REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-246/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac doc. dr. sc. Jelena Čuveljak, u pravnoj stvari tužitelja GRAWE HRVATSKA d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 5, OIB: 28406115764, kojeg zastupaju punomoćnici Mišel Roščić i Nenad Čović, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Budimir & partneri d.o.o. Split, Bihaćka 2/A, protiv 1. tuženika HRVATSKE CESTE d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885 i 2. tuženika ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE SPLIT, Split, Ruđera Boškovića 22, OIB: 65717231356, radi isplate iznosa od 1.671,45 EUR, odlučujući o žalbi prvotuženika HRVATSKE CESTE d.o.o. izjavljenoj protiv presude Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-357/2019-31 od 28. studenog 2024., 3. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba prvotuženika HRVATSKE CESTE d.o.o. i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-357/2019-31 od 28. studenog 2024. u točkama I. i III. njezine izreke.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je naloženo prvotuženiku HRVATSKE CESTE d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885 da u roku od osam dana isplati tužitelju iznos od 1.671,45 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 22. srpnja 2016. do isplate po stopi koja se za razdoblje od 22. srpnja 2016. do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine (točka I. izreke), odbijen je zahtjev tužitelja da mu drugotuženik ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE SPLIT, OIB: 65717231356, Split, Ruđera Boškovića 22, solidarno s prvotuženikom, isplati iznos od 1.671,45 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 22. srpnja 2016. do isplate (točka II. izreke), naloženo je prvotuženiku HRVATSKE CESTE d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885 da u roku od osam dana naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.024,02 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 28. studenog 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine (točka III. izreke) te je odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 311,07 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 28. studenog 2024. do isplate (točka IV. izreke).

2. Prvotuženik HRVATSKE CESTE d.o.o. je podnio žalbu protiv te presude pobijajući ju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Iz sadržaja žalbe proizlazi da žalbom pobija točke I. i III. izreke presude. Iznosi da sud nije cijenio doprinos osiguranika tužitelja (vozača) za nastanak predmetne prometne nezgode, da je vozač upravljao vozilom neprilagođenom brzinom te tako prouzročio predmetnu prometnu nezgodu, a kako je vidljivost bila smanjena, vozač je morao upravljati brzinom i manjom od dozvoljene. Također, da prometni vještak nije uspio prikazati dinamiku nastanka prometne nezgode, a da se postavlja pitanje što je tuženik još mogao učiniti, pored toga što je, prema izvješću policije, osim prometnog znaka „kamenje pada“ postojala i metalna zaštitna ograda. Prvotuženik uslijed pobijanja odluke o glavnoj stvari pobija i odluku o trošku.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitavši pobijanu presudu sukladno odredbama čl. 365. st. 1. i 2. ZPP-a, u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22.; dalje: ZPP) u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je pobijana presuda pravilna i zakonita.

5. Predmetno je riječ o sporu male vrijednosti pred trgovačkim sudom u kojem se presuda ili rješenje kojim se završava spor može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. u vezi s čl. 502. st. 1. ZPP-a) pa žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a nije dopuštena žalbena osnova za ispitivanje prvostupanjske presude.

6. Predmet spora je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 1.671,45 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama kojeg tužitelj regresno potražuje, a koji iznos je tužitelj isplatio svom osiguraniku po polici kasko osiguranja zbog štete na vozilu tužiteljevog osiguranika marke Hyundai, reg. oznake [registarska oznaka] nastale u prometnoj nezgodi 7. srpnja 2016. naletom vozila tužiteljevog osiguranika na kamen (kameni odron) na kolniku državne ceste DC-8 u blizini mjesta Živogošće.

7. Prvostupanjski sud je utvrdio da prema odredbi čl. 82. st. 1. i 2. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14.; dalje: ZC), državnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava trgovačko društvo Hrvatske ceste d.o.o. sa sjedištem u [adresa], dok prema odredbi čl. 26. ZC-a, poslovi održavanja javnih cesta u smislu Zakona o cestama jesu: planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima; redovito i izvanredno održavanje javnih cesta; ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta; stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta; ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta; osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste te ophodnja.

