Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Pp-2400/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Nadi Šumiga, uz sudjelovanje zapisničarke Elizabete Golec, u prekršajnom postupku pokrenutom protiv okrivljenice RB iz [adresa], zbog povrede odredbe iz čl. 10. st. 1. toč. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ br. 70/17, 126/19 ,84/21 i 36/24), povodom optužnog prijedloga Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Ivanec Klasa: 211-07/24-5/21245, Urbroj: 511-14-06-24-1 od 07. kolovoza 2024., u redovnom postupku nakon održane glavne rasprave dana 03. veljače 2025. u nazočnosti okrivljene a bez nazočnosti tužitelja na temelju članka 179. st. 1., 2. i 3. i čl. 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/2022) istog dana javno objavio i

p r e s u d i o je

Okrivljena RB, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.2002. u [adresa], kći R i ĆB, djev. Ć, s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, sa završenom SSS, trenutno studentica graditeljstva, povremeno radi preko student servisa, sa mjesečnim primanjima u iznosu od 300-400 eura, neudata, bez djece, prekršajno nekažnjavana

k r i v a j e

I.što se dana 15. srpnja 2024. oko 19,00 sati u sobi obiteljske kuće u mjestu [adresa], nasilno ponašala u obitelji prema svojoj majci ĆB (rođ. **.**.1977.), i to na način da je činila psihičko i fizičko nasilje te prilikom razgovora sa majkom istu je uhvatila za vrat i srušila na krevet pritom joj govoreći: "Marš van iz kuće, nemaš kaj tu tražiti, idi kod svog jebača i sl.", a što je kod iste prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost

II.čime je okrivljena počinila prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, radi čega se temeljem citiranog propisa i članka, primjenom članka 37. Prekršajnog zakona

III.

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 50,00 (pedeset) eura

Okrivljena je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude. Okrivljena se upozorava sukladno čl. . 3. Prekršajnog zakona da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene kazne smatrat će se da je izrečena novčana kazna uplaćena u cijelosti. Ukoliko okrivljena u određenom roku izrečenu novčanu kaznu ne plati, ista će se temeljem odredbe čl. 34. Prekršajnog zakona, izvršiti prisilnim putem. Ako se novčana kazna u cijelosti ili djelomično ne naplati ni prisilno u roku od 2 godine od kad je nadležno tijelo za prisilnu naplatu primilo za to zahtjev, ista će se zamijeniti posebnim Rješenjem, a u skladu s odrednom čl. 34. Prekršajnog zakona. Okrivljena je dužna novčanu kaznu uplatiti putem priložene uplatnice.

IV.Temeljem čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona okrivljena se u cijelosti oslobađa od plaćanja troškova prekršajnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovom sudu podnio optužni prijedlog protiv okrivljene zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Na okolnosti podnijetog optužnog prijedloga u redovnom postupku na glavnu raspravu pozvana je okrivljena, žrtva nasilja u obitelji ĆB te predstavnik tužitelja. Budući da su žrtvi nasilja u obitelji ĆB u više navrata slani pozivi za glavnu raspravu te su se isti vraćali neuručeni a predstavnik tužitelja također nije pristupio na glavnu raspravu ista je održana u skladu s čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona održana bez njihove nazočnosti.

