u [adresa]

krivi su

1) što su 4. travnja 2024. u 11.20 sati u [adresa] narušavali javni red i mir prolazećih građana na način da su vikali i galamili razne pogrdne riječi, dok se EO unio u lice RO te se počeo s njim naguravati, držeći pepeljare u rukama, nakon čega su prestali s narušavanjem javnog reda i mira,

dakle, vikom i na drugi način su remetili javni red i mir,

čime su počinili prekršaj opisan u čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjiv po istom članku istog Zakona

pa se za djelo prekršaja pod točkom 1, okrivljenicima

izriče

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 15 (petnaest) DANA SVAKOM

temeljem čl. 41. u svezi s čl. 44. st. 1., 2., 3., Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenicima se primjenjuje

uvjetna osuda

te se kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenici u roku od 1 (jedne) godine, ne počine jedan ili više prekršaja za koji im je izrečena ista ili teža kazna zatvora od izrečene.

II. Na temelju čl. 182. toč. 3. Prekršajnog zakona prvookrivljeni RO, s gore navedenim osobnim podacima

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

2) da bi se zgode kao pod toč. 1. izreke obratio EO riječima: "Vi Z grebete aute, bit ćeš na podu, makni se", a što bi EO povrijedilo na vjerskoj, nacionalnoj i rasnoj razini,

dakle, da bi s ciljem prouzročenja straha drugome, neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja na temelju razlike u spolu, rodnom identitetu i izražavanju te spolnoj orijentaciji povrijedio dostojanstvo drugoga,

čime da bi počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije kažnjiv po istom članku Zakona,

III. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su obavezni platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 15,00 (petnaest) eura svaki u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. PU zagrebačka, VI. policijska postaja Zagreb, klasa i urbroj gornji, podnijela je 10. travnja 2024. optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Prvookrivljeni RO je u svojoj pisanoj obrani, pročitanoj na glavnoj raspravi održanoj 15. svibnja 2024. kod ovog Suda naveo da se ne smatra krivim za navedeni prekršaj tj. da nije istina da bi narušavao javni red i mir prolazećih građana na način da bi 4. travnja 2024. u 11.20 sati u [adresa] na EO vikao i galamio izgovarajući mu pritom razne pogrdne riječi i/ili mu prijetio tjelesnim ozljeđivanjem na bilo koji način (riječima/gestama) te da bi se naguravao s njim. Također je porekao da bi mu se obratio riječima: ''Vi Z grebete aute, bit ćeš na podu, makni se'', tj. da bi predmetne zgode počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Naveo je da su istiniti jedino činjenični navodi optužnog prijedloga da mu se EO predmetne zgode unio u lice govoreći mu pritom razne pogrdne riječi tipa: ''Jebem ti mater'' i slično. Također je naveo da ga je, prilikom jednostranog verbalnog napada, on lagano odgurnuo podlakticom svoje lijeve ruke. Naveo je da je EO predmetne zgode doista u svojim rukama imao pepeljare, ali s pepeljarama nije krenuo prema njemu kako bi ga njima tjelesno ozlijedio, već pretpostavlja da su mu pepeljare bile u rukama, s obzirom da je on u to vrijeme radio u svom ugostiteljskom lokalu. Smatra da se navedeni jednostrani verbalni i fizički napad na njega može pripisati jedino osobnoj netrpeljivosti EO prema njemu, budući mu se on prije navedenog događaja, odnosno par tjedana prije, kao gostu njegovog ugostiteljskog lokala obratio uvredljivim riječima, tj. psovkama te mu pritom govorio da više ne dolazi u njegov lokal, jer svojom galamom iritira i tjera mu goste te da neistinito govori drugim gostima lokala da bi osobni automobil njegovog oca bio oštećen, za vrijeme dok je bio parkiran ispred lokala EO, što mogu potvrditi svjedoci ROB i CO iz [adresa]. Prvookrivljenik smatra da je opisani verbalni i fizički napad na njega bilo svojevrsno upozorenje kako ne bi kao nepoželjan gost ponovno sjeo u ugostiteljski lokal EO. Također je izričito odbacio navod da bi on navedene zgode vrijeđao EO na vjerskoj, nacionalnoj i rasnoj razini izgovarajući mu riječ '' C'' jer ima bliskog prijatelja albanske nacionalnosti i svjestan je toga da je to uvreda te smatra da je to lažna optužba. Ponovno je istaknuo da prilikom opisanog događaja on ni na koji način nije ulazio u verbalni ili fizički kontakt s BO, već mu je samo mirno riječima dao do znanja da će on takvo njegovo neprimjereno ponašanje prijaviti policiji, budući da to nije bilo prvi put da se tako prema njemu ponaša te je mirno otišao s mjesta događaja i prijavio ga policiji.

