Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-580/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Zinki Bulka, u pravnoj stvari tužiteljice ČŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Milošević, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika CRNO VRILO d.o.o. za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju sa sjedištem u [adresa], OIB: 51260824290, kojeg zastupa punomoćnik Petar Tomljanović, odvjetnik u Senju, zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Psp- 15/2021-67 od 20. lipnja 2024., 3. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice ČŽ kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Psp-15/2021-67 od 20. lipnja 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tuženik CRNO VRILO d.o.o., OIB: 51260824290, [adresa], 53288, [adresa] smetao tužiteljicu ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u posljednjem, mirnom i faktičnom posjedu na dijelu nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označene kao kčbr. [katastarska čestica] neplodno put u [adresa] ukupne površine 670 m² koji se prostire prema moru, na način da je u svibnju 2021. godine svojom mehanizacijom sa sjeverozapadne strane prijepora uklonio kliznu ogradu s ulaznim vratima ukupne širine 5,30 metara na ulazu u dvorišni dio tužiteljice koji odgovara dužini omeđenoj točkama 1 i 101 u Nalazu i mišljenju vještaka Zdravka Pavelića od 23. siječnja 2024. godine, uklonio mramorni stup promjera 50x50 centimetara označen točkom 101 u Nalazu i mišljenju vještaka Zdravka Pavelića od 23. siječnja 2024. godine, oštetio dio ulaznog platoa u posjedu tužiteljice dimenzije 2x3 metra te uništio popločni kamen i betonsku konstrukciju iznad njega, a koja korespondira sa površinom od 52 m² označenom u Nalazu i mišljenju vještaka Zdravka Pavelića od 23. siječnja 2024. godine detaljnim točkama: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 104, 102, 101, 1.

II. Nalaže se tuženiku CRNO VRILO d.o.o., OIB: 51260824290, [adresa], 53288 [adresa] uspostaviti posjedovno stanje kakvo je bilo prije smetanja u svibnju 2021. godine u odnosu na dio nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označene kao kčbr. [katastarska čestica] neplodno put u [adresa] u odnosu na površinu od 52 m² označenu u Nalazu i mišljenju vještaka Zdravka Pavelića od 23. siječnja 2024. godine detaljnim točkama: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 104, 102, 101, 1, tužiteljici ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] na način da uspostavi stanje kakvo je je bilo prije utvrđenog smetanja odnosno da postavi kliznu ogradu s ulaznim vratima ukupne širine 5,30 metara na ulazu u dvorišni dio tužiteljice sa sjeverozapadne strane koji odgovara dužini omeđenoj točkama 1 i 101 u Nalazu i mišljenju vještaka Zdravka Pavelića od 23. siječnja 2024. godine, postavi mramorni stup promjera 50x50 centimetara označen točkom 101 u Nalazu i mišljenju vještaka Zdravka Pavelića od 23. siječnja 2024. godine, popravi uništeni plato u posjedu tužiteljice dimenzije 2x3 metara te postavi popločni kamen po površini od 52 m² kako je označena u Nalazu i mišljenju vještaka Zdravka Pavelića od 23. siječnja 2024. godine detaljnim točkama: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 104, 102, 101, 1, sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. Zabranjuje se tuženiku CRNO VRILO d.o.o., OIB: 51260824290, [adresa], 53288 [adresa] daljnje uznemiravanje posjeda tužiteljice ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u odnosu na dio nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označene kao kčbr. [katastarska čestica], neplodno put u [adresa] u odnosu na površinu od 52 m² označenu u Nalazu i mišljenju vještaka Zdravka Pavelića od 23. siječnja 2024. godine detaljnim točkama:

1, 2, 3, 4, 5, 6, 104, 102, 101, 1 odnosno uklanjanje ograda, stupova, kamenih i betonskih konstrukcija i drugo slično ponašanje pod prijetnjom novčane kazne sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.“

