REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-3377/2023-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda Hrvoju Lukšiću, u pravnoj stvari tužitelja prije Odvjetničko društvo FARČIĆ & ŠARUŠIĆ, [adresa], OIB: 36509206457, sada CONSULTA d.o.o. za poslovne usluge, [adresa], OIB: 36509206457, koga zastupa punomoćnik SM, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika: 1. JM, Koska, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. RM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik PM, odvjetnik u [adresa], 3. VM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. ISTO dioničko društvo za usluge u stečaju, Varaždin, Augusta Šenoe 4-6, OIB: 88502209643, koga zastupa stečajni upravitelj Stanko Makar, Sigetec Ludbreški, Ulica Augusta Šenoe 6, OIB: 49218337993, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, dana 3. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Usvaja se tuženi zahtjev

"1. Ovrha koja se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem: Ovrj-1865/11-20 na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], [broj poduloška], k. o. [katastarska općina], a koja se sastoji od 165/10000 dijela zk.č.br. 5532/43, stambeno poslovna zgrada tlocrtne površine 851 čm i dvorište u [adresa], ukupne površine 1398 m2, u listu B označeno kao trosobni stan br. 4 u prvom katu površine 72,62 čm, stubište A, proglašava se nedopuštenom te se ovrhovoditelju zabranjuje poduzimanje daljnjih radnji.

II I-tuženik JM, Koska, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i II-tuženik RM, Koska, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni su tužitelju nadoknaditi trošak ovog postupka, u iznosu od 1.436,65 eur, u roku 8 dana, pod prijetnjom ovrhe."

III Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troškova postupka u iznosu od 187,50 eur.

Obrazloženje

1. Tužbom od dana 06. lipnja 2016. tužitelj je pokrenuo parnični postupak, te predložio da sud nakon provedenog postupka usvoji tužbeni zahtjev, te tuženike obveže na plaćanje troškova parničnog postupka.

2. U obrazloženju tužbe tužitelj je naveo da je Općinski građanski sud u Zagrebu Dana 06. studenog 2014. donio je rješenje posl.br: Ovrj- 1865/11-20 kojim se ovdje tužitelj, ondje treća osoba, po izjavljenom prigovoru, upućen e da pokrene parnicu protiv stranaka, ovdje tuženika, radi proglašenja da nije dopuštena ovrha na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], [broj poduloška], k. o. [katastarska općina], a koja se sastoji od 165/10000 dijela zk.č.br. 5532/43, stambeno poslovna zgrada tlocrtne površine 851 čm i dvorište u [adresa], ukupne površine 1398 m2, u listu B označeno kao trosobni stan br. 4 u prvom katu površine 72,62čm, stubište A- koja je predmet ovršnog postupka, da drugotuženi nije vlasnik navedene nekretnine na kojoj se provodi ovrha te je stoga ovrha na istoj nekretnini nedopuštena obzirom da je drugotuženik kao prodavatelj dana 08. siječnja 2004. sklopio Ugovor o kupoprodaji stana broj 2004/1/1 s kupcem WEBER ESCAL d.o.o., kojim je WEBER ESCAL d.o.o. postao suvlasnik dijela nekretnine zk.č.br. 55332/43 k. o. [katastarska općina], odnosno vlasnik posebnog dijela- trosobnog stana tip 3S, ulaz 1. kat 1. stan broj 4, površine 76,62 m2.

3. Nadalje, tužitelj je tužbi naveo da su dana 17. listopada 2005. WEBER ESCAL d.o.o. kao prodavatelj i odvjetnik SM kao kupac sklopili su Ugovor o kupoprodaji nekretnine, kojim je kupac postao vlasnik navedene nekretnine, da 01.01.2007.g. odvjetnik SM donio odluku o unosu imovine u j.t.d. Farčić&Šarušić, kojom se utvrđuje da će se navedena nekretnina unijeti u kapital ODVJETNIČKOG DRUŠTVA FARČIĆ&ŠARUŠIĆ, iz čega je vidljivo da je tužitelj izvanknjižni vlasnik nekretnine, koji ima takvo pravo koje sprječava ovrhu na navedenoj nekretnini te je stoga ovrha na istoj nekretnini nedopuštena.

