REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U KRIŽEVCIMA

48260 KRIŽEVCI

Ivana Zakmardija Dijankovečkog 14

Poslovni broj Pn-54/2024-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima po sucu tog suda Jasmini Drageljević, u parničnom predmetu tužitelja UĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Jugoslav Puran, odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb, zastupano po punomoćniku Mate Kačan, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, na glavnoj i javnoj raspravi održanoj dana 15. siječnja 2025. godine u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 03. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862 da tužitelju UĆ, vlasniku autoprijevozničkog obrta [obrt], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 6.500,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 09. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope-kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862 da tužitelju UĆ, vlasniku autoprijevozničkog obrta [obrt], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknadi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 2.203,88 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope-kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude, tj. od 03. veljače 2025. do isplate, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je naslovnom sudu dana 02. svibnja 2024. godine dostavio tužbu u kojoj navodi kako je dana 09. siječnja 2024. godine, oko 08,40 sati zaposlenik tužitelja OĆ upravljao motornim vozilom-kombijem Renault Master, reg. oznaka [registarska oznaka] u vlasništvu tužitelja ulicom Hrastovčić iz smjera [adresa] u smjeru mjesta Dišnik. Nakon što je uočio da iz suprotnog smjera nailazi osobni automobil, a s obzirom da se radi o uskoj prometnici, prelaskom mosta u navedenoj ulici OĆ zaustavio je kombi vozilo krajnje desno uz rub ceste kako bi omogućio prolazak tog drugog vozila Škoda Felicia, reg. oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao osiguranik tuženika DĆ, međutim zbog brzine neprilagođene uvjetima na cesti DĆ izgubio je kontrolu nad svojim vozilom te je istim udario u kombi vozilo u vlasništvu tužitelja uslijed čega je došlo do rotacije kombi vozila i njegovog odbacivanja u desni putni jarak. U tom događaju na kombi vozilu tužitelja nastala je imovinska šteta koju je tuženik procijenio kao totalnu štetu u iznosu od 7.500,00 € uz vrijednost preostalih dijelova od 1.000,00 € te je visina štete nesporna, međutim tuženik je u mirnom postupku rješenja spora odbio tužitelju isplatiti razliku od 6.500,00 € osporavajući odgovornost svog osiguranika za štetni događaj.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako nije sporno da je automobil registarske oznake [registarska oznaka] na dan 09. siječnja 2024. godine bio osiguran kod tuženika kao osiguratelja temeljem police osiguranja od automobilske odgovornosti br. 010916441822. Tuženik osporava odgovornost svog osiguranika za predmetnu štetu te ističe isključivu odgovornost zaposlenika tužitelja za nastanak predmetnog štetnog događaja. Naime, zaposlenik tužitelja je u trenutku štetnog događaja vozio neprilagođenom brzinom, čime je postupio protivno odredbama čl. 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u kojem je navedeno kako je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Iz potvrde MUP-a vidljivo je kako je kolnik bio mokar od snijega koji pada te zaleđen i neposut, te kako zaposlenik tužitelja nije prilagodio svoju brzinu navedenim atmosferskim prilikama, odnosno stanju ceste. Također, zbog neprilagođene brzine nije mogao pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, te slijedom iznesenog nije zaustavio vozilo i propustio vozilo osiguranika tuženika iako postoji znak obveznog zaustavljanja i propuštanja vozila iz smjera kojim se kretao osiguranik tuženika. Tuženik ističe kako su tvrdnje tužitelja u potpunosti neosnovane i kontradiktorne budući da u tužbi navodi kako je zaposlenik tužitelja zaustavio svoje vozilo kako bi propustio osiguranika tuženika, dok isto ne proizlazi iz dostavljene dokumentacije, naročito iz potvrde MUP-a. Također, tužitelj u Prijavi štete – automobilska odgovornost pod rubrikom detaljnog opisa štetnog događaja navodi kako se njegov zaposlenik u trenutku nastanka štetnog događaja kretao desnom stranom kolnika, iz čega je razvidno kako vozilo nije bilo zaustavljeno. Podredno, ukoliko bi sud utvrdio odgovornost osiguranika tuženika za predmetni štetni događaj, tuženik ističe doprinos zaposlenika tužitelja nastanku štetnog događaja budući isti nije prilagodio brzinu stanju i uvjetima na cesti, zbog čega je protiv istoga izdan Obavezni prekršajni nalog. Također, budući da se štetni događaj dogodio za vrijeme dok su vozila bila u pokretu, tuženik ističe odgovornost treće osobe nadležne za održavanje javnih cesta za nastanak predmetnog štetnog događaja te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, pravna osoba zadužena za upravljanje javnim cestama dužna je redovito održavati javne ceste, a koje održavanje obuhvaća redovito čišćenje javnih cesta. S obzirom da je do štetnog događaja došlo upravo zbog neočišćenog kolnika koji je bio prekriven snijegom i ledom, razvidno je kako nema odgovornosti osiguranika tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja. Tuženik također osporava i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata od dana nastanka štetnog događaja, a kako to potražuje tužitelj, budući da se radi o imovinskoj nenovčanoj šteti na koju zatezne kamate eventualno mogu teći tek od presuđenja kada će točan opseg i visina štete biti utvrđeni.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u uvid u potvrdu PP Garešnica od 30.01.2024., fotodokumentaciju očevida, dopis tuženika autoprijevozničkom obrtu [obrt], vl. UĆ Mario od 13.02.2024., dopis tuženika pun. tužitelja od 25.03.2024., saslušanje tužitelja, prijavu štete od 26.01.2024., izjavu osiguranika o štetnom događaju – automobilska odgovornosti od 28.02.2024, obvezni prekršajni nalog PP Garešnica od 18.01.2024., nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zlatko Jareš, dipl. ing.cest.prometa i dipl.kriminalist od 03.11.2024. (list 108-122 spisa).