II. Odbija se zahtjev tužiteljice radi naknade troškova ovog postupka.

III. Odbija se prijedlog tužiteljice radi izdavanja privremene mjere kao neosnovan.

IV. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 1.825,00 EUR u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedenog rješenja žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) s prijedlogom da se rješenje preinači na način da se u cijelosti prihvati tužbeni zahtjev tužiteljice te obveže tuženika da joj naknadi trošak postupka, a podredno da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak i to pred drugog suca pojedinca.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužiteljice zbog smetanja posjeda na dijelu katastarske čestice broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označene kao kčbr. [katastarska čestica] neplodno put u Lukovu Šugarju ukupne površine 670 m² upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kojeg je prema tvrdnjama tužiteljice počinio tuženik na način da je na nekretnini tužiteljice u svibnju 2021. godine svojom mehanizacijom sa sjeverozapadne strane prijepora uklonio kliznu ogradu s ulaznim vratima ukupne širine 5,30 metara na ulazu u dvorišni dio tužiteljice koji odgovara dužini omeđenoj točkama 1 i 101 u Nalazu i mišljenju vještaka Zdravka Pavelića od 23. siječnja 2024., uklonio mramorni stup promjera 50x50 centimetara označen točkom 101 u Nalazu i mišljenju vještaka Zdravka Pavelića od 23. siječnja 2024. oštetio dio ulaznog platoa u posjedu tužiteljice dimenzije 2x3 metra te uništio popločni kamen i betonsku konstrukciju iznad njega, a koja korespondira sa površinom od 52 m² označenom u Nalazu i mišljenju vještaka Zdravka Pavelića od 23. siječnja 2024. detaljnim točkama: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 104, 102, 101, 1.

5. Pobijano rješenje nema nedostataka i može se ispitati, izreka rješenja je neproturječna, odluka sadrži razloge o odlučnim činjenicama, navedeni razlozi su jasni i neproturječni te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima pobijanog rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, te stoga u postupku suda prvog stupnja nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP u vezi sa čl. 381. ZPP na koju ukazuje žalba tužiteljice.

6. Nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP na koju ukazuje žalba tužiteljice. Naime, okolnost da je odbio provesti dokaz saslušanjem tužiteljice nije onemogućeno tužiteljici raspravljanje pred sudom. U smislu čl. 220. st. 1. ZPP dokazivanje se odnosi na sve činjenice koje su odlučne za donošenje odluke, a prema st. 2. citiranog propisa sud je taj koji odlučuje o tome koji će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica. Stoga na žalbene navode tužitelja, valja odgovoriti da je u postupku bio sporan pravni status navedene nekretnine (na što je upućen i sud prvog stupnja u ukidnom rješenju ovog suda poslovni broj Gž- 1247/2021) pa je pravilno sud prvog stupnja utvrdio da saslušanje tužiteljice nije dokaz koji bi bio odlučan za odlučivanje u ovom predmetu. Prvostupanjski sud je na temelju izvedenih dokaza u dovoljnoj mjeri raspravio i utvrdio odlučne činjenice, pa činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda nisu dovedena u sumnju niti žalbenim navodima tužiteljice.

7. Okolnost da u pobijanom rješenju sud prvog stupnja nije obrazložio zašto nije proveo dokaz saslušanjem tužiteljice eventualno bi mogla predstavljati relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 338. st. 4. ZPP. Međutim, navedena okolnost nije utjecala na pravilnost i zakonitost odluke suda prvog stupnja pa stoga nije niti počinjena navedena bitna povreda. Ovo tim više što je na raspravi održanoj dana 7. svibnja 2024. tužiteljica izjavila da nema daljnjih dokaznih prijedloga i predložila zaključenje rasprave (list 266 spisa).

8. Nije osnovan žalbeni navod tužiteljice da sud prvog stupnja nije naveo koje materijalno pravo je primijenio na odnose stranaka u ovom postupku. Sud prvog stupnja pravilno poziva na odredbe Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19 – dalje: ZC) kao i odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 173/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZVDSP).

9. U postupku suda prvog stupnja nisu počinjene niti druge bitne povrede iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, primjenom čl. 365. st. 2. ZPP u vezi sa čl. 381. ZPP.