4. U odgovoru na tužbu od dan 18. srpnja 2016. 1. tuženik je naveo da ne osporava navod pod Ad. Tužbe, odnosno ne osporava da je Općinski građanski sud u Zagrebu dana 06. studenog 2014. donio je rješenje posl.br: Ovrj- 1865/11-20 te uputio tužitelja u parnicu, time da je osporio tvrdnju pod Ad. 2 tužbe, odnosno da drugotuženik nije vlasnik gore navedene nekretnine na kojoj se provodi ovrha te je stoga ovrha na istoj nekretnini nedopuštena, obzirom da je u vrijeme donošenja rješenja o ovrsi vlasnik nekretnine bio je 2. tuženik, što proizlazi iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu koja je predmet postupka (list 21-23 spisa), da prema čl. 120. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima vlasništvo na nekretnini stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu, time da tužitelj niti jednim dokazom nije učinio vjerojatnim postojanje bilo kakvog prava na predmetnoj nekretnini u njegovu korist, a pogotovo nije dokazao postojanje prava vlasništva u njegovu korist na predmetnoj nekretnini, u vrijeme donošenja rješenja o ovrsi Trgovačkog suda u Zagrebu, te da Ugovor predstavlja titulus za stjecanje prava vlasništva nekretnina, a samim ugovorom se ne stječe vlasništvo nekretnina, već se vlasništvo stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama, kao I da se ugovorom se ne može dokazivati vlasništvo nekretnine.

5. Nadalje, u odgovoru na tužbu 1. tuženik je naveo da je tužitelj je zatražio upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama tek dana 08. lipnja 2015. i to temeljem Presude na temelju priznanja broj P-1442/2014 od 19. ožujka 2015., da je Rješenje o ovrsi Trgovačkog suda u Zagrebu broj Ovr-5681/10 je izdano 14.04.2011. godine, doneseno na temelju ovršne isprave i zemljišnoknjižnog izvatka kojim izvatkom se dokazuje vlasništvo nekretnina, dakle ispunjene su sve zakonske odredbe da bi se rješenje o ovrsi moglo donijeti, dok je tužitelj zatražio upis prava vlasništva tek 08. lipnja 2015., time da je presuda po kojoj je izvršen upis prava vlasništva na tužitelja je ishodovana nakon što je pokrenuta ovrha na nekretninama 2. tuženika, i nakon što je izvršena zabilježba ovrhe u zemljišnim knjigama, odnosno da je predmetna nekretnina je u vrijeme donošenja rješenja o ovrsi Trgovačkog suda u Zagrebu bila u vlasništvu 2. tuženika, obzirom je i u zemljišnim knjigama bila upisana kao vlasništvo 2. tuženika, time da je nakon zabilježbe ovrhe koja je u konkretnom slučaju učinjena kod zemljišnoknjižnog odjela dana 22. travnja 2011. pod brojem Z- 21137/11, ovrhovoditelj, ovdje 1. tuženik, je stekao pravo da svoju tražbinu namiri iz nekretnine i u slučaju da treća osoba kasnije stekne vlasništvo te nekretnine, a promjena vlasnika nekretnine tijekom ovršnog postupka ne spriječava da se taj postupak nastavi protiv novog vlasnika nekretnine, sve sukladno čl. 84. Ovršnog zakona.

6. U odgovoru na tužbu od dana 4. srpnja 2016. drugotuženik je naveo da 2. tuženik priznaje tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, ali osporava trošak postupka jer isti nije odgovoran za neuknjižbu kupca nekretnine na vrijeme u zemljišne knjige, dakle prije upisa i pokretanja ovrhe na njegovoj nekretnini, zbog čega ne može snositi troškove parničnog postupka.