Izveden je dokaz prometno –tehničkim vještačenjem s očevidom na licu mjesta.

Izveden je dokaz saslušanjem svjedoka DĆ (list 105 spisa), te svjedoka IĆ (list 105 spisa)., te tužitelja (list

Izvršen je uvid u cjelokupni spis PP Garešnica broj:211-07/24-4/5622 (list 64-99 spisa), te u spis predmeta Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici, Prekršajni

4. Na temelju izvedenih dokaza sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan. 5. U postupku nije sporno da je došlo do prometne nezgode dana 09.01.2024. u kojoj su sudjelovali OĆ i DĆ te nije sporno da je automobil registarske oznake [registarska oznaka] na dan 09. siječnja 2024. godine bio osiguran kod tuženika kao osiguratelja temeljem police osiguranja od automobilske odgovornosti br. 010916441822. U ovom postupku nije sporna niti visina tužiteljeva potraživanja.

6. Sporan je u ovom postupku je nastanak samog štetnog događaja, odnosno dinamika nastanka istog, te slijedom toga odgovornost tuženika za nastalu štetu te postoji li obveza na strani tuženika u vidu naknade nastale štete tužitelju, odnosno pravna osnova tužbenog zahtjeva tužitelja.

7.Iz potvrde PP Garešnica od 30.01.2024. proizlazi da se istom potvrđuje da se 09.01.2024. u 8:40 sati u mjestu [adresa] dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali DĆ sa vozilom rego znake BJ546 CP, osiguranim kod Croatia osiguranje d.d. te OĆ sa vozilom reg. [registarska oznaka], vlasništvo [obrt], vl. UĆ.

8.Iz dopisa tuženika tužitelju od 13.02.2024. proizlazi da je istim odgovoreno na odštetni zahtjev tužitelja da je procijenjena totalna šteta na vozilu tužitelja i da je iznos totalne štete 6.500,00 EUR.

