REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž Ovr-40/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Kristini Pavičić-Sirotić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja UI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Željko Knežević, odvjetnik u Dubrovniku, protiv protivnice osiguranja NI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Doroteja Jurčić, odvjetnica u Zagrebu, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-23/2024 od 11. studenoga 2024., dana 3. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba protivnice osiguranja te se u cijelosti potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-23/2024 od 11. studenoga 2024.

II. Odbija se zahtjev protivnice osiguranja za naknadu troška žalbe, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem riješeno je slijedeće:

„I. Na temelju bjanko zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Nikše Mozare iz Dubrovnika, Vukovarska 17, pod posl. br. OV-8349/2018, dana 10. listopada 2018. godine, i bjanko zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Nikše Mozare iz Dubrovnika, Vukovarska 17, pod posl. br. OV-8695/2018, dana 22. listopada 2018. godine, a radi naplate:

- novčane tražbine predlagatelja u ukupnom iznosu od 132.722,80 EUR (999.999,94 HRK) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 21. studenog 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,

- kao i naplate troškova ovog postupka osiguranja sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja rješenja o osiguranju pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,

određuje se osiguranje

uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretnini u vlasništvu protivnice osiguranja upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to 1/2 dijela prava vlasništva kat. čest. [katastarska čestica], oznake zemljišta „[adresa], Dvorište, Pomoćna zgrada, Pomoćna zgrada, Stambena zgrada, [adresa], 7“ površine 718 m2, i s tim suvlasničkim dijelom povezanim vlasništvom posebnog dijela: „S2 na 1. katu neto korisne površine 75,39 m2, kojem pripada balkon na 1. katu neto korisne površine 0,93 m2 i balkon na 1. katu neto korisne površine 3,60 m2“ (ETAŽNO VLASNIŠTVO E-2), sa prvenstvenim redom upisa osiguranim zabilježbom pokretanja ovog postupka.

Pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi će se naznačiti ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba dopuštena (članak 297. stavak 2. OZ-a).

II. Uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju učinak da se ovrha na toj nekretnini smije provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla (članak 298. stavak 1. OZ-a).

III. Nalaže se protivnici osiguranja naknaditi predlagatelju osiguranja trošak ovog postupka osiguranja u iznosu od 2.829,31 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja rješenja o osiguranju pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 8 dana.“

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija protivnica osiguranja, iz svih žalbenih razloga. Ističe da je sud prilikom donošenja predmetnog rješenja pogrešno primijenio materijalno pravo, pogrešno utvrdio činjenično stanje i počinio apsolutno bitne povrede postupka. Tvrdi da predmetne bjanko zadužnice, i to zadužnica dužnika Ray 32 d.o.o. od 22. listopada 2018., ovjerena po javnom bilježniku Nikši Mozari pod poslovnim brojem OV-8695/2018, izdana na iznos do 500.000,00 kuna, te zadužnica dužnika-protivnice osiguranja od 10. listopada 2018. ovjerena po javnom bilježniku Nikši Mozari pod poslovnim brojem OV-8349/2018, izdana do iznosa od 500.000,00 kuna, nisu ovršne isprave niti su podobne za donošenje rješenja o osiguranju temeljem članka 296. Ovršnog zakona. To stoga što zadužnica broj OV-8695/2018 nije dostavljena u izvorniku i nije solemnizirana iz kojeg razloga se osporava vjerodostojnost takve isprave. U predmetnoj zadužnici nije naznačen vjerovnik niti visina tražbine vjerovnika pa da je nejasno o kojoj se tražbini radi. Na predmetnoj zadužnici nije iskazana klauzula pravomoćnosti i ovršnosti Stoga zaključuje da predlagatelj osiguranja nije dokazao niti čak naveo da bi i s koje osnove imao potraživanje prema dužniku Ray 32 d.o.o., a za koje potraživanje jamči ovdje protivnica osiguranja, kao jamac platac. Također, tvrdi da niti zadužnica broj OV- 8349/2018 nije ovršna isprava niti je podobna za određivanje osiguranja temeljem članka 296. Ovršnog zakona, jer nije dostavljena u izvorniku i nije solemnizirana iz kojeg razloga se osporava vjerodostojnost takve isprave. Kao dužnik u predmetnoj zadužnici navedena je protivnica osiguranja, dok je ista potpisana od strane društva Ray 32 d.o.o., iz kojeg razloga predmetna isprava nema niti propisani oblik zadužnice, niti postoji povezanost između osobe dužnika i davatelja zadužnice. U predmetnoj zadužnici nije naznačen vjerovnik niti visina tražbine vjerovnika, iz kojeg razloga je nejasno o kojoj se tražbini radi, a na predmetnoj zadužnici nije iskazana klauzula pravomoćnosti i ovršnosti. Smatra da predlagatelj nije niti učinio vjerojatnim da ima potraživanje prema protivnici osiguranja osobno, a čak i da ga ima, ne bi takvo potraživanje mogao naplaćivati, pa time niti osiguravati temeljem ove zadužnice, budući da je zadužnica potpisana od strane društva Ray 32 d.o.o. Tvrdi da je sud prvoga stupnja propustio utvrditi da li su predmetne zadužnice uistinu bjanko zadužnice, odnosno da li sadrže sve potrebne podatke da bi se takvima smatrale. Osporava i odluku o troškovima postupka.