7. Uvidom u rješenje OGS-a broj Ovrj-1865-11 od dana 6.studenog sud je utvrdio da je sud uputio ZM iz [adresa], na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe u ovom predmetu nedopuštenom, obzirom je Trgovački sud u Zagrebu donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-5681/10 dana 14. travnja 2011. na nekretnini ovršenika, da je prigovorom od 25. siječnja 2013., treća osoba SM iz [adresa], osporio rješenje o ovrsi navodeći da nekretnina na kojoj je određena ovrha nije vlasništvo ovršenika, već ju je treća osoba stekla kao kupac temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnine sa trgovačkim društvom Weber Escal d.o.o.,da je navedena nekretnina unesena u imovinu j.t.d. Farčić i Šarušić, pa predmetna nekretnina nije podobna za naplatu potraživanja ovrhovoditelja prema ovršeniku.

8. Uvidom u Rješenje Opčinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. P-3698/2016 od dana 12. rujna 2016. sud je utvrdio da se ovaj sud oglasio stvarno nenadležnim za postupanje u ovom postupku, te da je nakon pravomoćnosti rješenja spis dostavljen na ovaj sud na daljnji postupak.

9. U daljnjem tijeku postupka tužitelj je dostavio pisano očitovanje na navode tuženika dana 15.12.2016. te dostavio daljnju dokumentaciju na kojoj temelji svoj tužbeni zahtjev, a I-tuženik je dana 05.0.2017. dostavio pisano očitovanje u kojem je i osporio navode tužitelja.

10. Nakon provedenog postupka sud je donio presudu broj P-2755/2016 od dana 14. srpnja 2017., odbio tužitelja s tužbenim zahtjevom, time da je tužitelj uložio žalbu dana 24. srpnja 2017. a I-tuženi odgovor na žalbu dana 11. rujna 2017.

11. Podneskom od dana 25. listopada 2017. punomoćnik tuženika je izvijestio sud da je I-tuženik umro, nakon čega je sud dana 9. studenog 2017. donio rješenje o prekidu postupka. Dana 18 studenog 2019. punomoćnik I-tuženika je izvijestio sud da završen ostavinski postupak, te da su kao nasljednici imenovani, JM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], RM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], I [adresa] JM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], te su nakon donošenja rješenja o nasavku postupka 14. svibnja 2021. Naznačeni kao tuženici, kao pravni sljednici iza pok, BM, odnosno ukratko, presudom ovoga suda poslovi broj P-2755/2016- od 14. srpnja 2017. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja, time da je Rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske ukinuta je navedena presuda suda poslovi broj P-2755/2016- od 14. srpnja 2017. u dijelu pod točkama I. i II. Izreke presude i predmet je u tom dijelu vraćen sudu na ponovno suđenje.

12. U obrazloženju drugostupanjski sud je naveo da će prvostupanjski sud u nastavku postupka utvrditi je li do prijenosa prava vlasništva na tužitelja došlo valjanim pravnim poslovima, je li tužitelj u posjedu sporne nekretnine i slijedom toga ima li tužitelj zakonit, istinit i pošten posjed nekretnine, jer ima valjanu pravnu osnovu stjecanja i zakonit način stjecanja Među strankama u ovom postupku je sporno da li I-tuženik ( na početku postupka, sada pravni sljedici I-tuženika mogu provesti ovrhu na nekretnini u vlasništvu tužitelja, odnosno postoje li zakonski razlozi koji sprječavaju provedbu ovrhe na nekretnini tužitelja.

13. Žalbom od dana 24. svibnja 2021. tada II-tuženik je osporio rješenje o nastavku postupka od dana 14.svibnja 2021. time da je drugostupanjski sud rješenjem o dana 2. studenog 2023 odbio žalbu tuženika, i potvrdio pobijano rješenje, čime su otklonjena procesna zapreka da na tuženoj strani budu tri tuženika, fizičke osobe i IV-tuženik ISTO d.d. u stečaju, Varaždin.

