Republika Hrvatska
Općinski sud u Crikvenici
Kralja Tomislava 85A,
HR-51260 Crikvenica
Poslovni broj Pp-416/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Crikvenici, po sucu tog suda Gordani Vulić Pavlović, uz sudjelovanje Melite Mrakovčić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene OOF, zbog djela prekršaja iz odredbe članka 149. stavka 23. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine broj 19/22. i 59/23, dalje ZZP), u povodu podnijetog optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Služba nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga, klasa: 336-02/23-02/663, urbroj: 443-02-02-02-23-2 od 12. travnja 2023., nakon javne i glave rasprave održane dana 29. siječnja 2025. u prisutnosti okrivljenika i odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, objavljene dana 3. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Okrivljena OOF, od oca O i majke R, rođena u [adresa] dana 5.2.1976., OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, SSS, zaposlena u vlastitom obrtu [obrt] u [adresa], s mjesečnim primanjima s osnova plaće od oko 1.500,00 eura, oženjena, majka jednog djeteta, nije vlasnica nekretnina, a od vrjednijih pokretnina vlasnik je OA marke Audi Q3 staro cca 8 godina, OA marke Mercedes GLE g. proizvodnje 2022. i mopeda marke Energy staro cca 10 godina, ranije prekršajno i kazneno neosuđivana, nije u tijeku drugi prekršajni niti kazneni postupak,
temeljem odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)
oslobađa se optužbe
da je
utvrđeno inspekcijskim nadzorom obavljenim od strane turističkog inspektora Državnog inspektorata Područnog ureda Rijeka dana 1. veljače 2023. godine, u poslovnim prostorijama ugostiteljskog objekta Caffe bara Leut u [adresa], a koji posluje u sklopu obrta [obrt], vl. OOF, [adresa], prilikom pružanja ugostiteljskih usluga koristila nepoštenu odnosno agresivnu poslovnu praksu zabranjenu odredbama čl. 33., čl. 34., čl. 35., čl. 38. i čl. 39. t. 3. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine broj 19/22, u daljnjem tekstu ZZP), čime je počinila prekršaj iz članka 149. stavka 1. točke 49. ZZP-a za koji je propisana novčana kazna u članku 149. stavku 3. ZZŠ-a za fizičku osobu – trgovca. Nedopuštenu odnosno agresivnu poslovnu praksu je koristila u odnosu prema potrošačima na način da je za ugostiteljske usluge koje pruža u ugostiteljskom objektu Caffe baru Leut u [adresa], a koji posluje u sklopu obrta [obrt], vl. OOF, [adresa], neopravdano povećala maloprodajne cijene nakon 31. prosinca 2022. godine pri čemu je dovela potrošače u nepovoljniji financijski položaj, koristeći uvođenje eura dana 1. siječnja 2023. godine kao službene valute te okolnosti u kojima se potrošači nalaze, a koje okolnosti su bitno utjecale na odluku potrošača pri kupnji ugostiteljskih usluga i to kako slijedi:
Ugostiteljska usluga
Računi 31.12.2022
Računi 01.02.2023.
Računi 07.02.2023.
Cjenik 01.01.2023.
Cjenik 07.12.2023.
MACCHIATO
15,00 kn (rbr. 35292/1/1)
2,10 eura (rbr. 1165/1/1)
1,85 eura (rbr. 1477/1/1)
2,10 eura/15,82 kn
1,85 eura/14,00 kn
CAPUCCINO MACCHIATO
16,00 kn (rbr. 35270/1/1)
2,30 eura (rbr. 1162/1/1)
2,12 eura (rbr. 1477/1/1)
2,30 eura/17,33 kn
2,12 eura/16,00 kn
COCA-COLA 0,25 l
23,00 kn (rbr. 35272/1/1)
3,05 eura (rbr. 1479/1/1)
3,20 eura/24,11 kn
3,05 eura/23,00 kn
PELINKOVAC
2,40 eura/18,08 kn
2,25 eura/17,00 kn
KARLOVAČKO 0,5 l
29,00 kn (rbr. 35342/1/1)
4,00 eura/30,14 kn
3,84 eura/29,00 kn
Ugostiteljska usluga
Razlika u cijeni usluge 2022.-2023. g. (kn)
Postotak povećanja cijene
MACCHIATO
0,82
5,47%
CAPUCCINO MACCHIATO VELIKI
1,33
8,31%
COCA-COLA 0,25 l
1,11
4,83%
KARLOVAČKO 0,5 l
1,14
10,53%
inspekcijskim nadzorom obavljenim dana 7. veljače 2023. godine utvrđeno je da je okrivljena, sukladno Zaključku Vlade RH o provedbi načela zabrane neopravdanog povećanja cijena od 5. siječnja 2023. godine, revidirala maloprodajne cijene svojih ugostiteljskih usluga, i to kako su iste određene naviše do visine maloprodajnih cijena koje su vrijedile na dan 31. prosinca 2022. godine.
I Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, dostavio je ovomu sudu optužni prijedlog klasa: 336-02/23-02/663, urbroj: 443-02-02-02-23-2 od 12. travnja 2023. radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljena u svojoj obrani iznosi da je matematički možda kriva za djelo za koje se optužuje do kojega zaključka inspektorica došla usporedbom cijena pojedinih pića na dan 31.12.2022. u odnosu na dan 1.2.2023. kada je pristupila nadzoru. Odmah po dolasku iste, kada ju je na to upozorila, vratila je ranije cijene. Nije postojala namjera poslovanja s nepoštenom poslovnom praksom. Ranije da nisu imali nikakva ograničenja oko određivanja cijene svojih usluga te je isto ovisilo o više faktora. Kako su joj se troškovi povisili u smislu informatike, knjigovodstva i sl., uredili su cijene po sistemu zaokruživanja na način da ih nisu ostavili po preračunu u eure u onom decimalnom broju kako bi to ispalo nego smo ih zaokružili na više. Upravo u tomu dijelu da ju je upozorila inspektorica na pogrešku nakon kojega upozorenja su cijene vratili na staro, odmah drugi dan. Ona da je nositelj obrta, ali da cijene uređuje u dogovoru sa svojim djelatnicima s kojima se savjetuje, a koji su i sami predložili za pojedine usluge povećanje od par centi koje bi zapravo u naravi predstavljalo njihovu dodatnu zaradu s osnove napojnice. Molim da sud prilikom odlučivanja o krivnji uzme u obzir činjenicu da do sada nije osuđivana, da graška nije napravljena s namjerom te da nije nikoga posebno oštetila, te da je sve ispravljeno odmah drugi dan.
3. Tijekom postupka pregledana je i pročitana zapisnik o obavljenom insp. nadzoru od 1.2.2023. i 7.2.2023., rješenje Ureda za turizam, Ispostava Crikvenica od 7.6.1999., rješenje Službe za gosp., Ispostava Crikvenica od 30.6.2004., preslika računa ugo. objekta Leut od 1.2.2023., preslika računa ugo. objekta Leut od 7.2.2023., preslika računa ugo. objekta [obrt] od 1.1.2023., obavijest o počinjenom prekršaju, izvadak iz prekršajne evidencije, usmena obrana okr
4. Temeljem cjelokupno provedenog dokaznog postupka djelo koje se okrivljenoj stavlja na teret nije po propisu nije prekršaj.
4.1. Naime, člankom 149. stavkom 1. točkom 49. i stavkom 3. ZZP-a propisano je da će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kazniti za prekršaj trgovac – fizička osoba ako se koristi praksom koja je nepoštena u smislu članaka 34. do 40. ZZP-a.
4.2. Optužnim prijedlogom se okrivljena tereti da je postupila protivno člancima 33., 34., 35., 38., i 39. točka 3. ZZP.
4.3. Člankom 33. ZZP propisano je da je nepoštena poslovna praksa zabranjena.
4.4. Člankom 34. ZZP propisano je da je poslovna praksa nepoštena: - ako je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i - ako, u smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača kojemu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena. Poslovna praksa koja će vjerojatno bitno utjecati na ekonomsko ponašanje samo jasno odredive skupine potrošača koji su zbog tjelesnih ili duševnih mana, dobi ili lakomislenosti posebno osjetljivi na određenu poslovnu praksu ili određeni proizvod, i to na način koji je trgovac mogao razumno predvidjeti, procjenjivat će se iz perspektive prosječnog člana te skupine potrošača. Ta odredba ne utječe na dopuštenost korištenja uobičajene i zakonite promidžbene prakse preuveličavanja ili davanja izjava za koje se ne očekuje da budu shvaćene doslovno. Nepoštenom poslovnom praksom posebno se smatra: - zavaravajuća poslovna praksa i - agresivna poslovna praksa.
4.5. Člankom 35. ZZP-a propisano je da se poslovna praksa smatra zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. ovoga članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Te okolnosti na koje se zavaravajuća poslovna praksa odnosi jesu: 1. postojanje ili priroda proizvoda, 2. osnovna obilježja proizvoda, kao što su njegova dostupnost, koristi, rizici, izvedba, sastav, pripadci, postojanje postprodajne pomoći potrošaču i sustava rješavanja pritužbi, metode i datum izrade ili nabave, dostava, podobnost za ostvarivanje svrhe, način korištenja, količina, specifikacija, zemljopisno ili tržišno podrijetlo, rezultati koji se očekuju od njegove uporabe ili rezultati i bitni pokazatelji testova ili provjera provedenih na proizvodu, 3. opseg obveza trgovca, motivi poslovne prakse te priroda postupka prodaje, bilo koja izjava ili simbol koji se odnosi na izravno ili neizravno sponzorstvo ili odobrenje trgovca ili proizvoda, 4. cijena proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijenu, 5. potreba servisiranja, rezervnih dijelova, zamjene ili popravka, 6. priroda, obilježja i prava trgovca ili njegova zastupnika, kao što su njegov identitet, imovina, kvalifikacije, status, odobrenja, članstvo u određenim udruženjima ili povezanost s nekim drugim subjektima, njegovo industrijsko, komercijalno ili drugo intelektualno vlasništvo, nagrade i priznanja, 7. prava potrošača, uključujući prava koja potrošač ima na temelju pravila o odgovornosti za materijalne nedostatke i 8. rizici kojima potrošač može biti izložen. Poslovna praksa se smatra zavaravajućom ako, u konkretnom slučaju uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja, prosječnog potrošača navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio, a uključuje: 1. bilo koji oblik stavljanja proizvoda na tržište, uključujući i usporedno oglašavanje koje dovodi do poistovjećivanja tog proizvoda s nekim drugim proizvodom, žigom, zaštićenim imenom ili drugim znakom raspoznavanja konkurenta na tržištu, 2. nepoštivanje obveza, od strane trgovca, koje proizlazi iz pravila postupanja trgovaca koja ga obvezuju, uz pretpostavku da ta obveza ne predstavlja tek namjeru, već je riječ o čvrstoj obvezi koju je moguće provjeriti te uz pretpostavku da je trgovac u okviru poslovne prakse naznačio da je vezan tim pravilima postupanja, 3. svako stavljanje robe na tržište Republike Hrvatske uz tvrdnju da je identična robi stavljenoj na tržište u drugim državama članicama iako se ta roba značajno razlikuje po sastavu ili obilježjima, osim ako je to opravdano legitimnim i objektivnim kriterijima.
