Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž Zk-6/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice OIJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Radica Maričić, odvjetnica u Rijeci, radi pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci broj Z-26495/2023 od 30. rujna 2024., dana 3. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba predlagateljice i ukida rješenje Općinskog suda u Rijeci broj Z- 26495/2023 od 30. rujna 2024., te predmet vraća prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod toč. I. izreke odbijen je prijedlog predlagateljice radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Dol, dok je pod toč. II. izreke određen upis zabilježbe odbijenog prijedloga.

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom pobija predlagateljica zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. i 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP) i pogrešne primjene materijalnog prava, a sadržajno i radi pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući drugostupanjskom sudu usvojiti žalbu i prihvatiti prijedlog za otvaranje ispravnog postupka.

3. Žalba predlagateljice je osnovana.

4. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je predlagateljica podnijela prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Dol, navodeći da zemljišnoknjižno stanje na odgovara stvarnom stanju iz razloga što je u zemljišnoj knjizi upisana kao suvlasnica nekretnina u 1/8 dijela, dok je u stvarnosti suvlasnica tih nekretnina u ½ dijela. To iz razloga što je vlasnik nekretnina bio njezin djed OI kojeg su naslijedili supruga ĐI ([adresa]) i njihova tada maloljetna djeca koji su i dalje upisani u zemljišnoj knjizi, da je ĐI naslijedio njezin sin ŽI u 12/24 dijela, a UI je naslijedila predlagateljica kao njegova kćerka na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci od 14. listopada 2022. broj O-868/02, da nekretnine u naravi predstavljaju obiteljsku kuću s okućnicom na adresi [adresa] u kojoj su živjeli predlagateljičini baka i djed i njihov sin (otac predlagateljice) UI, da je nakon smrti ĐI postignut obiteljski dogovor nasljednika da nekretnine pripadnu HI i TI svakom u ½ dijela, ali taj dogovor nije proveden u zemljišnoj knjizi, da je iz podataka katastarskog operata razvidno da su nekretnine koristili obitelji KI i MI (nasljednice TI) i da su nekretnine nastavili posjedovati predlagateljica (nakon smrti roditelja) na način da je uredila prizemlje kuće i MI (sestrična predlagateljice) koja je koristila prvi kat kuće, kao i da su upisani suvlasnici DI, RI i BI odavno preminuli i nikada nisu osporavali opisani obiteljski dogovor niti polagali prava na predmetnu nekretninu. Polazeći od čl. 208. st. 1. i 3. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19., 128/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZZK) koji propisuje da se pojedinačni ispravni postupak provodi kad za to postoji opravdan razlog i definira kada postoji opravdan razlog, prvostupanjski sud zaključuje s obzirom na stanje zemljišne knjige prema kojoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ABC dijela, mldb. DI, mldb. BI, mldb. RI svaki u 1/8 dijela i predlagateljica u 1/8 dijela kao nasljednica svog oca KI da ne postoji opravdani interes predlagateljice za vođenje ovog postupka uzimajući u obzir da je zemljišnoknjižni postupak namijenjen sređivanju zapuštenog zemljišnoknjižnog stanja spram osoba koje nisu poznate ni dostupne, a kako se u konkretnom slučaju radi o upisu iz 1910. iza smrti djeda predlagateljice II na njegove nasljednike ĐI ([adresa]) Bubanj i njihovu djecu, između ostalih i na sina UI kojeg je naslijedila predlagateljica, a što znači da se ne radi o osobama koje su predlagateljici nepoznate, to zaključuje da je u mogućnosti svoja prava ostvariti u ostavinskom postupku u kojem će se utvrditi rodoslovlje, opseg ostavinske imovine i ishoditi upis prava vlasništva predlagateljice ukoliko na to ima pravo.

5. U žalbi predlagateljica ističe da ima pravni interes pokrenuti ovaj postupak da bi se zemljišnoknjižno stanje uskladilo sa stvarnim stanjem, tim više što su preostali upisani suvlasnici odavno umrle osobe. Osporava utvrđenje prvostupanjskog suda da svoja prava može ostvariti u ostavinskom postupku, kao i da bi to bila prepreka za vođenje ovog postupka, s obzirom da je smisao i cilj pojedinačnog ispravnog postupka da se na brži i jednostavniji način uskladi zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim stanjem. Prema stajalištu prvostupanjskog suda predlagateljica bi trebala pokrenuti čak četiri ostavinska postupka u kojima bi dokazivala svoja prava iz ostavine, a odredbe ZZK koje propisuju pretpostavke za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka ne propisuje pravo pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka isključivo u situaciji kada osoba nema drugog načina za upis svog prava. Ponavlja da je predmetne nekretnine naslijedila iza svog oca KI u ½ dijela jer je prema ranijem obiteljskom dogovoru nakon smrti njegovih roditelja (predlagateljičinih bake i djeda) dogovoreno da nekretnine pripadnu u vlasništvu HI i TI svakom u ½ dijela, radi čega nekretnine ne predstavljaju imovinu ostalih upisanih suvlasnika da bi predlagateljica po tom osnovu mogla ostvariti upis, nego upravo suprotno tome - predstavljaju imovinu njezinog oca KI u ½ dijela i TI u ½ dijela (odnosno njezine nasljednice MI). Stoga smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo iz čl. 208. ZZK, kao i da je počinio i bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer nije obrazložio razloge na temelju kojih utvrđuje da su nekretnine ostavinska imovina ostalih upisanih suvlasnika, a kako u vezi tvrdnji predlagateljice nije proveo ispitni postupak to smatra da ju je onemogućio u raspravljanju pa je počinjena bitna povreda i iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP.