14. Nakon dostave drugostupanjske odluke, u svom očitovanju od dana 12. siječnja 2024. punomoćnik tuženika je naveo da je prednik tuženika u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, da je zabilježba ovrhe izvršena dana 22. veljače 2011., da je promjena vlasništva napravljena 2015, te da je vlasništvo nekretnine prešlo na tužitelja 2020., te dostavio sudsku praksu za koju smatra da dokazuje njegove navode (list 232-237 spisa).

15. Na ročištu održanom dana 19. veljače 2024. godine punomoćnik tužitelja je naveo da je do promjene prava vlasništva došlo 2004.g., da se od 2006.g. na navedenoj adresi nalazi sjedište odvjetničkog ureda s time da je stavljena tabla na zvono koje se odnosi na odvjetničko društvo, kao i tabla na kojoj je bilo naznačeno radno vrijeme ureda, predložio da se u daljnjem tijeku postupka izvede dokaz saslušanjem svjedoka EM, [adresa], predstavnika stanara kao i i tajnice ureda ĐM, [adresa], na okolnost da je od 2006.g. bio odvjetnički ured, tabla na kojoj se vidjelo da se radi o odvjetničkom uredu, time da je punomoćnik tuženika predložio da se u daljnjem tijeku postupka izvede dokaz saslušanjem 1. i 2. tuženika na okolnost da je prednik tuženika bio savjestan i pošten u trenutku podnošenja ovršnog prijedloga te da je prijedlog podnesen u skladu s načelom povjerenja zemljišne knjige, time da su u daljenjem tijeku postupka, I-tuženica i II-tuženik nisu pristupili na ročište radi davanja iskaza, dana 20. svibnja 2024. (list 250 spisa).

16. Na ročištu održanom dana 23. svibnja 2024. izveden je dokaz saslušanjem ĐM (list 246,247 spisa), 4. listopada 2024 (list 251 spisa) te na ročište zakazano za dan 18. prosinca 2024, na kojem je zaključena glavna rasprava.

17. Sud nije izveo dokaz saslušanjem I-tuženice i II-tuženika, iz razloga što smatra da sve činjenice koje su važne za donošenje odluke mogu utvrditi temeljem isprava i dokumentacije koja priloži spisu te se pri tome vodio i čl. 10. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 57/11 i 25/13 89/14, 70/19, 80/22, 114/23 i 155/23 dalje: ZPP-a), prema kojem je sud dužan postupak provesti bez odugovlačenja u razumnom roku i sa što manje troškova, time da svakako treba napomenuti da tuženici nisu pristupili na ročišta, niti su svoj nedolazak opravdale.

18. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u dostavljenu dokumentaciju koju su dostavile stranke, te je izveden dokaz saslušanjem stranaka i svjedoka.

19. Uvidom u Ugovor o kupoprodaji stana broj 2004/1/1 s kupcem WEBER ESCAL d.o.o., kojim je WEBER ESCAL d.o.o. postao suvlasnik dijela nekretnine (list 4-5 spisa) sud je utvrdiod da je II tuženik prodao nekretninu, 3-sobni stan tip 3S, ulaz 1. kat 1. stan broj 4, površine 72,62 m2, dana 08. siječnja 2004., a uvidom u presliku Ugovora o kupoprodaji stana broj od 17. listopada 2005. sud je utvrdio da je to trgovačko društvo prodalo stan tužitelju.