10. Pravilno je sud prvog stupnja u skladu s odredbom čl. 8. ZPP ispitao sve okolnosti odlučne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu te je odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i to na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a na temelju tako izvedenih dokaza i njihove ocjene pravilno je i potpuno utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod spornog odnosa među strankama.

11. Tako je sud prvog stupnja utvrdio:

- da se navedena katastarska čestica u zemljišnoj knjizi vodi kao javno dobro,

- da je još 2018. izvršeno snimanje stvarnog stanje na terenu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je taj dio prilikom snimanja bio asfaltiran te da se i sada na licu mjesta još uvijek vide ostaci asfalta oko točaka 31. i 32.,

- da je bivša vlasnica ĆŽ koja je tužiteljici prije 4 ili 5 godina prodala kuću s okućnicom, ali da sadašnje stanje nije ni nalik onome u času prodaje,

- da je u svibnju 2013. Općina Karlobag asfaltirala nerazvrstanu cestu u naselju Benčić od mora ispred kuće ĆŽ do spoja na državnu cestu - DC 8 (kčbr. [katastarska čestica] i dio 1504 k. o. [katastarska općina]), a kojem asfaltiranju se prvotna vlasnica nije protivila,

- da se radi u naravi o nerazvrstanoj cesti koja se nastavlja i dalje od kuće same tužiteljice do kuće UŽ,

- da je 8. svibnja 2018. tužiteljica uknjižena kao vlasnica susjedne kčbr. [katastarska čestica] na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog s ĆŽ kao prodavateljicom te da u Ugovoru o kupoprodaji nema nikakvih odredbi o prodaji i/ili predaji u posjed dijelova kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je tužiteljica postavila metalnu ogradu i izvršila popločavanje po postojećem asfaltnom javnom putu bez ikakvih dozvola što je potvrdila dopisom od 6. prosinca 2019.,

- da se na mjestu pokazanog prijepora po tužiteljici nalazio asfaltirani javni put,

- da je 12. prosinca 2019. komunalni redar Općine Karlobag donio rješenje o uklanjanju bespravno postavljene metalne ograde i popločavanja po postojećem asfaltnom javnom putu,

- da je 29. ožujka 2021. Općina Karlobag podnijela zahtjev - nalog društvu VEGIUM d.o.o. [adresa] za uklanjanje bespravno postavljene metalne ograde i popločavanja po postojećem asfaltnom javnom putu;

- da mjesto spora kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja asfaltirani put

- cestu koja se proteže u smjeru SZ-JI (list 142 spisa) od spoja na državnu cestu

(Jadransku magistralu) do morske obale;

- da se mjesto spora nalazi na dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] južno od kčbr. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu tužiteljice (list 238 spisa),

- da je 6. travnja 2021. društvo VEGIUM d.o.o. započelo radove uklanjanja bespravno postavljene metalne ograde i popločavanja po postojećem asfaltnom javnom putu o čemu je odmah imala saznanja tužiteljica,

- da se prilikom obavljanja radova uklanjanja „ispod ploče nalazio asfalt“ i da se i ranije vozio vozilima po tom asfaltiranom javnom putu;

- da se predmetnom asfaltiranom cestom na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pristupa većem broju katastarskih čestica kao i čestici broj 1505 u vlasništvu tužiteljice te čestici 1504/3 u vlasništvu UŽ iz [adresa] (koji nema pristup vozilima s kčbr. [katastarska čestica]),

- da je na mjestu spora odnosno dijelu kčbr. [katastarska čestica] tužiteljica postavila kliznu ogradu s ulaznim vratima ukupne širine 5,30 metara na ulazu u dvorišni dio koji odgovara dužini omeđenoj točkama 1 i 101 u nalazu i mišljenju vještaka Zdravka Pavelića od 23. siječnja 2024., stup promjera 50x50 centimetara označen točkom 101 u nalazu i mišljenju vještaka Zdravka Pavelića od 23. siječnja 2024. i popločni kamen i betonsku konstrukciju iznad njega u površini od 52 m² kako je to u nalazu i mišljenju od 23. siječnja 2024. označio sudski vještak Zdravko Pavelić točkama: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 104, 102, 101, 1;

- da se prijepor u cijelosti nalazi na jugoistočnom dijelu kčbr. [katastarska čestica] na spoju s kčbr. [katastarska čestica] koja u zemljišnoj knjizi glasi na UŽ.

