REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Av. Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-6981/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Maji Župančić Ukropina, prema nacrtu odluke više sudske savjetnice, specijaliste Marijane Đurinac, uz sudjelovanje zapisničara Jolande Butković, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika CE, radi djela prekršaja iz članka 10. točka 3. kažnjivo po članku 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21,114/22, 36/24) povodom optužnog prijedloga PUZ-a, III. Policijske postaje Zagreb, broj: 211-07/24-5/14890 od 7. lipnja 2024., nakon ispitivanja okrivljenika u žurnom prekršajnom postupku, javno je objavio i temeljem čl.179.st.1., 2. i 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, ),

p r e s u d i o

Okrivljenik CE, sin C i R, djevojačko prezime majke Đ, rođen **.**.1979. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s adresom stanovanja u [adresa], državljanin RH, SSS, po zanimanju strojarski tehničar, zaposlen:

Petromat d.o.o. Zagreb, s mjesečnim primanjima od 1000 eura, udovac, otac četvero djece, prekršajno kažnjavan, ne vodi se drugi prekršajni ili kazneni postupak. I.) Temeljem članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona

oslobađa se optužbe

da bi 7. lipnja 2024. u 20,00 sati u obiteljskoj kući na adresi u [adresa], počinio psihičko nasilje u obitelji nad svojom ml. kćeri RE rođ. **.**.2012. na način da bi ju povišenim glasom vrijeđao riječima "Propalico jedna, neka, U će učiti, ti ne moraš" na što se RE rasplakala i krenula prema svojoj sobi a nakon čega bi okrivljeni za istom nastavio vikati "neka, ne trebaš učiti, neću te ja prisiljavati" što bi kod RE izazvalo uznemirenost

dakle, da bi počinio psihičko nasilje u obitelji prema svom djetetu što je kod iste izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva

čime bi počinio prekršaj iz članka 10. točka 3. kažnjivo po članku 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

II.) Temeljem čl.140.st.2. PZ-a troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, III. Policijska postaja Zagreb podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenog radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljeni je u svojoj obrani iskazao da se ne smatra se krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret i ne priznaje počinjenje istog. Okrivljeni je naveo da nije točno da sam 19. svibnja 2024. u 20,00 sati u [adresa] u obiteljskoj kući na adresi [adresa] počinio nasilje u obitelji kako je to opisano. Sa svojom djecom ima jako dobar odnos pa tako i sa RE i nikada joj nije ništa ružno rekao ili učinio no činjenica je da često nakuplja gradivo iz škole pa bude pod pritiskom testova a posebno sada kada je kraj školske godine. Tom prilikom RE je bila na rođendanu u imali su dogovor da će nakon rođendana učiti povijest no ispalo je da ima i test iz matematike. U to vrijeme je došla i njena majka koja ima običaj rješavati neke situacije uvijek kada je RE kod njega. Okrivljeni je naveo da ga je Ivina majka zvala sa ceste da se spusti dole ali nije htio već se pripremio da bi sa RE vježbao matematiku. Čekao ju je u kući a RE je došla iz dvorišta uplakana i nije htjela ništa govoriti a kada ju je pitao da li želi ići kod majke šutjela je na dva njegova takva pitanja da bi treći put rekla da želi ići kod mame i okrivljeni ju jednostavno odvezao. Okrivljeni je dalje naveo da niti u jednom trenutku nije bilo konflikta. Nakon toga su se kod njega promijenile okolnosti na način da je našao novu partnericu no Ivina majka ide sa pričom da je RE pogođena što ima novu partnericu i da RE želi tatu za sebe i da joj je teško gledati kako ima komunikaciju sa djecom nove partnerice. Cijelom tom događaju je bio prisutan i njegov sin ĐE koji živi sa okrivljenim. Okrivljeni je dalje iskazao da je zaista sa svom svojom djecom u jako dobrim odnosima pa po potrebi predlažem da se saslušaju UE kao i RE koja živi sa majkom JE iz [adresa].

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid izvješće o uhićenju zapisnik o ispitivanju prisutnost alkohola te je u svojstvu svjedoka putem psihologa u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba saslušao žrtvu nasilja u obitelji RE kao i uvid u socijalnu anamnezu, mišljenje psihologa i stručnog tima te zapisnik od 23.5.2024. sastavljen pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad dok sud nije prihvatio dokazni prijedlog zakonske zastupnice majke RE koji se odnosi na presudu broj Pp J-1665/2019 budući da se radi o pravomoćnoj odluci iz 2019. od čijeg donošenja je prošlo više od tri godine te se ista po službenoj dužnosti briše iz prekršajne evidencije i okrivljeni se u tom smislu ne smatra osuđivanom osobom. Tijekom postupka sud je donio odluku kojom je odbio dokazni prijedlog okrivljenika o saslušanju njegovog sina ĐE koji je po njegovoj izjavi bio prisutan događaju.