20. Uvidom u presliku Odluke o unosu imovine u j.t.d. Farčić&Šarušić od 01. siječnja 2007. (list 6 druga strana, 75-78 spisa) sud je utvrdio da je SM I Odvjetničko društvo FARČIĆ & ŠARUŠIĆ, sa sjedištem u [adresa], upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, sklopilo dana 31.12.2007UGOVOR o unosu imovine u j.t.d. FARČIĆ & ŠARUŠIĆ, time da je predmet tog Ugovora unos stvari - nekretnina u j.t.d. FARČIĆ & ŠARUŠIĆ, a u svrhu povećanja osnivačke glavnice društva, odnosno osnivačkog uloga člana društva ZM. Uvidom u zk. Izvadak za nekretninu (list 22 spisa, list 55 spisa ) sud je utvrdio da je pod brojem Z-21137/11 od dana 22. travnja 2011., zabilježena se ovrha temeljem rješenja o ovrsi Trgovačkog suda u Zagrebu posl.br. Ovr-5681/10 od 14. travnja 2011.

21. Uvidom u rješenje broj Ovr-5681/10 od dna 14. travnja 2011. sud je utvrdio da je sud donio rješenje o ovrsi, a koje je doneseno na temelju pravomoćnog i ovršnog Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Borisa Godžirova broj Ovrv-29/10 od 23. veljače 2010. radi naplate tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 85.436,46 kuna zajedno sa propisanom zateznom kamatom i to na iznose: 81.436,46 kuna od 17.10.2008. godine do isplate 4.002,87 kuna od 24.02.2010. godine do isplate te troškova ovog ovršnog postupak u iznosu od 1.599,00 kuna, na nekretnini ovršenika INDUSTROGRADNJA GRUPA d.d. (ranije INDUSTROGRADNJA d.d.), Zagreb, Savska cesta 66, upisanoj u zemljišnoj knjizi koja se vodi kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, z. k. ul. [broj ZK uloška], poduložak: 4, k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od 165/10 000 dijela zk. čestice 5532/43, stambeno poslovne zgrade tlocrtne površine 851 m2 i dvorišta u [adresa], ukupne površine 1398 m , povezanog s vlasništvom trosobnog stana br. 4. u prvom katu površine 72,62 m2, stubište A, da će se ovrha će se provesti zabilježbom ovrhe na nekretnini, utvrđivanjem vrijednosti nekretnine, njezinom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz cijene postignute prodajom nekretnine, da će zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu izvršiti će upis zabilježbe ovrhe, da zabilježbom ovrhe ovrhovoditelj stječe pravo na namirenje, a nakon upisa iste nije dopušten upis promjene prava vlasništva utemeljen na raspoložbi ovršenika, iz čega je vidljivo da je u vrijeme donošenja rješenja o ovrsi nekretnina bila uknjižena u korist II-tuženika odnosno INDUSTROGRADNJA GRUPA d.d. Zagreb, te da zabilježbom ovrhe ovrhovoditelj stječe pravo na namirenje.

22. Uvidom u zk. Izvadak za nekretninu (list 22 spisa) sud je utvrdio da je pod br. Z- 23124/15 od dana 08. lipnja 2015. uknjiženo se pravo vlasništva na nekretnine Industrogradnja d.d. na temelju ovosudne pravomoćne Presude na temelju priznanja posl. broj P-1442/2014 od 19. ožujka 2015., time je da rješenje o ovrsi doneseno dana 14. travnja 2011., kada je vlasništvo na nekretnini bilo uknjiženo na II-tuženika, time da je u vrijeme donošenja rješenja o ovrsi tužitelj imao samo pravnu osnovu (titulus) za stjecanja prava vlasništva.

23. Tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaz saslušanjem tužitelja ŠM (list 66 spisa), saslušanjem tada tuženika PM (list 65 spisa) saslušanjem svjedokinje ĐM (list 246-247 spisa), kao i svjedoka EM dana **.**.2024. (list 251 spisa).