9.Iz dopisa tuženika pun. tužitelja od 25.03.2024. proizlazi da isti predstavlja obavijest o neosnovanom odštetnom zahtjevu, jer da temeljem dokumentacije kojom tuženik raspolaže je utvrdio kako ne postoji obveza isplate odštete obzirom da ne postoji odgovornost osiguranika za nastanak prometne nesreće.

10.Iz iskaza IĆ proizlazi da je predmetnog dana, misli da se događaj dogodio 09.01.2024., vozio je iz pravca [adresa] u smjeru Dišnika. Vozio je za autoprijevoznički obrt [obrt], to je bilo kombi vozilo od tog autoprijevoznika. Prelaskom mosta uočava vozilo iz suprotnog smjera, vozio se negdje 30-40 km/h, u trenutku kada je vidio vozilo otišao je što više u desno da izbjegne nalet na to vozilo jer se ono po njemu nalazilo otprilike na sredini ceste. U tom trenutku je stao i vozilo iz suprotnog smjera svojim prednjim lijevim krajem udarilo u njegov prednji lijevi kraj i on pada u kanal, a drugo vozilo se zarotiralo i okrenulo u pravcu iz kojega je došlo. Tada se borio da izađe iz vozila, bio je sam u vozilu, sam je izašao iz vozila, osjećao je bol u ramenu i pitao se što je sa ljudima u tom auto, vidio je da su ljudi na nogama i oni su već zvali policiju. Nadalje navodi da što se tiče vozila koje je vozio, morali su zvati vučnu službu da ga izvuče i odveze, te koliku mu je poznato vozilo je stajalo gdje je procjenjivano, a što je bilo dalje s njim ne zna, te navodi da je prevozio neke pakete i procjenjuje težinu od oko 300 do 400 kg robe u kombiju, a težinu kombija procjenjuje oko 1300 kg. 11.Iz iskaza svjedoka DĆ proizlazi da se predmetnog dana kretao iz pravca Dišnika u pravcu [adresa] sa njim se vozio i ĐĆ, te da je u jednom trenutku vozio sa svoje desne strane u njega je udario kombi, zarotirao se on je odletio u kanal, a on je ostao sa vozilom kod znaka za biciklistički put, te da je vozio po njegovoj procjeni oko 30 km/h, taj dan je bilo poledice na cesti. Nadalje navodi da je koristio zimske gume, da nije prevozio nikakav teret imao je prazan auto, te da postoji znak iz smjera [adresa] u smjeru Dišnika iz kojeg se kretao OĆ, i to je znak da to vozilo koje se kreće iz smjera [adresa] u smjeru Dišnika treba propustiti vozilo koje se kreće iz Dišnika u smjeru [adresa].

12.S obzirom na sporne relevantne činjenice u ovoj pravoj stvari sud je proveo očevid na licu mjesta dana 16. rujna 2024. godine na koji su pristupili svi sudionici štetnog događaja, sudionik štetnog događaja OĆ i DĆ, koji su tada i ispitani i dali su prethodno navedene iskaze te je pristupio prometno-tehnički vještak Zlatko Jareš koji je o spornom događaju izradio nalaz i mišljenje nakon što je na samom očevidu prikupio potrebne podatke za izradu istoga.