4. Na temelju obrane okrivljenika provedenog dokaznog postupka, analizirajući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud nije mogao nedvojbeno utvrditi da bi okrivljeni počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret optužnim prijedlogom a koji se odnose na navod tužitelja da je inkriminiranog vremena počinio psihičko nasilje u obitelji prema svom djetetu RE.

5. Naime, okrivljeni CE je osporavao osnovanost optuženja navodeći da nikakvom sukoba nije bilo između njega i ml. kćeri RE već da je sa njom htio učiti i prigovorio joj zbog zaboravljenih školskih predmeta i ispita koji prethode ali da njegova bivša supruga JE ima problem jer je našao novu partnericu i spočitava mu zbog toga u što uvlači i dijete. Slijedom navedenog sud je proveo dokaz saslušanjem žrtve nasilja u obitelji, ml. RE putem stručnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, te na temelju provedenih materijalnih i personalnih dokaza nije mogao nedvojbeno utvrditi da bi u inkriminirano vrijeme okrivljeni počinio djelo prekršaja koje mu je stavljeno na teret . Na saslušanju djeteta u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, na kojem je bio prisutan i sam okrivljeni, utvrđeno je da je djevojčica dosta opterećena obiteljskom situacijom i dinamikom. Dijete jasno navodi da voli i oca i majku, voli dolaziti kod oca primarno zbog velike povezanosti sa polubraćom po očevoj strani koje prihvaća kao svoje budući da se rodila u navedenoj obitelji. Međutim djevojčica opisuje da je u vrijeme događaja doista došlo do sukoba između nje i oca koji ju je jako uznemirio, da ju je otac tada uspoređivao sa U, vikao na nju, a kada se rasplakala da joj je povišenim tonom rekao da prestane. Dalje je djevojčica navela da je bila jako uznemirena time i htjela se vratiti mami na što joj je otac rekao da ako ode da se ne treba niti vraćati. Nakon tog događaja jedno vrijeme se nisu čuli a sada ponovo odlazi k ocu. Prilikom saslušanja djeteta kojem je bio prisutan i otac odnosno okrivljeni, isti nije imao pitanja za dijete samo je naveo da želi da se postupak okonča. Međutim, prilikom saslušanja djeteta utvrđeno je da žrtva niti u jednom trenutku ne navodi da bi ju otac vrijeđao riječima da je propalica koje riječi su teške same po sebi a kamoli ako bi bile izgovorene djetetu naročito u toj vrlo nježnoj dobi u kojoj se nalazi žrtva. Iz iskaza ml. RE očito je da je došlo do incidentne situacije, svađe s ocem oko ispita i škole no valja skrenuti pozornost da svaka grubo izgovorena riječ ne znači nasilje u obitelji. Želja i briga roditelja da dijete stekne radne navike i odgovornost prema svojim obvezama, da bude uspješno u školi, da stječe znanja i napreduje te nauči postavljati prioritete ne znači da je roditelj nasilan i loših namjera. U tom smislu valja uzeti u obzir i položaj roditelja kao osobe koja je odgovorna za dijete a često nema adekvatnih instrumenata kako bi ispunio svoju roditeljsku zadaću. Iako sud nikako ne odobrava rješavanje problema povišenim tonovima, uvredama niti bilo kojim oblikom neprimjerene komunikacije, ne može strogo formalno, neživotno i neljudski tumačiti svaku situaciju unutar u obitelji kao nasilje. U konkretnom slučaju radi se o okrivljeniku koji je roditelj, koji želi uspjeh svom djetetu, koji je involviran u život svoje kćeri i brine o njoj i koji je primarno čovjek od krvi i mesa i reagira ljudski. Nelogično je i neživotno te nadasve utopijski zahtijevati od svakog pojedinca da uvijek reagira smireno i racionalno naročito kada se osjeća nemoćno i frustrirano jer nema kontrolu nad nekom situacijom a na neki način je odgovoran za ishod. Sud je mišljenja da se u konkretnom slučaju ne radi o djelu prekršaja nasilničkog ponašanja u obitelji već o jednog neprikladnoj roditeljskoj metodi na kojoj bi trebalo poraditi i to primarno u smislu edukacije i pomoći ostvarenja što prikladnije i učinkovitije komunikacije između roditelja i djeteta. Naime, iz iskaza ml. RE proizlazi da je do sukoba došlo jer je bila na rođendanu a trebalo je pripremiti dva školska predmeta za ispit od kojih je jedan zanemarila pa se okrivljeni uzrujao. Unatoč činjenici da je naknadno, nakon saslušanja djeteta, sudu pristupila zakonska zastupnica iste i majka JE koja je dostavila sudu dodatnu dokumentaciju iz koje proizlazi da djevojčica ide na psihoterapiju zbog poremećenih odnosa sa ocem te je dostavljena socijalna anamneza od Hrvatskog zavoda za socijalni rad, mišljenje psihologa, stručnog tima kao i zapisnički sastavljena izjava od 23.5.2024., sud smatra da, u ovom konkretnom ponašanju okrivljenika inkriminiranog vremena, nije dokazano da bi se ostvarila obilježja djela prekršaja iz članka 10. točka 3. kažnjivo po članku 22. stavak 5. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Iz socijalne anamneze proizlazi da je proveden i razgovor s djevojčicom iz kojeg se došlo do informacija da se "teško navikava na novu organizaciju života, da otac često viče na bracu i seku te ga ponekad čuje da viče na majku tijekom telefonskih razgovora". Nadalje je isto tako utvrđeno da oba roditelja posjeduju kapacitete za zadovoljavanje osnovnih potreba djeteta (žrtve) pri čemu majka djevojčice navodi da je okrivljeni kao otac brižan, uključen u brigu oko školskih obveza djece, njihovih treninga i izvanškolskih aktivnosti.