8. Nadalje, prvostupanjski sud je utvrdio da prema čl. 13. Pravilnika o održavanju cesta („Narodne novine“ broj 90/14.), pod redovitim održavanjem cesta podrazumijevaju se osobito sljedeći poslovi: nadzor i pregled cesta i objekata, redovito održavanje prometnih površina, redovito održavanje bankina, redovito održavanje pokosa, redovito održavanje sustava odvodnje, redovito održavanje prometne signalizacije i opreme, redovito održavanje cestovnih naprava i uređaja, redovito održavanje vegetacije, osiguranje preglednosti, čišćenje ceste, redovito održavanje cestovnih objekata, interventni radovi te zimska služba.

9. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da između stranaka nisu sporne sljedeće činjenice:

- da se 7. srpnja 2016., oko 00:00 sati dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao tužiteljev osiguranik ŽC upravljajući osobnim vozilom marke Hyundai, bijele boje, reg. [registarska oznaka], a koja prometna nezgoda se dogodila u blizini mjesta Živogošće, na državnoj cesti DC-8, 18 km + 300 metara, 21 dionica, na način da je vozilo naletio na kamen koji se nalazio na sjevernoj kolničkoj traci.

- da je ŽC, za navedeno osobno vozilo, imao kod tužitelja zaključenu policu kasko osiguranja cestovnih vozila, broj police: [broj police],081.274, u vrijeme kada se dogodila predmetna prometna nezgoda.

- da je tužitelj, a na ime štete nastale na naprijed navedenom vozilu u predmetnoj prometnoj nesreći, isplatio svom osiguraniku, odnosno podmirio račun za popravak njegovog vozila, u iznosu od 12.593,55 kn, 22. srpnja 2016.

10. Prvostupanjski sud je utvrdio da je svjedok ŽC u svom iskazu naveo da je kritične prigode, kao vozač automobila marke Hunday IX 35, bijele boje, sudjelovao u prometnoj nesreći koja se dogodila u mjestu Živogošće i to na način da je vozilom naletio na kamenu gromadu koja se nalazila na cesti. U vrijeme prometne nezgode da je bila noć, a mjesto na kojem je naletio na kamen da se zapravo radi o oštrom zavoju. Svjedok je nadalje naveo da se radi o slabo osvijetljenom dijelu prometnice, tako da nije mogao izbjeći nalet na kamen. Iskazao je da se te prigode vraćao kući s posla, jer je radio u Hotelu Živogošće, te da se kretao jadranskom magistralom, oznake D8 i to u smjeru iz Dubrovnika prema Splitu. Kamena gromada na koju je naletio da je bila veličine automobilske gume, a pored te veće kamene gromade na cesti da je bilo i nekoliko manjih kamenja. Zbog oštrog zavoja i slabe noćne vidljivosti, udar da je uočio tek nakon što je naletio na kamen. Iskazao je da se nakon toga zaustavio na autobusnom stajalištu nekih 30 metara naprijed te da je pozvao policiju radi uviđaja. U toj prometnoj nesreći da je oštećena desna strana automobila i to prednja i zadnja guma te zadnja osovina. Štetu na automobilu je u cijelosti podmirilo Grawe osiguranje budući da je automobil bio kasko osiguran. Naveo je da prije samog udara u kamen, ispred sebe nije primijetio druga vozila. Iskazao je i da je u vrijeme nezgode vozio s upaljenim kratkim svjetlima na automobilu te da je vozio brzinom od oko 60 km/h, kao i da se povodom predmetne prometne nesreće protiv njega nije vodio bilo kakav prekršajni postupak.

11. Nadalje, sud je iz zapisnika o očevidu PU Splitsko-dalmatinske, PP Makarska broj: 511-12-29-04-P.N.-79/2016 od 7. srpnja 2016. utvrdio da se predmetna prometna nezgoda dogodila u mjestu Živogošće, 7. srpnja 2016., iza 00:00 sati, na kolniku državne ceste DC8, 21. dionica, 18 km + 350 metara, izvan naselja, da je u opisu stanja kolnika, između ostalog, navedeno i rušenje kamenja, kao i da je predmetno mjesto nezgode neosvijetljeno, da je na vozilu ŽC, marke Hyundai, bijele boje, reg. oznake [registarska oznaka] nastalo oštećenje prednje i zadnje felge s unutarnje strane, uslijed kojeg su se ispustile i oba dvije gume, kao i da je na mjestu događaja došao djelatnik Županijskih cesta ŠC, koji je tom prilikom vidio više kamenja na kolniku, koje je ubrzo i sanirao.

12. Isto tako, sud je iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola od 7. srpnja 2016. utvrdio da je ŽC izmjerena koncentracija alkohola od 0,00 g/kg.