Obzirom na navedeno, predlaže da sud drugoga stupnja njegovu žalbu uvaži, predmetno rješenje ukine i odbije prijedlog predlagatelja te naloži zemljišno knjižnom sudu da izvrši brisanje provedene uknjižbe založnog prava. Potražuje troškove žalbe.

3. Žalba protivnice osiguranja nije osnovana.

4. Predlagatelj osiguranja u ovom predmetu zahtjeva osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnice osiguranja u smislu odredbe članka 296. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 06/2024. - dalje: OZ), kojom je propisano da na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja.

4.1. Ovršne isprave na kojima predlagatelj osiguranja temelji svoj prijedlog, odnosno iz kojih tvrdi i dokazuje da proizlazi njegova novčana tražbina, na dvije bjanko zadužnice, i to bjanko zadužnica potvrđena kod javnog bilježnika Nikše Mozare iz Dubrovnika, pod poslovnim brojem OV-8349/2018 dana 10. listopada 2018. i bjanko zadužnice potvrđena kod javnog bilježnika Nikše Mozare iz Dubrovnika pod poslovnim brojem OV-8695/2018 dana 22. listopada 2018. Navedene zadužnice predlagatelj osiguranja je dostavio u originalu (stranica 36 do 42 spisa). Iz sadržaja istih proizlazi da je ovdje protivnica osiguranja u svojstvu dužnika (OV-8349/2018) i jamca platca (OV-8695/2018) dala svoju suglasnost za zapljenu svih njenih računa kod banaka i novčanih sredstava s tih računa u skladu s njenom izjavom sadržanom u toj ispravi, te da se novčana sredstva izravno s njena računa isplate vjerovniku, sve to radi naplate novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 500.000,00 kuna s pripadajućim kamatama tekućim od 21. studenoga 2023.

4.2. Postupajući po prijedlogu predlagatelja osiguranja, prvostupanjski je sud predmetnim rješenjem odredio predloženo osiguranje, obzirom je utvrdio da predlagatelj osiguranja u odnosu na protivnicu osiguranja raspolaže ovršnom ispravom kojom je utvrđena njegova novčana tražbina, da je protivnica osiguranja uknjižena kao vlasnica predmetne nekretnine, slijedom čega da su u predmetnom slučaju ispunjeni su uvjeti za zasnivanje založnog prava na nekretnini protivnice osiguranja, sve to sukladno odredbama članka 215. stavka 3. u vezi sa člankom 214. stavkom 7., člankom 296., člankom 297. i člankom 298. OZ-a.

5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda protivnice osiguranja a pazeći pri tome dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredbi ovršnog postupka (članka 365. u vezi odredbe članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. -pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP) u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da pobijano rješenje pravilno i zakonito.

5.1. Pritom, pobijano rješenje je razumljivo i nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, sijedom čega nije počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.

6. Protivnica osiguranja u žalbi protiv rješenja o osiguranju poziva se na žalbeni razlog iz članka 50. stavka 1. OZ-a. Međutim, u konkretnoj situaciji taj žalbeni razlog nije ostvaren.