12. Prvostupanjski sud je dao uvjerljive i logične razloge na osnovu točno kojih određenih dokaza sud uzima za utvrđenu i koju činjenicu a koju ne i zašto, kojim od provedenog dokaza vjeruje, a kojima ne i zašto. Stoga zaključke prvostupanjskog suda o postojanju pravno odlučnih činjenica u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, a tužitelj vlastitom ocjenom izvedenih dokaza nije uspio dovesti u sumnju pravilnost zaključka prvostupanjskog suda.

13. Na tako valjano utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.

14. Naime, u ovom postupku je nesporno da je mjesto prijepora nerazvrstana cesta, nesporno je da je tužiteljica popločila dio te katastarske čestice i stavila ogradu. Sporno je je li navedeni dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgubio status javnog dobra, što je preduvjet za pružanje posjedovne zaštite.

15. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da mjesto prijepora nije izgubilo status javnog dobra te da stoga tužiteljica ne može tražiti posjedovnu zaštitu. Naime, popločavanjem dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i izgradnjom ograde bez potrebnih dozvola, tužiteljica nije na zakonit način dovela do toga da taj dio navedene katastarske čestice izgubi svojstvo javnog dobra. To potvrđuje i rješenje od 12. prosinca 2019. kojim je komunalni redar Jedinstvenog upravnog odjela Općine Karlobag tužiteljici kao investitoru naredio uklanjanje dijela betonskokamene ograde s pomično kliznim metalnim vratima visine 1,20 m i dijela kamenom popločane terase koja je izgrađena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s upozorenjem da će se izvršenje rješenja o uklanjanju provesti putem treće osobe ukoliko tužiteljica to sama ne učini. Pri tome okolnost da rješenje još nije pravomoćno nije odlučna u ovom predmetu.

16. Pravilno je sud prvog stupnja primijenio odredbu čl. 131. st.1. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14 – dalje ZC) kojim je propisano da na dan stupanja na snagu tog Zakona 28. srpnja 2011. navedena cesta (pod pretpostavkom da nije razvrstana kao javna cesta u smislu ZC) i po sili zakona stekla je status nerazvrstane ceste. Nerazvrstane ceste su javna dobra u općoj uporabi te je pravilno sud prvog stupnja primijenio odredbe čl. 35. st. 3. i st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZVDSP) prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu tužiteljice.

17. Nadalje, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da se radi o zemljištu koje ima status javnog dobra u općoj uporabi, da takvo zemljište ne može biti predmet posjedovanja jer to zemljište svi mogu slobodno koristiti bez ičijeg prethodnog dopuštenja za to, te takvo zemljište nije u ničijem posjedu jer nitko nad njim nema faktičnu vlast, to se u vezi s tim ne može tužbom tražiti ni posjedovna zaštita pa u konkretnom slučaju tužiteljica na dijelu predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne može osnovano tražiti posjedovnu zaštitu s obzirom da je riječ o nekretnini koja se nesporno koristi za pješački promet i za promet vozilima i da ista nije izgubila svojstvo i svrhu javnog dobra u što se sud prvog stupnja uvjerio neposredno na licu mjesta.

18. Kako je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da predmetna nekretnina kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i u spornom dijelu nije izgubila svojstvo i svrhu javnog dobra, pravilno je primjenom čl. 16. ZVDSP i čl. 35 st. 4. i 8. ZVDSP ne može na javnom dobru pružiti posjedovna zaštita, odbio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, a samim time kao neosnovan i prijedlog za izdavanje privremene mjere.