Ispitana u tijeku postupka okrivljena RB iskazala je kako je u obitelji živjela sa majkom i još dvoje mlađe braće, budući da joj je otac umro 2015. godine te od tada vladaju loši obiteljski odnosi sa majkom. Tvrdi kako je majka često po noći znala odlaziti iz kuće, a oni kao djeca ostajali su sami, tako da je između ostalog i 30.06.2024. otišla, a da ona niti mlađa braća nisu znali kuda te je između ostalog zvala OB Varaždin da li imaju saznanja da li je na poslu jer je u međuvremenu čula od mlađe polusestre da se ista nalazi u Červaru jer da ju je uputila bolnica na rad, a što nije bilo točno jer je neposredno pitala u OB Varaždin. Kući se vratila 13. srpnja 2024., čime je ona bila silno uznemirena kao i njezini brat i polusestra. Tražila je objašnjenje zašto ostavlja maloljetnu djecu samu kod kuće, zašto ih napušta, pri čemu je došlo do verbalnog sukoba, budući da joj ista nije željela odgovarati na postavljena pitanja. Stoga je tom zgodom u silnom revoltu istu rukama uhvatila za vrat i srušila na krevet te joj je iskazivala zbog silne uznemirenosti i njezinog lošeg ponašanja prema njoj i braći da može ići iz kuće, budući da je i prije često odlazila te joj je iskazala: "marš van iz kuće, nemaš kaj tu tražiti, idi kod svoj jebača i sl.", samim time što je znala da ista ima novog partnera unazad nekoliko mjeseci prije kritičnog događaja, čime ju je majka također uznemiravala. Vidjela je da je majka bila zbog naprijed navedenih okolnosti uznemirena, stoga je napustila kuću i nije se više vraćala. Budući da se duže vrijeme nije vraćala u obiteljsku kuću posebice malodobnoj djeci, zvala je policijsku postaju Ivanec te istu prijavila kao nestalu osobu nakon čega se ista javila policiji 02. kolovoza 2024. Međutim, njoj i braći nije se javila. Kasnije je saznala da je ista napustila RH te otišla sa novim partnerom u Republiku Njemačku, nakon čega s njom nije bila u nikakvom kontaktu kao ni njezin brat i polusestra. Žao joj je za počinjeni prekršaj, obećava da se isti ili slični prekršaj više neće ponoviti te napominje da je prekršaj počinila pod naprijed navedenim okolnostima te u silnom strahu i uznemirenosti zbog naprijed navedenog ponašanja majke. Smatra da joj nije potrebno izricati predloženu zaštitnu mjeru psihosocijalnog tretmana jer neće ponoviti isti prekršaj.

3. U tijeku postupka pročitano je: izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji sastavljen od PP Ivanec dana 02.8.2024., zapisnik o ispitivanju osumnjičene RB i svjedokinje ĆB sastavljeni od PP Ivanec od 02.8.2024., zahtjev za izricanje zaštitne mjere, obavijest žrtvi nasilja u obitelji, obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja na ime okrivljene sastavljen od PP Ivanec, te izvod iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije iz kojeg je razvidno da je okrivljena nije bila osuđivana.

4. Temeljem provedenog postupka, u skladu s čl. 179. st. 5. Prekršajnog zakona, analizirajući i ocjenjujući obranu okrivljene, uvidom i čitanjem u spis podnijetih materijalnih dokaza, pojedinačno i u njihovoj međusobnoj vezi, nedvojbeno proizlazi zaključak da su u ponašanju okrivljene ostvareni svi bitni elementi obilježja prekršaja za koji se teret jer se kao član obitelji - kći - nasilno ponašala u obitelji prema svojoj majci.

5. Odlučne činjenice za koje se okrivljena tereti nalaze se dokazane temeljem okolnosnog, jasnog i izričitog priznanja, a kojem subjektivnom iskazu sud nije imao razloga ne povjerovati budući da je ista neposredno uvjerljivo i logično iskazivala u svezi navoda za koji se tereti te se njezin subjektivni iskaz međusobno podudara i nadopunjuje sa podnijetim u spis materijalnim dokazima, a u koje je sud izvršio uvid i pročitao ih na ročištu.

6. Okolnosti koje okrivljena iznosi u svojoj obrani, ukoliko i u potpunosti odgovaraju istini, ne mogu istu opravdati za protupravno postupanje u mjeri da se ista ne proglasi krivom za takvo činjenje, jer iste ne ukazuju na postojanje takvih okolnosti koje bi dovele do bitno drugačije ocjene provedenog postupka samim time što ne postoji opravdanje za vršenje bilo kakvog oblika nasilja nad drugim članom obitelji, stoga nisu od bitno odlučujućeg značaja za isključenje prekršajne odgovornosti okolnosti pod kojima je došlo do počinjenja prekršaja, a koje su prema iskazu okrivljene uzrokovale kritični događaj, jer za počinjenje nasilja u obitelji, nema nikakvog opravdanja. Navedene okolnosti, koje su prema iskazu okrivljene uzrokovale kritični događaj trebalo je riješiti na primjereniji način bez prouzročenja osjećaja straha, osobne ugroženosti, povrede dostojanstva odnosno bez grubog uznemiravanja člana obitelji.

7. Temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja nedvojbeno se utvrđuje da je okrivljena postupala kritičnog dana i sata na nedozvoljen način, a kojem su prethodili loši obiteljski odnosi a koje okolnosti kao takve reflektirale su negativizmom, a što se očitovalo kao nasilno ponašanje u obitelji. Nasilno ponašanje očitovalo se u činjenici što se okrivljena kritične zgode nasilno ponašala u obitelji na način decidirano opisan u izreci ove presude, a što predstavlja teži oblik napada na ugled, čast, povredu osjećaja oštećene kao i obitelji te isti postupci izazivaju značajniju psihičku i tjelesnu nelagodnost i grubo uznemirenje kao i posljedice kod člana obitelji u većoj mjeri. Navedeni postupci činjenja u znatnijoj mjeri odstupanju od usvojenih normi pristojnog ponašanja.

8. Okrivljena je takvim svojim nedozvoljenim ponašanjem postupila suprotno čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u kojem je decidirano propisano da nasilje u obitelji je pod točkom 1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, pod točkom 2. tjelesno kažnjavanje ili drugi način ponižavajućeg postupanja prema djeci, pod točkom 3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenosti, pod točkom 4. spolno uznemiravanje, pod točkom 5. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenje zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanje, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrb o djeci, te pod točkom 6. zanemarivanje potreba osoba sa invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njeno dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne i duševne patnje.

9. Okrivljena je svojim ponašanjem opisanim u izreci ostvarila sva bitna obilježja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u kojem je decidirano propisano da tko počini nasilje iz čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

10. Okrivljenoj se za počinjeni prekršaj ne izriče ni najmanja propisana novčana kazna već se istoj primjenom članka 37. Prekršajnog zakona izriče ublažena novčana kazna imajući u vidu da počinjenim prekršajem nisu nastale teže posljedice a također imajući u vidu u skladu s čl. . 2. Prekršajnog zakona sve olakotne i otegotne okolnosti.

11. Kao olakotna okolnost kod okrivljene uzela se u obzir činjenica priznanja prekršaja, činjenica dosadašnjeg nekažnjavanja, što je studentica sa povremenim prihodima koje ostvaruje putem studentskog servisa te posebice okolnosti pod kojima je došlo do počinjenja prekršaja, dok se za otegotnu okolnost kod okrivljene uzela u obzir težina prekršaja.

12. Kazna je individualizirana, primjerena djelu i počinitelju, stoga se smatra da će se istima postići svrha kažnjavanja, te da se prekršaj iste ili slične vrste neće ponavljati.

13. Okrivljenoj se ne izriče predložena zaštitna mjera, od strane podnositelja optužnog prijedloga, obveznog psihosocijalnog tretmana budući da je navedena mjera predložena paušalno i neargumentirano, posebice imajući u vidu načelo razmjernosti, objektivne i subjektivne okolnosti samog konkretnog događaja i okrivljene, a također imajući u vidu činjenicu da okrivljena do sada nije bila pravomoćno prekršajno kažnjavana ni za koju vrstu prekršaja, odnosno da je prvi puta prijavljena za prekršaj nasilja u obitelji tako da sud smatra da i bez izricanja predložene zaštitne mjere može se ostvariti svrha kažnjavanja.

14. Temeljem čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona okrivljena se u cijelosti oslobađa od plaćanja troškova prekršajnog postupka budući da je bez prihoda, nezaposlena, povremeno radi putem student servisa te bi se izricanje troškova prekršajnog postupka negativno odrazilo na njezinu egzistenciju, a sam postupak prisilne naplate bio bi neizvjestan.

U Varaždinu 03. veljače 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Elizabeta Golec, v.r.

Nada Šumiga, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana nakon primitka presude. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, pismeno u dva istovjetna primjerka, poštom preporučeno putem ovog suda.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

1. Okrivljenoj: RB iz [adresa]

2. Ovlaštenom tužitelju: PU varaždinska, Policijska postaja Ivanec, Varaždinska 13

3. Spis, ovdje

Nakon pravomoćnosti:

1. Žrtvi nasilja: ĆB iz [adresa]

2. PU varaždinska, Policijska postaja Ivanec, Varaždinska 13- PE

3. Hrvatski zavod za socijalni rad Varaždin, Područni ured Ivanec, Đure Arnolda 11