3. Drugookrivljeni EO je u svojoj obrani iznesenoj na glavnoj raspravi održanoj 15. svibnja 2024. kod ovog Suda naveo da se ne smatra krivim za navedeni prekršaj tj. da je tog 4. travnja 2024. u 11.20 sati u [adresa] bio u svojoj pečenjari kada je došao RO koji inače već dugi niz godina, kao i njegov otac, dolazi u njegov lokal. Počeo je galamiti vezano za nekakvo grebanje auta, jer mu je netko navodno rekao nešto o tome da mu je on grebao auto. Počeo je galamiti, psovati mu šiptarsku majku, govoriti da će baciti bombu. Istaknuo je da mu je on samo rekao da se makne, nije vikao niti ga vrijeđao. Bio je blizu njega, ne zna je li mu se unio u lice, nisu se naguravali. Također je istaknuo da je tom prilikom on držao pepeljare u rukama, jer je radio i mijenjao je pepeljare na stolovima. Na posebno pitanje branitelja odgovorio je da on nema osobnu netrpeljivost prema RO, ali da se radi o gostu lokala kojeg su "odjebali" svi u Zapruđu.

4. Na istoj glavnoj raspravi prvookrivljenik i njegov branitelj predložili su da se u dokaznom postupku kao svjedoci ispitaju VO iz [adresa] kao očevidac te ROB i FO iz [adresa] kao svjedoci po čuvenju. Sud je prihvatio dokazni prijedlog da se ispita svjedok očevidac VO, a odbio je dokazni prijedlog da se ispitaju ROB i FO kao svjedoci po čuvenju, smatrajući da isti nemaju relevantna saznanja o samom događaju. Drugookrivljenik je predložio da se u dokaznom postupku kao svjedoci ispitaju njegova supruga ĐO i njegov sin UO iz [adresa], što je Sud prihvatio.

5. Sud je izvršio uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenike iz koje je utvrdio da prvookrivljeni RO do sada nije prekršajno osuđivan, a drugookrivljeni EO je ranije osuđivan za prekršaj iz čl. 163. st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama odlukom Policijske postaje Crikvenica od 4. srpnja 2023., koja odluka je postala pravomoćna 26. listopada 2023. te za prekršaj iz čl. 29. st.1. toč. 2. Zakona o osobnoj iskaznici od 22. kolovoza 2023., koja odluka je postala pravomoćna 26. listopada 2023.

6. Na glavnu raspravu održanu 24. lipnja 2024. pristupio je svjedok VO koji je iskazao da on nema nikakvih saznanja o predmetnom događaju te da je on pogrešna osoba pozvana u svojstvu svjedoka.

7. Prvookrivljeni RO je 6. studenog 2024. putem svog branitelja IO dostavio podnesak kojim je odustao od dokaznog prijedloga za ispitivanjem svjedoka ŠO, a kako je to predloženo na glavnoj raspravi održanoj 15. svibnja 2025.