19. Žalbene navode tužiteljice u kojima navode da je prvostupanjski sud načinom vođenja postupka povrijedio odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda ("Narodne novine" MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10) odnosno čl. 29 st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14) potpuno je neosnovana i bez ikakve podloge u sadržaju spisa. Prvostupanjski sud je vodio postupak u skladu s odredbama ZPP kao mjerodavnim materijalnim i procesno-pravnim propisom. Žaliteljica u žalbi, osim pozivanja da joj nije dana mogućnost da budu saslušana kao stranke, ne ukazuju na bilo kakove konkretne propuste suda prvog stupnja koji su doveli do navedenih povreda. Stoga se nameće zaključak da su žalbeni prigovori tužiteljice isključivo rezultat njenog nezadovoljstva sadržajem pobijane odluke.

20. Ostalim vrlo opširnim žalbenim navodima tužiteljica iznosi svoju interpretaciju činjenica te isti predstavljaju njezine osobne zaključke u odnosu na postojanje određenih činjenica i ne mogu se prihvatiti utemeljenim, jer nemaju uporišta u izvedenim dokazima. Uz to valja upozoriti da relevantne činjenice prvostupanjski sud utvrđuje prema svom uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pri čemu je stečeno uvjerenje u odnosu na ocjenu izvedenih dokaza dužan opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima, kako bi se moglo provjeriti da li je ocjena izvedenih dokaza izvršena po sudu prvoga stupnja ima pravnu i činjeničnu osnovu, a čemu je u konkretnom slučaju u cijelosti udovoljeno. Osporavajući ocjenu dokaza prvostupanjskog suda i na osnovi nje utvrđenih relevantnih činjenica, tužiteljica u žalbi iznosi vlastitu analizu i tumačenje sadržaja izvedenih dokaza, koje tvrdnje prema ocjeni ovoga suda predstavljaju subjektivni i jednostrani prikaz sadržaja dokaza izvedenih tijekom postupka koji nema objektivno uporište u sadržaju spisa.

21. Vezano uz žalbene navode tužiteljice da rješenje u pogledu točke III. uopće nije obrazloženo, valja istaći da je točkom III. navedenog rješenja odbijen prijedlog za donošenjem privremene mjere koja je sadržajno podudarna s izrekom pobijanog rješenja o smetanju posjeda. Kako je sud prvog stupnja vrlo detaljno obrazložio odbijanje tužbenog zahtjeva tužiteljice u odnosu na smetanje posjeda, utvrdivši da se radi o javnom dobru u općoj uporabi, pa je sukladno tome utvrđenju odbio i prijedlog za izdavanje privremene mjere. Kako je odlučna činjenica u ovom postupku pravni status nekretnine na kojoj se traži posjedovna zaštita, a time i donošenje privremene mjere, okolnost da sud prvog stupnja nije posebno obrazlagao zašto odbija prijedlog za donošenjem privremene mjere ne utječe na pravilnost i zakonitost odluke suda prvog stupnja.

22. Nije osnovan niti žalbeni navod tužiteljice da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbe Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika – dalje Tarife ("Narodne novine", broj 138/23) kada je za svaku radnju tuženiku priznao vrijednost boda od 2,00 Eur.

23. Naime, sukladno Tbr. 52. st. 3. Tarife kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane ili na teret proračunskih sredstava primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Pri tome se ta vrijednost boda računa i za radnje poduzete prije stupanja na snagu Tarife.

24. Suvišno je i bez pravne osnove ukazivanje žaliteljice na druge odluke donesene u drugim predmetima, jer u smislu odredbe čl. 6. st. 2. Zakona o sudovima (''Narodne novine'', broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18 i 126/19) ovaj sud nije ovlašten ispitivati niti se referirati na odluke donesene u drugim predmetima, već je jedino ovlašten ispitivati pravilnost i zakonitost odluke donesene u ovom predmetu.

25. U ostalom dijelu odluke o trošku postupka tužiteljica žalbu posebno ne obrazlaže. Prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP, sud drugog stupnja ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima parničnog postupka, pa je stoga kao opravdan iznos troškova postupka koji je dosuđen tuženiku uzet iznos koji je dosudio sud prvog stupnja.

26. Slijedom navedenog, a na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP valjalo je odbiti žalbu tužiteljice i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

U Velikoj Gorici 3. veljače 2025.

Sutkinja

Zinka Bulka