13.Iz nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka Zlatka Jareša proizlazi da se prometna nesreća dogodila dana 09. siječnja 2024. god. oko 08,40 sati u [adresa], na nenaseljenom dijelu ul. Hrastovčić, na način da je došlo do djelomičnog čelnog sudara između osobnog vozila Škoda, kojim je navedenom ulicom iz smjera Dišnika u smjeru ul. M. Gupca, odnosno iz smjera zapada u smjeru istoka, upravljao DĆ iz [adresa] i teretnog vozila Renault, kojim je iz suprotnog smjera upravljao OĆ iz [adresa], na način da se prethodno kretao mostom preko rječice [adresa], preko kojeg temeljem postavljenih prometnih znakova, prednost prolaza imaju vozila koja se kreću iz suprotnog smjera, odnosno iz smjera Dišnika.Kako je analiza pokazala, primarni kontakt kod sudara uspostavljen je između prednjeg krajnje lijevog kraja osobnog vozila Škoda i prednjeg krajnje lijevog kraja teretnog vozila Renault, a preklop vozila je bio oko 0,3 m, dok su uzdužne osi vozila u trenutku sudara, zatvarale međusobno kut od oko 184 stupnja.Gledano iz smjera kretanja vozila Renault, do sudara je došlo na oko 0,7 m prije početka traga zanošenja prednjeg lijevog kotača vozila Škoda, odnosno na oko 0,8 m iza početka zone tragova stakla i plastike i na oko 1,2 m u lijevo od desnog ili sjevernog rubna kolnika, ili na oko 2,3 m u desno od lijevog ili južnog ruba kolnika, odnosno na desnoj strani kolnika i na oko 10,0 m iza završetka metalne ograde mosta preko rječice [adresa], odnosno na oko 20,0 m iza PTM ili iza početka metalne ograde mosta.U trenutku primarnog kontakta, DĆ se sa osobnim vozilom Škoda kretao kolnikom [adresa] u [adresa], iz smjera Dišnika u smjeru ul. M. Gupca, odnosno iz smjera zapada u smjeru istoka, u sebi preglednom lijevom zavoju, središnjim dijelom kolnika, brzinom od oko 37 km/h, a vozilo najvjerojatnije u tom trenutku i neposredno prije toga nije bilo usporavano, tako da se i neposredno prije sudara kretalo brzinom od oko 37 km/h.U istom trenutku, OĆ se sa teretnim vozilom Renault kretao iz suprotnog smjera, u sebi desnom preglednom zavoju, neposredno nakon prelaska mosta preko rječice [adresa], po sebi desnoj strani kolnika, desnim kotačima po sebi desnoj bankini, uzdužnom osi vozila usmjereno u desno za oko 40, brzinom od oko 22 km/h, a vozilo je bilo usporavano kočenjem manjeg intenziteta, tako da se u trenutku reagiranja vozača na opasnost kretalo brzinom od oko 38 km/h. Kako je analiza pokazala, vozač teretnog vozila Renault je na opasnost najvjerojatnije reagirao usporavanjem vozila i blažim skretanjem u desno, u trenutku kada se sa vozilom nalazio prije mjesta sudara na udaljenosti od oko 28,48 m, a vremenski prije trenutka sudara oko 3,24 s, odnosno prije početka ograde mosta na oko 8,48 m, a osobno vozilo Škoda je u tom trenutku od mjesta sudara bilo udaljeno oko 33,63 m, dok su vozila međusobno bila udaljena oko 62,11 m i bila su za vozače međusobno uočljiva. Uzrok nastanka prometne nesreće je taj što se DĆ sa osobnim vozilom Škoda, neposredno prije i u trenutku prometne nesreće kretao središnjim dijelom kolnika, te što u trenutku mogućeg uočavanja teretnog vozila Renault, koje se kretalo iz suprotnog smjera i već se nalazilo ispred mosta, nije reagirao na opasnost na isti način kao vozač Renaulta, smanjivanjem brzine kretanja i blagim skretanjem vozila u desno, desnim kotačima na desnu bankinu. Prometnu nesreću bilo je moguće izbjeći da je vozač osobnog vozila Škoda na opasnost reagirao usporavanjem vozila i blažim skretanjem u desno, na isti način kao vozač teretnog vozila Renault, jer bi se u tom slučaju, gledano iz smjera kretanja vozila Škoda, vozila mimoišla pri brzinama kretanja svakog vozila od oko 20 km/h, na oko 12 do 13 m prije početka mosta, na način da bi se svako vozilo kretalo desnim kotačima po sebi desnoj bankini. S obzirom na brzinu kretanja i položaj teretnog vozila Renault u trenutku mogućeg uočavanja osobnog vozila Škoda, a to je u trenutku kada se teretno vozilo Renault nalazilo na oko 8,48 m prije početka ograde mosta, vozač tog vozila više nije imao mogućnost izbjeći prometnu nesreću. Bez obzira što je postavljenim prometnim znakovima, vozač osobnog vozila Škoda za svoj smjer kretanja imao prednost prolaza preko mosta, u odnosu na vozila koja se kreću iz suprotnog smjera, s obzirom da je u trenutku mogućeg uočavanja teretnog vozila Renault od početka mosta, sa osobnim vozilom Škoda bio udaljen oko 43,63, u trenutku kada je teretno vozilo Renault već bilo ispred samog mosta na oko 8,48 m, trebao je reagirati usporavanjem vozila i skretanjem vozila u desno, desnom stranom vozila na desnu bankinu, te propustiti teretno vozilo Renault, koje je kao teretno vozilo ujedno i veće kategorije od osobnog vozila i ima prednost.