8. Na glavnoj raspravi održanoj 30. siječnja 2025. prvookrivljeni RO promijenio je svoju obranu na način da je iskazao da se smatra krivim za remećenje javnog reda i mira, ali se ne smatra krivim za prekršaj iz Zakona o suzbijanju diskriminacije. Naime, točno je da su se 4. travnja 2024. u 11.20 sati na [adresa] EO i on posvađali kojom prilikom su vikali i galamili razne pogrdne riječi te mu se on unio u lice i naguravali su se držeći pepeljare u rukama. Nije točno da bi ga on vrijeđao riječima: ''Vi Z grebete auta, bit ćeš na podu, makni se''. Napomenuo je da su nakon ove zgode izgladili svoje odnose pa je zamolio Sud da to uzme u obzir, a isto tako i činjenicu da ranije nije prekršajno osuđivan.

9. Na glavnoj raspravi održanoj 30. siječnja 2025. drugookrivljeni EO je također promijenio svoju obranu na način da je iskazao da se smatra krivim za predmetni prekršaj. Naime, točno je da su se 4. travnja 2024. u 11.20 sati na [adresa] RO i on posvađali kojom prilikom su vikali i galamili razne pogrdne riječi te mu se on unio u lice i naguravali su se, držeći pepeljare u rukama. Nije točno da ga je RO vrijeđao riječima: ''Vi Z grebete auta, bit ćeš na podu, makni se'' te nije točno da bi ga na bilo koji drugi način tom prilikom povrijedio na vjerskoj, nacionalnoj i rasnoj osnovi. Žao mu je zbog počinjenog prekršaja i zamolio je Sud za blažu kaznu, jer je lošeg imovnog stanja te iz razloga što nije osuđivan za prekršaje iz domene javnog reda i mira. Napomenuo je da su nakon ove zgode izgladili svoje odnose pa je zamolio Sud da to uzme u obzir.

10. Na temelju obrane okrivljenika, koji su djelo prekršaja u cijelosti priznali, u skladu sa čl. 171.a Prekršajnog zakona kojim je propisano da u slučaju okrivljenikovog očitovanja da se smatra krivim u odnosu na sve točke optužbe nije nužno provođenje daljnjih dokaza u odnosu na prekršajnu odgovornost okrivljenika, Sud je nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaj opisan u čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, tj. da su 4. travnja 2024. u 11.20 sati u [adresa] narušavali javni red i mir prolazećih građana na način da su vikali i galamili razne pogrdne riječi, dok se EO unio u lice RO te se počeo s njim naguravati, držeći pepeljare u rukama, nakon čega su prestali s narušavanjem javnog reda i mira, a čime su počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer su vikom i na drugi način remetili javni red i mir te ih je Sud proglasio krivim i primijenio im prekršajnopravnu sankciju za koju smatra da je primjerena težini počinjenog prekršaja, kao i njihovoj prekršajnoj odgovornosti. Imajući u vidu naknadno priznanje prekršaja od strane okrivljenika, čime je činjenično stanje za navedeni prekršaj u potpunosti utvrđeno, Sud je odustao od ispitivanja svjedoka koje su okrivljenici predložili u svojim obranama, a od kojih dokaznih prijedloga su i sami okrivljenici odustali na glavnoj raspravi 30. siječnja 2025.

11. Cijeneći da se predmetni događaj dogodio na javnom mjestu – na trgu, kako je to navedeno u optužnom prijedlogu te kako su to u svojim obranama naveli okrivljenici, a riječ je o javnom mjestu, Sud smatra da takvo ponašanje okrivljenika ispunjava zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Radnja prekršaja – vika te ostale utvrđene radnje koje se mogu podvesti pod zakonom propisani "drugi način" su kao takve eksplicitno navedene u zakonskom opisu bića djela prekršaja koje im je stavljeno na teret.