24. Uvidom u iskaz tužitelja (list 66 spisa) sud je utvrdio da je tužitelj u svom iskazu naveo da je u 10. mj. 2005.g. kupio nekretninu od trgovačkog društva WEBER ESCAL d.o.o. a koje je to trgovačko društvo godinu dana prije kupilo od Industrogradnje d.d. odnosno II-tuženika, da razlog neupisa kao vlasnici u zemljišnim knjigama taj što zgrada u to vrijeme nije bila etažirana, da je u trenutku kupnje u 10. mj. 2005.g izvršio uvid u zemljišne knjige ali da zgrada nije bila etažirana, da mu je kupnja stana bila isplativa iako se nije mogao odmah uknjižiti, da je početkom 2007.g. osnovao odvjetničkog društvo sa kolegom S i krajem 2007.g. unio nekretninu u imovinu u tog odvjetničkog društva, da se od tada u njemu nalazi odvjetnička kancelarija, da taj prostoj prostor koristi slobodno već 12 godina, (iskaz dan 2017.g.).

25. Uvidom u iskaz svjedokinje saslušanjem ĐM (list 246-247 spisa), dan na ročištu dana 23. svibnja 2024. sud je utvrdio da je svjedokinja u svom iskazu navela da bila zaposlena kod tuženika od 2007. do 2019.g., da ima saznanja da odvjetničko društvo obavlja svoju djelatnost u tom prostoru, da je radno vrijeme bilo od 9 do 17 sati, da je cijelo radno vrijeme boravila u uredu, time da su boravili i drugi djelatnici kad nisu išli na rasprave, da su postojale postojale table odvjetničkog društva, na ulazu u zgradu, da je tabla bila uočljiva kao i da je oznaka odvjetničkog društva bila i na portafonu.

26. Sud je prihvatio iskaz svjedokinje kao istinit i logičan, obzirom da ne postoje kontradikcije sa iskom tužitelja, odnosno sukladno su iskazivali da je odvjetničko društvo počelo koristi prostor u 2007.g., time da nije proturječja sa dokumetnacijom koja je dostavljena u spis.

27. Iz iskaza svjedoka EM (list 260 spisa)proizlazi da je svjedok u svom iskazu naveo da je u zgradi od d 2008.g. da je predstavnik stanara zadnjih sedam godina, da ima saznanja da je u prostoru odvjetničkom društvom, da ima saznanja da se tamo nalaze od 2008. kada je on u toj zgradi, da su plaćali režije, pričuvu, čišćenje, da se na zgradi nalaze table na oba ulaza u zgradu, da nitko nije smetao tužitelja u posjedovanju nekretnine, kao i da nitko nije osporavao vlasništvo ili posjed.

28. Sud je prihvatio iskaz svjedoka kao istinit i logičan, obzirom da je svjedok imao neposredna saznanja o vlasništvu i posjedu nekretnine, postojanju tabli kao i okolnosti tko je plaćao troškove pričuve za navedenu nekretninu, time da je iskaz dan u skladu s dokumetnacijom u spisu koje je dostavljena, i iskazima danim tijekom postupka.

29. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

30. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se ovrha koja se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem Ovrj-1865/11 proglasi nedopuštenom te se da se ovrhovoditelju zabrani poduzimanje daljnjih radnji.

31. U postupku su utvrđene sljedeće činjenice:

- da je između prednika drugotuženika (kao prodavatelja) i društva WEBER ESKAL d.o.o. zaključen Ugovor o kupoprodaji stana broj 2004/1/1 od 8. siječnja 2004., kojim je WEBER ESKAL d.o.o. postao suvlasnik dijela nekretnine, 3-sobni stan tip 3S, ulaz 1. kat 1. stan broj 4, površine 72,62 m 2 .

- da je temeljem Ugovora kupoprodaji stana od 17. listopada 2005. to trgovačko društvo prodalo stan IM

- da je Odlukom o unosu imovine u j.t.d. Farčić&Šarušić od **.**.2007. SM i Odvjetničko društvo FARČIĆ&ŠARUŠIĆ, sa sjedištem u [adresa],, upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, sklopilo 31. prosinca 2007. ugovor o unosu imovine u j.t.d. FARČIĆ&ŠARUŠIĆ, time da je predmet toga Ugovora unos stvari-nekretnina u j.t.d.