4.6. Člankom 38. ZZP propisano je da se poslovna praksa smatra agresivnom ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja prosječnog potrošača u vezi s proizvodom te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.
4.7. Dok je člankom 39. točkom 3. ZZP propisano da prilikom odlučivanja o tome je li u poslovnoj praksi korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući silu ili prijetnju ili nedopušten utjecaj, vodit će se računa o tome je li trgovac iskorištavao nesretne ili druge okolnosti u kojima se potrošač nalazio, a koje su bile tolikog značenja da su umanjile sposobnost potrošača da razumno rasuđuje, a trgovac je bio svjestan da će te okolnosti utjecati na odluku potrošača u odnosu na proizvod.
5. Imajući u vidu odredbe ZZP i Direktive 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi) (Tekst značajan za EGP) (SL L 149, 11. 6. 2005.) te činjenični opis djela sud smatra u činjeničnom opisu dijela nisu opisana bitna obilježja zavaravajuće poslovne prakse.
5.1. Dakle poslovna praksa se smatra zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u članku 35. stavak 2. ZZP, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.
5.2. Poslovna praksa smatra se agresivnom ako u danom činjeničnom okviru, uzimajući u obzir sva njegova obilježja i okolnosti, uznemiravanjem, prisilom, uključujući uporabu fizičke sile te nedopuštenim utjecajem u znatnoj mjeri narušava ili je vjerojatno da će u znatnoj mjeri narušiti slobodu izbora prosječnog potrošača odnosno njegovo postupanje u vezi s proizvodom te ga na taj način navodi ili je vjerojatno da će ga navesti na donošenje odluke o poslu koju inače ne bi donio.
5.3. Sud Europske unije je u predmetu C-295/16 od 19. 10. 2017. presudio da Direktiva uvodi potpuno usklađivanje pravila o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnih subjekata prema potrošačima, i da države članice stoga ne mogu usvojiti, kao što se izričito predviđa člankom 4. te Direktive, strože mjere od onih koje su predviđene navedenom Direktivom, čak ni u svrhu osiguranja više razine zaštite potrošača.
5.4. Slijedom navedenog u činjeničnom opisu izvršenja prekršaja nisu navedene odlučne činjenice koje čine činjenični supstrat zavaravajuće, odnosno agresivne poslovne prakse opisane u ZZP-u odnosno Direktivi jer djelo opisano na način kako je to učinio tužitelj po propisu nije prekršaj. Povećanje cijena uslijed promjene valute, samo po sebi, ne predstavlja nedopušten utjecaj na potrošača za koji je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o koju inače ne bi donio. Uvođenje eura nije ona "nesretna ili druga okolnost" kakvu u vidu ima članak 39. točke 3. ZZP koja bi bila tolikog značenja da je mogla umanjiti sposobnost potrošača da razumno rasuđuje. Naime, promjena službene valute, pored pripremnih radnji koje su obavljene prije uvođenja eura i na samom početku njegove uporabe, nije takva okolnost koja bi mogla umanjiti sposobnost prosječnog potrošača da razumno rasuđuje i da primijeti povećanje cijena, pogotovo kod obveze dvojnog iskazivanja cijena prije i nakon 1. 1. 2023. (presuda Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj Ppž-1480/2024 od 28. 02. 2024.).
5.5. Dakle, činjenični opis u svojem sadašnjem obliku ne sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje optuženog prekršaja pa se ne radi o prekršaju, slijedom čega je donijeta oslobađajuća presuda okrivljene.
6. Kako je okrivljena oslobođena od optužbe temeljem odredbe članka 182. točke 1.PZ, to je u smislu citiranih zakonskih odredbi iz točke II. izreke odluke odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
7. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.
U Crikvenici 3. veljače 2025.
Zapisničar
Sudac
Melita Mrakovčić
Gordana Vulić Pavlović
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.
DNA:
- ovlašteni tužitelj Državni inspektorat
- okrivljenik