Punomoćnik tužitelja nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, dok je punomoćnik tuženika istaknuo kako nema primjedbi na dinamiku nastanka prometne nezgode kako je utvrđena nalazom i mišljenjem, ali ističe prigovor doprinosa tužitelja.

14.Iz iskaza tužitelja proizlazi da zna o predmetnoj prometnoj nezgodi toliko koliko je njemu rekao njegov zaposlenik OĆ i za od prilike sat vremena došao je na lice mjesta, te je tamo zatekao policijske službenike, svog djelatnika IĆ i gospodina koji je sudjelovao u prometnoj nesreći, te da je tamo bio zaokupljen sa OĆ, srećom pa je za njega sve dobro prošlo, izvlačenjem vozila, pa nije razgovarao sa gospodinom koji je sudjelovao u prometnoj nesreći. Nakon toga razgovarao je sa OĆ, išao je i kod doktora, po onome što je OĆ rekao shvatio je da on nije kriv za nezgodu i odlučio je podnijeti zahtjev za odštetu kod osiguranja gdje je bilo osigurano drugo vozilo i to kod Croatia osiguranja. Nadalje navodi da je na kombiju nastala totalna šteta, a njemu je osiguravajuće društvo cjelokupni zahtjev osporilo, te da je taj kombi prodao u rezervne dijelove, za koje je dobio iznos od 900,00 EUR.

15.Sud je prihvatio iskaze svjedoka IĆ, te tužitelja jer su isti životni, logični i uvjerljivi te su u suglasju sa nalazom i mišljenjem vještaka, dok iskaz svjedoka DĆ predstavlja njegovo viđenje predmetnog štetnog događaja.

Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Zlatka Jareš obzirom da je isti dan u skladu sa pravilima struke.

16.Slijedom utvrđenja iz provedenih dokaza sud je utvrdio slijedeće pravno relevantne činjenice odnosno utvrdio je da je tuženik odgovoran za štetu tužitelju, odnosno da su u ovom postupku ispunjene sve pretpostavke tuženikove odgovornosti za štetu. Naime iz nalaza i mišljenje vještaka Zlatka Jareš nedvojbeno proizlazi odgovornost osiguranika tuženika za predmetni štetni događaj, time i za štetu koja je nastala na vozilu tužitelja. Činjenica da je izdan obvezni prekršajni nalog protiv tužitelja, ne znači da postoji doprinos tužitelja. Tuženik ukoliko se nije slagao sa navedenim nalazom i mipljenjem vještaka, te ondje utvrđenoj dinamici nastanka štetnog događaja, trebao je predložiti daljnje prijedloge vezane za isto.

17.Čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, i 126/21, dalje ZOO) propisano je tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je, osim ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

Čl. 1046., istoga zakona propisano je kako je šteta umanjenje nečije imovine, sprječavanje njena povećanja i povreda prava osobnosti.