FARČIĆ&ŠARUŠIĆ, a u svrhu povećanja osnivačke glavnice društva, odnosno osnivačkog uloga člana društva SM.

- da je u zemljišnoj knjizi pod brojem Z-21137/11 od 22. travnja zabilježena Ovrha na temelju rješenja o ovrsi Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr- 5681/10 od 14. travnja 2011.

- da je tužitelj zatražio upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama 8. lipnja 2015. i to na temelju presude na temelju priznanja broj P-1442/2014 od 19. ožujka 2015.

- da se tužitelj nalazi u posjedu sporne nekretnine od 2007. godine, time da iz suglasnih iskaza proizlazi da tužitelje nitko nije ometao u posjedu, niti postavljao pitanje vlasništva tužitelja, kao i naznaci da nekretninu koristi odvjetničko društvo

32. Odredbom članka 166. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“; broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014 dalje: ZV) propisano je onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnjevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju.

33. Da bi ovrhovoditelj mogao ostvariti svoje pravo na namirenje, nužno je da na nekretnini koja je predmet ovrhe nije došlo do promjene prava vlasništva prije nego što je došlo do zabilježbe ovrhe u zemljišnim knjigama.

34. U postupku je utvrđeno da je do prijenosa prava vlasništva spornih nekretnina na tužitelja došlo valjanim pravnim poslovima, da je tužitelj u posjedu sporne nekretnine, slijedom čega tužitelj ima zakonit, istinit i pošten posjed nekretnine, jer ima valjanu pravnu osnovu stjecanja i zakonit način stjecanja.

35. Odredbom čl. 55. OZ-a propisano je da osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu, može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha u tom predmetu proglasi nedopuštenom. Podnošenje tog prigovora ne sprječava provedbu ovrhe.

36. Odredbom 56. OZ-a propisano je da, ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne očituje o prigovoru, ili ako se jedna stranka usprotivi prigovoru sud će podnositelja rješenjem uputiti da protiv stranaka u roku od 15 dana pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe, na tom predmetu, nedopuštenom, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost prigovora, pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako činjenice na kojima se temelji prigovor treće osobe nisu opće poznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama.

37. Odredbom čl. 79. OZ-a određeno je da čim sud donese rješenje o ovrsi, zatražit će da se u zemljišnim knjigama upiše zabilježba ovrhe, i tom zabilježbom ovrhe ovrhovoditelj stječe pravo da svoju tražbinu namiri iz nekretnine (pravo na namirenje) i u slučaju da treća osoba kasnije stekne vlasništvo te nekretnine.

38. Kada je tužitelj istinit, zakoniti i pošten posjednik sporne nekretnine, kada se sukladno odredbi čl. 166. ZV ima smatrati predmnijevanim vlasnikom, prema ocjeni ovoga suda, provođenjem ovrhe protiv osobe koja je samo formalni vlasnik sporne nekretnine, zadire se u pravo na mirno uživanje dobara tužitelja kao treće osobe pa stoga sukladno odredbi čl. 1. Protokola 1. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ –„Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99, 14/92, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10) ima pravo na zaštitu svog prava protiv ovrhovoditelja i upisanog vlasnika sporne nekretnine.

39. Kako je u postupku utvrđeno da je tužitelj predmnijevani vlasnik u smislu čl. 166. ZV-a, ima pravo u skladu s odredbom čl. 55. i čl. 56. OZ-a tražiti da se ovrha na spornoj nekretnini proglasi nedopuštenom.