6. Iz činjeničnog opisa djela prekršaja, obrane okrivljenika i iskaza svjedoka-žrtve jasno proizlazi da se radi o obiteljskim odnosima, o odnosu oca i ml. kćeri, da je otac tijekom verbalnog sukoba sa djetetom očito upotrijebio neadekvatan obrazac komunikacije u smislu povišenih tonova ako se uzme u obzir dob djeteta (pubertet), jasno proizlazi i činjenica da je dijete prema dostavljenim nalazima i socijalnoj anamnezi u vrlo osjetljivoj dobi te iz psihološkog nalaza proizlazi da se teško nosi sa stresnom obiteljskom dinamikom a što je sve kod nje izazvalo osjećaj uznemirenosti, međutim životna je i činjenica da se djeca često i rasplaču i uznemire kada roditelj reagira strože ili kada jasno daje do znanja da očekuje poštivanje granica i prioriteta što sud smatra da se dogodilo upravo u ovom slučaju i da se time ne može raditi o nasilničkom ponašanju niti se svaki sukob, svađa, razilaženje u mišljenjima, povišen ton među članovima obitelji, može i mora odmah podvesti pod nasilje i zlostavljanje koje ima veliku težinu i time vuče za sobom i teške posljedice kako za žrtvu tako i za okrivljenika (ukoliko ga se oglasi krivim). Obzirom da je iz činjeničnog opisa izostao upravo opis koji se odnosi na riječi "propalico jedna" a koje bi zapravo jednine upućivale na zaključak da je došlo do prekoračenja granice neke svađe i uobičajenih sukoba unutar obitelji i koje bi zaista upućivale na psihičko nasilje u obliku vrijeđanja i omalovažavanja, sud smatra da nije dokazano kako bi okrivljeni počinio djelo prekršaja koje mu je stavljeno na teret. Nadalje, sud nije tijekom postupka saslušavao svjedoka ĐE, ml. sina okrivljenog procjenjujući da bi takav dokaz bio pristran, odugovlačeći i nesvrsishodan obzirom da se radi o ml. djetetu koje živi u zajednici s okrivljenikom te uzimajući vremenski odmak od vremena događaja do danas a posebice uzimajući u obzir činjenicu da sama žrtva nije navela i opisala najbitniju okolnost koja bi upućivala na nasilničko ponašanje od strane oca.

7. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

8. Budući da je okrivljeni oslobođen optuženja, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Zagreb, 3. veljače 2025.

Zapisničar

Viša sudska savjetnica, specijalist Jolanda Butković

Marijana Đurinac

Sutkinja

Maja Župančić Ukropina

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenik, tužitelj, te osobe navedene u čl.192.st.1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku ove presude Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u dva istovjetna primjerka, putem ovog suda, na adresu [adresa], bez naplate pristojbe.

Dostavna naredba:

1. Okrivljenom CE, [adresa]

2. Žrtvi nasilja u obitelji RE, putem ZZ majke JE, [adresa]

3. Ovlaštenom tužitelju, III. PP Zagreb, Dubrava

4. Hrvatski zavod za socijalni rad, PU Sesvete, Trg Dragutina Domjanića 6

5. Pismohrana, ovdje.