Čl. 1085. istoga zakona propisano je da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala. Stavkom 3.istoga člankoa propisano je da kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

Člankom 1086. ZOO-a propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

18.Obzirom kako je tijekom postupka utvrđena odgovornost osiguranika tuženika za štetu na vozilu tužitelja te kako je sam tuženik procijenio štetu na vozilu tuženika, te tijekom ovog postupka visinu iste nije osporavao, utvrđeno je kako je u predmetnom štetnom događaju tužitelju prouzročena šteta u iznosu od 6.500,00 EUR te je upravo štetu u tom iznosu tuženik dužan naknaditi tužitelju.

19.Sukladno navedenim odredbama, te imajući u vidu odredbe sadržane u čl. 1085. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, tužitelju pripada pravo na naknadu imovinske štete jer će upravo u smislu potonje spomenute zakonske odredbe kojom je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala, pa se jedino dosuđivanjem ukupnog iznosa tužitelju može u potpunosti naknaditi šteta koju trpi vrijednost njegove imovine (vozila) vratiti u stanje koje je postojalo prije štetne radnje.

20.Na temelju tako provedenog dokaznog postupka te savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu čl. 8. ZPP-a, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan. Dakle, tijekom postupka je utvrđeno da je tuženik odgovoran za štetu prouzročenu tužitelju, te mu je istu dužan i nadoknaditi.

21.Slijedom dosad iznesenoga, a temeljem citiranih zakonskih odredbi, valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u točki I. izreke ove presude. Na navedeni dosuđeni iznos tužitelju je dosuđena kamata od dana nastanka štete – tj. od 09. siječnja 2025., sve sukladno odredbama čl. 1086. i 29. ZOO-a jer je od tog trenutka dospjela i kamata, budući da je utvrđeno kako je nesporno šteta nastala na vozilu u trenutku samog štetnog događaja 09.01.2024., sve kako je odlučeno u toč. I. izreke ove presude.

22.Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP), prema kojoj stranka koji izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove izazvane vođenjem ovog postupka te će tuženiku naložiti da tužitelju naknadi samo one troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice, a sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika.

Tužitelju su kao nužni i opravdani u ovom postupku priznati trošak sastava tužbe u iznosu od 250,00 EUR sukladno Tbr.7.toč.1. i Tbr.46 Tarife, ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, i 138/23 dalje:Tarifa), trošak sastava podneska od 27.06.2024. u iznosu od 250,00 EUR sukladno Tbr. 8.toč.1. i Tbr.46. Tarife, trošak zastupanja na ročištu održanom 03.07.2024. u iznosu od 250,00 EUR sukladno Tbr.9.toč.1. i Tbr. 46.Tarife, trošak zastupanja na očevidu održanom dana 16.09.2024. u iznosu od 250,00 EUR, sukladno Tbr. 9.toč. 7. I Tbr. 46 Tarife, trošak sastava podneska od 06.11.2024. u iznosu od 250,00 EUR sukladno Tbr. 8.toč.1. i Tbr.46. Tarife, trošak zastupanja na ročištu održanom 15.01.2025. u iznosu od 250,00 EUR sukladno Tbr.9.toč.1. i Tbr. 46.Tarife, trošak zastupanja na ročištu za objavu odluke 03.02.2025. u iznosu od 125,00 EUR, sukladno Tbr.9.toč.3. Tarife, trošak predujma za prometno tehničko vještačenje i očevid na licu mjesta u iznosu od 411,70 EUR, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 55,73 EUR, te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 111,45 EUR, odnosno sveukupno u iznosu od 2.203,88 EUR, sa zateznom kamatom tekućom na taj iznos od dana donošenja presude, odnosno od 07. siječnja 2025., sve sukladno čl.29. ZOO-a i sve kako je odlučeno u toč. III. izreke ove presude.

Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Križevcima, 03. veljače 2025.

Sudac:

Jasmina Drageljević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude i rješenja.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).