REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Gž-133/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji toga suda Nataše Babić, u pravnoj stvari tužitelja 1. VT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 2. ŠT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Dejana Dukića i Denisa Mišića, odvjetnici u Prelogu, protiv tuženog RT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu, Stalne službe u Prelogu poslovni broj Psp-9/2021-28 od 21. studenoga 2024., 3. veljače 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Čakovcu, Stalne službe u Prelogu poslovni broj Psp-9/2021-28 od 21. studenoga 2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem riješeno je:
„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev 1. tužitelja VT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja ŠT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] koji glasi:
„1. Utvrđuje se da je tuženik RT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao 1. tužitelja VT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja ŠT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u njihovom zadnjem mirnom i faktičnom posjedu nekretnine zk.č.br. 173/B/4, k. o. [katastarska općina] (k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) time što je točno neutvrđenog dana, neovlašteno ušao u posjed na dijelu predmetne nekretnine koji je u nalazu i mišljenju (skici izmjere) – ispravljena, stalnog sudskog vještaka Hrvoja Ramušćaka od 12. travnja 2024. označen slovima A-B-C-D-E-F-G-I-A površine 1604 m2, na način da je ušao poljoprivrednom mehanizacijom, potanjurao oranicu, i na tom dijelu izvršio sjetvu određenom poljoprivrednom kulturom i tako smetao posjed tužitelja, o čemu su tužitelji saznali 7. lipnja 2021. godine.
2. Nalaže se tuženiku RT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uspostava ranijeg posjedovnog stanja vraćanjem dijela nekretnine zk.č.br. 173/B/4, k. o. [katastarska općina] (k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) koji je u nalazu i mišljenju (skici izmjere) – ispravljena, stalnog sudskog vještaka Hrvoja Ramušćaka od 12. travnja 2024. označen slovima A-B-C-D-E-F-G-I-A površine 1604 m2, u posjed 1.tužitelja VT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja ŠT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana.
3. Zabranjuje se tuženiku RT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], takvo ili slično smetanje ubuduće.“
II. Nalaže se 1. tužitelju VT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelju ŠT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] naknaditi tuženiku RT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] troškove postupka u iznosu od 1.375,00 eura (tisuću tristo sedamdeset i pet eura) u roku od 15 dana.“
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobijaju tužitelji zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Ističu da prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio činjenicu da je svjedok ĆT saslušan na ročištu održanom 12. travnja 2022. nakon toga navodno samoinicijativno pred javnim bilježnikom dao izjavu od 9. svibnja 2022. u kojoj je naveo kako je: „...na saslušanju suda zaboravio iznijeti neke činjenice“ pa ih je nakon toga predmetnom izjavom naknadno iznio, nakon čega je sud nekritički prihvatio njegov iskaz od 10. travnja 2024. Naime, svjedok ĆT je osoba mlađe životne dobi (30 godina) te je malo vjerojatno da bi tako mlada osoba naprosto „zaboravila iznijeti neke činjenice.“ U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud navodi da su svjedoci BT i FT suglasno iskazali da je tuženik stupio u posjed dijela predmetne oranice Zdenci, time da svjedoci FT i BT navode kako je to bilo u jesen 2019., drugačije od iskaza svjedoka ĆT, čiji iskaz prvostupanjski sud nije pravilno ocijenio i iskaza tužitelja VT. Iskaz svjedoka ĆT dan na prvom saslušanju 12. travnja 2022. u bitnome je suglasan s iskazima tužitelja, a što prvostupanjski sud u potpunosti zanemaruje i nekritički prihvaća njegov kasniji iskaz. Iz suglasnih iskaza tužitelja i svjedoka ĆT danog na prvom saslušanju 12. travnja 2022. jasno slijedi kako su isključivo tužitelji imali u posjedu predmetnu oranicu u cijelosti, te kako tuženik nije bio u njezinom posjedu. Dakle, sud nije utvrdio, odnosno netočno je utvrdio činjenicu posljednjeg mirnog i faktičnog posjeda, a koja činjenica je relevantna za pravilno rješenje ovog spora. Time je u prvostupanjskom postupku pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, te je počinjena apsolutno bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku. Predlažu da se pobijano rješenje preinači tako da se tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti prihvati i naložiti tuženiku da tužiteljima naknadi cjelokupne parnične troškove ili alternativno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.
3. Žalba tužitelja nije osnovana.
4. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja jer je na temelju provedenih dokaza utvrdio da je tuženik u posjedu spornog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označen slovima A-B-C-D-E-F-G-I-A površine 1604m[2] od 2019., kada je suvlasnički dio predmetne nekretnine kupio od BT. BT dala je tužitelju ŠT da obrađuje i njezin dio nekretnine te da mu je u srpnju 2019. rekla da više ne može obrađivati i njezin dio, jer da je isti prodala tuženiku. S obzirom da je nesporno tuženik kupio suvlasnički dio predmetne čestice te je upisan kao suvlasnik, prodavateljica mu je predala posjed dijela iste, o čemu je obavijestila druge suvlasnike, tužitelje, koji su do 2019. uz dozvolu BT obrađivali cijelu nekretninu.
4.1. Prvostupanjski sud u donošenju rješenja nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. -pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP), pa nije počinio niti onu iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se pozivaju žalitelji, jer rješenje ima sve razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati.
5. Žalitelji neosnovano ističu žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ističući da svoju odluku sud nije temeljio na iskazu tužitelja VT te da nije prihvatio prvi iskaz svjedoka ĆT. Pravilno prvostupanjski sud nije prihvatio iskaz tužitelja VT, jer je isti u suprotnosti sa svim drugim dokazima, a i zainteresiran je za ishod spora. Svjedok NT je na drugom saslušanju ispravio svoj navod od kada je tuženik u posjedu spornog dijela nekretnine, navodeći da je to od 2019. ili 2020. Svi ostali svjedoci potvrdili su navod tuženika da je u posjedu od 2019. što je potvrdila i prodavateljica, a što je i logično s obzirom da je tuženik od BT kupio suvlasnički dio 26. srpnja 2019. te je u Ugovoru konstatirano da stupa u posjed potpisom Ugovora.
6. I materijalno je pravo pravilno primijenjeno iz članka 22. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012. i 152/2024.), kojim je propisano da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a stavak 2. istog članka propisano je da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.
7. Tužitelji su do 2019. do opoziva bili u posjedu cijele parcele, pa i suvlasničkog dijela BT, da bi taj opoziv uslijedio po prodaji suvlasničkog dijela tuženiku, koji je po suvlasnici i suposjednici uveden u posjed spornog dijela nekretnine, tako da na strani tuženika nije počinjeno smetanje posjeda, jer u njegovom ponašanju nema protupravnosti, svoje pravo na posjed crpi iz posjeda svoje pravne prednice, a tužiteljev posjed cijele nekretnine bio je do opoziva.
8. Iz navedenog je razloga žalba tužitelja odbijena kao neosnovana te je potvrđeno prvostupanjsko rješenje po članku 380. stavku 2. ZPP-a.
U Puli-Pola 3. veljače 2025.
Sutkinja
Nataša Babić