6.1. Naime, zadužnice temeljem kojih je zatraženo predmetno osiguranje izdane su 22. listopada 2018. i 10. listopada 2018. pa se u odnosu na njihov sadržaj (i valjanost) primjenjuje odredba članka 215. OZ-a. Budući da je sukladno odredbi članka 215. OZ-a zadužnica valjana ukoliko sadrži javno potvrđen potpis dužnika, a potpis protivnice osiguranja na predmetnim zadužnicama potvrđen je od strane javnog bilježnika Nikše Mozara dana 22. listopada 2018. pod poslovnim brojem OV- 8695/2018 i dana 10. listopada 2018. pod poslovnim brojem OV-8349/2018, to su neosnovani žalbeni navodi kojima se osporava valjanost tih zadužnice kao ovršnih isprava, jer sukladno navedenoj odredbi OZ-a takva zadužnica ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate. Ovo neovisno da li se radi o tražbini koja se odnosi na dužnika iz predmetne zadužnice (bjanko zadužnica potvrđena pod poslovnim brojem OV-8349/2018) ili u konkretnom slučaju jamca platca (bjanko zadužnica potvrđena pod poslovnim brojem OV-8695/2018).

6.2. Predmetne bjanko zadužnice dostavljene su u izvorniku (stranica 36 do 42 spisa), potvrđene sud od strane javnog bilježnika, potpisane od strane dužnika odnosno jamca platca i to u predmetnom slučaju protivnice osiguranja, sadrže sve one elemente koje su propisane odredbom članka 215. OZ-a, pa suprotno žalbenim navodima protivnice osiguranja, one sadrže sve potrebne elemente iz kojih proizlazi njihovo svojstvo bjanko zadužnica odnosno sve propisane uvjete da bi se smatrale ovršnim ispravama podobnim za naplatu potraživanja odnosno određivanja sredstva osiguranja.

6.3. U odnosu na žalbeni navod protivnice osiguranja da predmetne zadužnice nisu opskrbljene klauzulom pravomoćnosti i ovršnosti, pa da stoga ne predstavljaju ovršnu ispravu, valja reći da taj žalbeni navod nije osnovan, jer zadužnica stječe svojstvo ovršne isprave u trenutku kada je na njoj po javnom bilježniku potvrđen potpis dužnika, na takvu ispravu ne stavlja se naknadno klauzula pravomoćnosti i ovršnosti kako to pogrešno u žalbi smatra protivnica osiguranja, jer su one to svojstvo stekle u trenutku kada je na njima po javnom bilježniku potvrđen potpis dužnika.

6.4. Predlagatelj osiguranja kao vjerovnik označen je u predmetnim zadužnicama jednako kao i njegova tražbina (500.000,00 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21. studenoga 2023.), pa stoga nije osnovan žalbeni navod protivnice osiguranja da nije jasno o kojoj se tražbini radi.

7. Uz svoj prijedlog predlagatelj osiguranja je dostavio i izvadak iz zemljišne knjiga prema kojem proizlazi da je protivnica osiguranja suvlasnica predmetnih nekretnina (stranica 18 od 19 spisa). Protivnica osiguranja svojim žalbenim navodima nije iznijela niti jedan razlog koji bi pravno negirao, sprječavao ili odgađao predmetni postupak zasnivanja založnog prava kroz njegovu uknjižbu.

8. U odnosu na tvrdnje protivnice osiguranja da predlagatelj osiguranja nije ovlašten tražiti osiguranje temeljem predmetne zadužnice jer da se tražbina odnosi na društvo Ray 32 d.o.o., valja ukazati da se radi o žalbenim razlozima iz članka 50. stavka 1. točka 7. OZ-a te (ukoliko protivnica osiguranja kod tih tvrdnji ostaje) sukladno članku 52. OZ-a odlučivanje o istima u nadležnosti je suda prvoga stupnja, pa je u daljnjem tijeku postupka u tom smislu potrebno i postupati.

9. Kako protivnica osiguranja s svojom žalbom nije uspjela u odluci o glavnoj stvari, nije osnovan njen žalbeni razlog da odluka o troškovima postupka nije pravilna niti zakonita. Naime, radi se o troškovima postupka koji su po osnovu pravilno utemeljeni na odredbi članka 14. stavak 4. OZ-a, a po visini su pravilno odmjereni sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi za troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022., 126/2022. i 138/2023.).

10. Odluka o troškovima žalbe temelji se na odredbi članka 166. stavka 1. u vezi s člankom 154. stavkom 1. ZPP-a.

U Puli-Pola 3. veljače 2025.

Sutkinja:

Kristina Pavičić-Sirotić