12. Sud je u konkretnom slučaju, prilikom odmjeravanja kazne cijenio kao olakotne okolnosti dosadašnju prekršajnu neosuđivanost okrivljenika za prekršaje protiv javnog reda i mira, iskreno priznanje i kajanje zbog počinjenog prekršaja, činjenicu da je prvookrivljenik nezaposlen i uzdržava se od povremenih poslova te je otac jednog maloljetnog djeteta, kao i činjenicu da je sudionik Domovinskog rata, a drugookrivljenik je otac dvoje djece od kojih je jedno maloljetno te je lošeg imovnog stanja, a otegotnih okolnosti im nije nađeno. Imajući u vidu sve navedene okolnosti, Sud je okrivljenicima primijenio mjeru upozorenja uvjetnu osudu na način da im je izrečena kazna zatvora od 15 dana, a za predmetno djelo prekršaja propisana je zatvorska kazna u trajanju do 30 dana ili novčana kazna u rasponu od 300,00 do 2.000,00 eura, imajući u vidu naprijed navedene okolnosti, smatrajući da će se upravo uvjetno izrečenom kaznom zatvora postići svrha kažnjavanja, a ova kazna ujedno predstavlja i društvenu osudu za izvršeno djelo prekršaja pa se njome postiže svrha generalne i specijalne prevencije te se utječe na okrivljenike da shvate neprihvatljivost ovakvog ponašanja i da u buduće ne čine ovakva ili slična djela prekršaja. Sud je mišljenja kako izvršenje izrečene kazne zatvora nije nužno za ostvarenje svrhe kažnjavanja, već je okrivljenicima potrebno uputiti takvu vrstu prijekora, kojom se ostvaruje svrha prekršajne sankcije, izricanje kazne bez njezinog izvršenja, zbog čega je temeljem čl. 41. u svezi čl. 44. st. 1., 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenicima primijenjena uvjetna osuda na način da im se izrečena kazna zatvora neće izvršiti pod uvjetom da u roku od jedne godine ne počine djela prekršaja za koja bi im bile izrečene iste ili teže kazna zatvora od izrečene kazne.

13. Nadalje, na temelju provedenog dokaznog postupka, slobodnom ocjenom svih provedenih dokaza, po mišljenju ovog Suda, nije dokazano da je prvookrivljeni RO počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

14. Naime, prvookrivljeniku se stavlja na teret djelo prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, a čiji zakonski opis glasi: "tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom nasljeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji, povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna".

15. Međutim, odlučne činjenice iz bića citiranog prekršajnog djela u ovom postupku nije utvrđena da bi se eventualno radilo o prvookrivljenikovoj krivnji za ovaj prekršaj. Naime, prvookrivljenik kategorički poriče počinjenje tog prekršaja, a drugookrivljenik, kao osoba koja je navodno diskriminirana predmetne zgode, u svojoj obrani je naveo da nije točno da ga je prvookrivljenik vrijeđao riječima: ''Vi Z grebete auta, bit ćeš na podu, makni se'' te je istaknuo da nije točno da bi na bilo koji drugi način tom prilikom bilo povrijeđeno njegovo dostojanstvo na vjerskoj, nacionalnoj i rasnoj osnovi . S obzirom na navedeno, a imajući u vidu da nisu utvrđene ni izgovorene diskriminatorne riječi ni posljedica istih – povreda dostojanstva drugoga, Sud je, temeljem članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, oslobodio prvookrivljenika od optužbe za ovaj prekršaj, jer nije dokazano da je počinio inkriminirani mu prekršaj.

16. S obzirom na to da su okrivljenici proglašeni krivima za prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, obvezni su naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 15,00 eura, koji troškovi se sastoje od troškova Suda. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (u protuvrijednosti u eurima), a određena visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti i trajanju postupka kao i imovnom stanju okrivljenika.

U Zagrebu, 3. veljače 2025.

zapisničarka

sudac

Zrinka Madunić, v.r.

Edhem Kapetanović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Turinina 3, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presudu dostaviti:

1. prvookrivljenom RO, [adresa],

2. drugookrivljenom EO, [adresa],

3. tužitelju PU zagrebačkoj, VI. policijskoj postaji Zagreb,

4. branitelju prvookrivljenika IO [adresa]

5. pismohrana.