13. Nadalje, sud je utvrdio da je u pisanom nalazu i mišljenju od 25. svibnja 2023. sudski vještak Neven Kralj u bitnom naveo da se mjesto prometne nezgode nalazi na kolniku DC 8, na 21 dionici na 18 km + 350 metara, da se neposredno prije naleta na odron kamenja osobno vozilo Hyundai kretalo sjevernom prometnom trakom navedene dionice, iz pravca istoka u pravcu zapada, brzinom koju da nije moguće egzaktno definirati, jer da nije poznat položaj tog osobnog vozila nakon naleta na odron kamenja, niti je definirano samo mjesto naleta, pa da nije moguće izračunati ostatnu brzinu gibanja predmetnog vozila, a samim time niti brzinu gibanja vozila neposredno prije naleta na odron. Nadalje, vještak je naveo da se kolnik navedene dionice na licu mjesta nezgode proteže u oštrom lijevom zavoju i ukupne širine 7,2 metra te da se izvan sjevernog ruba kolnika nalazi brdo, gdje se uz sami sjeverni rub kolnika nalazi suhozid napravljen od kamenja u žičanim ogradama, radi sprječavanja odrona s brda na kolničku površinu. U odnosu na samo mjesto prometne nezgode, vještak je utvrdio da se isto nalazi izvan naselja. Također, da prije naleta u lijevom zavoju, na udaljenosti od oko 1 km, uz sjeverni rub kolnika DC 8, postoji oznaka ulazak u naseljeno mjesto Mala Duba koja je pozicionirana ispod kolničke površine uz samu obalu, dok je iza mjesta naleta također ispod kolničke površine uz samu obalu pozicionirano mjesto Živogošće Porat. Između te dvije table da ne postoji oznaka naseljenog mjesta pa da se stoga nalet na odron dogodio izvan naseljenog mjesta. Vještak je u svom zaključku naveo i da je u trenutku naleta na odron bila noć te da je stoga mogućnost uočavanja odrona u oštrom lijevom zavoju obzirom na neosvijetljeni kolnik bila otežana za vozača osobnog vozila Hyundai, dok mogućnost izbjegavanja za vozača tog vozila da ovisi o njegovoj brzini gibanja koju vještak, kao što je ranije naveo, nije bio u mogućnost egzaktno izračunati.

14. Prema tome, neosnovano prvotuženik Hrvatske ceste d.o.o. u žalbi upire da je u obrazloženju presude izostala ocjena prvostupanjskog suda o doprinosu osiguranika tužitelja nastanku predmetne prometne nezgode. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je sud tijekom postupka utvrdio da se u konkretnom slučaju radilo o noćnim uvjetima vožnje te je do naleta vozila na kamen došlo u oštrom zavoju koji nije osvijetljen pa je, kako je to i zaključio sudski vještak, mogućnost uočavanja odrona, odnosno kamena na cesti za tužiteljevog osiguranika (vozača) bila bitno otežana. Nadalje, sud je uzimajući u obzir konfiguraciju dionice ceste na kojoj se dogodila prometna nezgoda (oštri zavoj), noćne uvjete vožnje i neosvijetljenost tog dijela dionice ceste, kao i iskaz svjedoka ŽC sukladno kojem je isti prije prometne nezgode vozio brzinom od oko 60 km/h (dopuštenom brzinom izvan naselja), zaključio da je uzrok nastanka predmetne prometne nezgode stanje ceste, odnosno nalet vozila na kamen (kameni odron), a ne postupanje vozača. Takav zaključak prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud kao jasan, logičan i koji je u skladu s ispravama u spisu.

15. Prema tome, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev u odnosu na prvotuženika Hrvatske ceste d.o.o. jer je tužitelj isplatio naknadu u utuženom iznosu svom osiguraniku te su na njega prešla sva prava koja je njegov osiguranik imao prema prvotuženiku Hrvatske ceste d.o.o., a sukladno odredbi čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15.; dalje: ZOO) kojom je propisano da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

16. S obzirom na to da je prvotuženik Hrvatske ceste d.o.o. pobijao odluku o trošku uslijed pobijanja odluke o glavnoj stvari, ovaj sud je ispitao odluku o trošku po službenoj dužnosti te ocijenio da je odluka o trošku donesena pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a.

17. Slijedom iznijetog, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci presude.

Zagreb, 3. veljače 2025.

Sudac

doc. dr. sc. Jelena Čuveljak