40. S obzirom na navedeno, odlučeno je kao u izreci presude.

41. Temeljem odredbe čl. 154. i 155. st 1. ZPP-a, "Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022,155/23) Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika "Narodne novine" br. 138/2023 ) tužitelju je priznat trošak pristupa na pripremno ročište dana 7. prosinca 2016. (Tbr.9.st.1.) 100 EUR, trošak sastava podneska od 15. prosinca 2016. (Tbr.8.st.l. ) kojim se tužitelj očitovao na navode tuženika, i dostavio dokumetaciju na kojoj temelji svoj tužbeni zahtjev 100 EUR, trošak pristupa pristupa na pripremno ročište dana 9. veljače 2017. (Tbr.9.st.1.) 100 EUR, trošak sastava podneska od 23. svibnja 2017. (Tbr.8.st.1.) 100 EUR, trošak pristupa na ročište dana 25. svibnja 2017. (Tbr.9.st.1) 100 EUR, trošak pristupa na ročište dana 9. lipnja 2017. (Tbr.9.st.1) 100 EUR, trošak sastava žalbe (Tbr.8.st.1.) 100 EUR, pristupa na ročište dana 19. veljače 2024. (Tbr.9.st.1) 100 EUR, pristupa na ročište dana 23. svibnja 2024. (Tbr.9.st.1) 100 EUR, trošak pristupa na ročište dana 5. rujna 2024. (Tbr.9.st.5.) 25 EUR, trošak pristupa na ročište dana 4. listopada 2024. (Tbr.9.st.5.) 25 EUR, trošak pristupa na ročište dana 15. studenog 2024. (Tbr.9.st.5.) 25 EUR, trošak pristupa na ročište dana 18. prosinca 2024. (Tbr.9.st.1) 100,00 EUR, ukupno 1.075,00 kn, uvećano za pripadajući PDV 25%, odnosno 268,75 eur, te je tužitelju je priznat trošak sudskih pristojbi u visini od od 92,90 eur ( pristojba na presudu 26,54 eur, pristojba na žalbu 53,09 eur i 13,27 eur, pristojba na rješenje ), time da je visina pristojbe utvrđena je u skladu s odredbama Zakona o sudskim pristojbama i Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi "Narodne novine" br. 53/2019., 92/2021., 37/2023 ), odnosno tužitelju je priznat trošak postupka u iznosu od 1.436,65 eur, slijedom čega je odlučeno kao pod toč. II izreke.

42. Tuženik pod IV, odnosno ISTO d.d. u stečaju, Varaždin, je na ročištu održanom dana 19. veljače 2024. priznao tužbeni zahtjev (list 240,241 spisa) odnosno ničim nije utjecao povećanje troškova ovog postupka slijedom čega IV-tuženik nije obvezan na plaćanje troškova postupka, u skladu s odredbom čl. 157 ZPP-a, nije obvezan za plaćanje troškova postupka.

43. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka za pristup na ročište za objavu presude dana 14. srpnja 2017. (Tbr.9.st. 3.), obzirom da tužitelj nije pristupio na na navedeno ročište 50 EUR, kao i za trošak sastava podneska od 28. listopada 2021. (Tbr.8.st.1.) kojim je tužitelj izvijestio sud da je izvršio uplatu na račun Narodnih novina, slijedom čega sud smatra da taj podnesak nije bio neophodan za vođenje ovog postupka 100 EUR, 150,00 eur, uvećan za pripadajući PDV 25%, odnosno 37,50 eur, ukupno 187,50 eur, slijedom čega je odlučeno kao pod toč. III izreke

U Zagrebu, 3. veljače 2025.

Sudac:

Hrvoje Lukšić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 8 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem ovog suda (elektronički, putem informacijskog sustava e-Komunikacija ovog suda, ako su podnositelji odvjetnici i pravne osobe, a fizičkom predajom podneska putem pošte ili u sudskoj pisarnici ako su podnositelji fizičke osobe).

DNA:

1. Tužitelj po punomoćniku

3. I-tuženik JM, Koska, [adresa], po punomoćniku

4. II- RM, Koska, [adresa], po punomoćniku

2. III Tuženik, po privremenom zastupniku odvjetnik Hrvoje Ladan

5. IV tuženik ISTO dioničko društvo za usluge u stečaju