6. Ispitivanjem pobijanog rješenja u okviru žalbenih navoda predlagateljice i po službenoj dužnosti, ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog/zemljišnoknjižnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u žalbenom postupku primjenom čl. 365. st. 2. ZPP, u vezi čl. 99. st. 2. ZZK, pa tako niti bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 6. i 11. ZPP na koju ukazuju predlagateljica, s obzirom da rješenje sadrži razloge na temelju kojih je sud otklonio pravni interes predlagateljice, kao i da ne postoje razlozi koji bi ukazivali da je predlagateljica onemogućena u raspravljanju.

7. Međutim, pobijano rješenje doneseno je pogrešnom primjenom materijalnog prava jer su po ocjeni ovoga suda, cijeneći činjenične navode iz prijedloga i sadržaj priloženih isprava uz prijedlog, ispunjene zakonske pretpostavke za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

8. Iz stanja u spisu proizlazi da je predlagateljica podnijela prijedlog radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka na kčbr. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Dol, navodeći da polaže pravo suvlasništva u ½ dijela na temelju nasljedničkog sporazuma nasljednika iza pok. bake i djeda II i ĐI (ČI) MI, prema kojem su njezin otac ZI i njegova sestra TI trebali steći suvlasništvo svaki u ½ dijela, da je ona jedina nasljednica svog oca KI, a da je TI naslijedila MI (sestrična predlagateljice) te zajedno uživaju te nekretnine više od 40 godina na način da predlagateljica uživa prizemlje kuće, a MI prvi kat kuće, a da upisani suvlasnici DI, RI i BI su pokojni i nikada nisu polagali prava na nekretnine niti osporavali nasljednički sporazum.

9. Predlagateljica je uz prijedlog dostavila rješenje o nasljeđivanju Kotarskog suda u Rijeci iza pok. ĐI od 8. veljače 1956. broj O-689/1953, rješenje o nasljeđivanju iza pok. KI od 14. listopada 2002. broj O-866/2002, izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Dol iz kojeg proizlazi da su predmetne nekretnine upisane na predlagateljicu u 1/8 dijela, na ČI u 4/8 dijela i na mldb. DI, FI i SI svakog u 1/8 dijela, uvjerenje Područnog ureda za katastar Rijeka od 7. svibnja 2007. iz kojeg proizlazi da je zgrada sagrađena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Dol upisana na posjednike UI i MI, te Zapisnik o izvršenju valorizacije stambenog prostora u navedenoj kući u kojem je navedeno da su vlasnici ŠI (predlagateljičina majka) i TI.

10. Prema odredbi čl. 208. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka (st. 1.); opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa (st. 3.), a prema čl. 209. ZZK pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes (st. 1.); u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku, kako i u čiju korist trebali ispraviti, činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i slično), a uz prijedlog se može podnijeti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška (st. 2.); prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.) (st. 4.). Iz navedenog valja zaključiti da osoba koja ima pravni interes mora dokazati da ima opravdani razlog za pokretanje postupka na način da učini vjerojatnim da joj pripada neko pravo koje u njezinu korist nije upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određeni zemljišnoknjižni upis.

11. Predlagateljica osnovano tvrdi da svoje pravo na ½ dijela suvlasništva predmetnih nekretnina ne može ostvariti kroz ostavinske postupke ostalih upisanih suvlasnika jer predmetne nekretnine nisu njihovo vlasništvo, s obzirom da je nakon smrti predlagateljičinih djeda i bake II i ĐI ([adresa]) Bubanj došlo do sporazuma između nasljednika na način da su predmetne nekretnine pripale predlagateljičinom ocu HI i njegovoj sestri TI svakom u ½ dijela, da su oni uživali predmetne nekretnine do svoje smrti nakon čega su nekretnine nastavili uživati predlagateljica kao nasljednica KI i MI kao nasljednica TI. Dakle, predlagateljica svoja prava ne može ostvarivati u ostavinskim postupcima iza upisanih zk. suvlasnika jer oni nisu stvarni suvlasnici predmetnih nekretnina. Na predmetnim nekretninama nalazi se kuća s okućnicom koja je prema podacima iz katastra evidentirana kao posjed KI i MI, upravo kako tvrdi predlagateljica, s time da i zapisnik o izvršenju valorizacije strana dokazuje da su prava na stambeni prostor u kući polagali obitelji KI i TI, pa predlagateljica osnovano ukazuje u žalbi da je činjeničnim navodima iz prijedloga i priloženim ispravama učinila vjerojatnim postojanje opravdanog razloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, dok je radi daljnjeg meritornog odlučivanja u prijedlogu (uz navedene isprave) predložila svoje saslušanje i saslušanje svjedoka.

12. Stoga je ovaj sud prihvatio žalbu predlagateljice i temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP, u vezi čl. 99. st. 2. ZZK, ukinuo rješenje zemljišnoknjižnog suda i predmet vratio prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje. U ponovnom postupku sud će postupiti sukladno uputi iz odluke ovoga suda, otvoriti pojedinačni ispravni postupak i provesti predložene dokaze.

U Varaždinu 3. veljače 2025.

Sutkinja

Sanja Bađun